6/8/2009 22:32
Sa ulaza se pružao lep pogled na novu građevinu , plava boja milion prozora sa staklima ko ogledala odisalo je utiskom luksuza .More ljudi se penjalo ka zgradi , tek po neko silazio , onda me neko od saputnika cimnuo za ruku . " Tamo je za one druge " zbunjeno sam krenuo po inerciji gde beše cimnuto moje telo no ipak pogled mi ostao zalepljen za tu predivnu građevinu
         Nije dugo trajalo pešačenje , već nakon prve krivine i našeg skretanja iza nekih par jela i nekakvog grmlja iznikla je  siva nikakva oronula kocka , prosta arhitektura kao da su je sami Rusi gradili negde u zemljama Varšavskog pakta pa poklonili svojoj braći Srbima da u njoj smeste .........." one prve "

              već sam prijemni hol delovao je napušteno , nasred njega tabla sa zabranom kretanja u nekom smeru koja i nije bila potrebna pošto niko tamo i nebi pošao . Razlozi su očiti , srušeno pola tavanice i neki najlon navučen na neke nosače . Vode na sve strane , kante i džogeri razbacani nasumično da se naslanjaju svugde po zidovima . Požurismo ka liftu . Ulazimo jedan za drugim , prostor je ogroman ali mi ipak se sabijamo u njemu dodirujući se telima . Ja drhtim , neznam zašto , muka mi neka , bojim se onoga što mislim da ću naći .......Fa  je šminkerski doteran košulja kao sneg bela upasana u bermude na stopalima neke sandale . Ruke ležerno spuštene pored butina blago podignuta brada oči gledaju negde u ivicu gde se spaja plafon sa zidom od lifta .............ćuti . Ži  , pijan ko letva konstantno okreće glavu od mene . Čini mi se da je naše drugarstvo gotovo onog trenutka bilo kada sam  pokušao da mu objasnim kada ću početi da verujem u boga , u kolima , da on nestane neko vreme iz mog ..........i " njegovog " života . Proradila mu valjda savest  i nije to mogao da mi oprosti . Ona , utegnuta u crne farmerice i neku majičicu , sve na svom mestu kako treba da bude kod onoga koji igra ulogu ...........digla bi ga iz mrtvih
         Peti sprat , lift staje uz trzaj .Izlazimo niko ništa ne priča .Odmah iz hodnika prva vrata , otvorena, krevet se vidi i na njemu .......ogromno žuto telo , lice još nevidim od zida . Idem , noge mi kao od olova zakovao sam pogled na spoljni zid u pravcu gde bi mu lice trebalo biti .Ugao se pomera kako koračam i nakon par koraka ........ležao je visoko podmetnut jastuk ga je držao u položaju kao da je sve u redu . Ipak ogroman stomak mi je smetao , ja sam debeo ali ovo je nekako .....slika koja vam govori
         u sobi sede pored kreveta njegova dva brata , majka stoji pogledala je u našem pravcu , nije baš oduševljena odmah shvatam , ja sam ustuknuo jedan korak  ostali ništa ne primećuju . Ostajem ispred vrata , ona ide ka meni govori mi , neke stvari čujem , nešto neželim . Bar ne tako . Priča mi i priča , ja ćutim ..........kaže nešto što videla je u mom oku , ........." nisi ti mogao ništa "  kažem  " hvala , voleo bih da ga vidim " ...........znate ja mislim da on ne želi mene unutra , da , sramota ga je -  kaže majka

             Stajem naspram njega pružam ruku on ne pomerivši niti jedan mišić na licu izveštačeno preterano samo usne razvuče u grimasu koja zamenjuje osmeh . Pokušava da kaže neku budalaštinu a ja majmun neumem ništa da odgovorim  što do juče jesam neumem da ga nasmejem već samo držim onu njegovu hladnu ruku gledam u igle što vire spremne da u njh sručiš kojekave koktele , infuzije i transfuzije , lekove , špekcije ........
                "Pa majku ti jebem , mrcino jedna , ti stvarno misliš da ti išta verujem i da ne znam da se samo izvlačiš  u ovo vreme havarija i da čekaš da leto prođe pa se vratiš sa izležavanja i banjskog smeštaja , kakav si ti peder jbte , ostavljaš me na cedilu da se sam nosim sa neradnicima i vucibatinama "

               Pogledao je u majku i osmehnuo sa olakšanjem : " šta sam ti rekao mama , eto rekao ti i Oliver da moram u ponedeljak na posao "

                     Smejemo se , ja i on .......i niko više . Drugi me mrze , osim njegove majke , nadam se ........

               Kažem mu da ne mogu više da moram izaći napolje , kaže mi da se čudi koliko sam ostao da on meni sigurno nebi ni došao , kažem mu da znam , kaže mi da veruje da znam ........a znamo i jedan i drugi zašto

                     u liftu sam , spuštam se ka dole , nešto me steže u grudima , nervozan sam na takve situacije se pogubim načisto , nedelam nikako ,

                        izlazim iz zgrade samo bih da pobegnem što dalje .....................


                           zgrada za one prve          
objavio: gooliver kategorija:
obavesti prijatelja | Komentara (6) | Pošalji komentar