29/5/2007
IZMEĐU
raširio si mi žuto polje beskraja
i ja po njemu lutam
... 
između neba i cveća život miriši
24/5/2007
OGOVARANJE

OGOVARANJE, SPLETKARENJE, OPANJKAVANJE, TRAČERISANJE

Jedna od najgorih osobina koju čovek može posedovati je ogovaranje kao i  jedna od najvećih štetnosti koju jezik može prouzrokovati.

Stručnjaci kažu da su ogovaranju najsklonije nesigurne osobe koje tako kompenzuju ono što same nemaju ili bi želele da imaju.

Uzroci ogovaranja su mnogi, a najčešći razlog je ljutnja, samoodbrana (u pokušaju da se lični ružan čin, odn. krivica  zamaskira pričom o osobi koja nije prisutna pri čemu se izvrću činjenice i barata sa poluistinama), samosažaljenje i samohvalisanje ( da bi se o dotičnoj osobi stekao utisak kakav ona želi iznoseći lični problem, da bi se učesnici prodobili bez informacije od druge strane, kao i samohvalisanje u cilju podizanja utiska ličnih vrednosti na račun osobe koja se ogovara), prazan život (ne kaže se džabe "Besposlen pop i jariće krsti"),zatim zavist koja bi mogla da bude na prvom mestu itd. Nekada to mogu da budu sasvim bezazleni razgovori koji uz šoljicu kafe mnoge  znaju da zabave pričom o tuđem životu, zaboravljajući da "žrtve" ogovaranja možemo biti svi. Psiholozi nas uveravaju da zbog trača ne treba gubiti glavu i padati u vatru, ali i da obično rekla-kazala treba razlikovati od zlonamernog spletkarenja.

Ogovaranje često može da liči na neku društvenu igru, da bude "lepak", koji članove jedne zajednice drži na okupu. Psiholozi, sociolozi i antropolozi se slažu: "zabadanje nosa" u tuđ život, je karakteristično za sve, kako za pripadnike primitivnih zajednica, tako i za stanovnike razvijenih zemalja. U malim izolovanim zajednicama, rekla- kazala je i danas jedna forma kontrole, glavno sredstvo za prenošenje informacija. Ogovaranje nije ništa drugo do želja da se omalovaži i ponizi drugi, da se obesnaži njegova čast, devalvira njegov ugled, te da se ismeje pred drugima, dok je on odsutan u cilju omalovažavnja te osobe ili pokušaja eliminacije kao protivnika . Iako često ne iznosi istinite podatke o osobi koja je predmet ogovaranja, trač može da pruži mnogo informacija o životnoj viziji, moralnim stavovima i pogledima onog ko ga je stvorio i plasirao. Profesor Benvenuto zato kaže:

- Ogovaranje predstavlja i jasnu ekspresiju društvene hijerarhije. Na primer: obično kućna pomoćnica ogovara svoju gazdaricu, vrlo retko je suprotno. A upravo u meri, u kojoj neko može da pomisli da će ga trač i ogovaranje približiti i intimizirati sa određenom osobom ili društvenim slojem, u stvari će ga udaljiti. Jer, ogovaranje u suštini retko ko voli.

Iz nezadovoljstva sopstvenim, ljudi počinju da se bave tuđim životom. Na taj način žele da ispune prazninu, "ubiju" dosadu i skrenu pažnju sa svojih na tuđe probleme, propuste, greške. Iako se ogovaranje obično pripisuje ženskom polu, stručnjaci jednoglasno tvrde da žene nisu veće tračare, kao i da su osobe sklone ogovaranju i tračarenju u stvari introvertne, nedruštvene i anksiozne ličnosti često sa savim realnim razlozima za svoje psihičke poremećaje.

Javne, ali i sve druge ličnosti se s pravom trude i teže da svoj privatni život zadrže za sebe, daleko od radoznalih očiju i ušiju. Ali, ukoliko ste se našli na "meti" osobe koja nadugo i naširoko raspreda priče o vama, vašem životu i pošto-poto želi sve da zna i ogovranjem zloupotrebi, izvrćući činjenice, najefikasniji lek i odbrana je - ravnodušnost. Naravno, između običnog rekla-kazala i zlonamernog spletkarenja i opanjkavanja, postoji velika i suštinska razlika. Zato, na bla, bla, bla, ipak treba biti oprezan, pravilno proceniti situaciju i adekvatno reagovati.

(Iz tekstova R.Petrović,Gazali,S.Kurdic,Sipovac)

 

 

23/5/2007
БРБЉИВАЦ ЈЕДАН
Било је то у ово доба прошле године. Звррр на вратима. Отоврим.
Пружене руке.У њима нешто мало мрда. "Поред твог аута смо нашли ову
малу свраку која је испала из гнезда". Ја га гледам (одмах сам била сигурна
да је мушко па је зато и добио име Шк), узмем га у руке и почнем да смишљам
где да га ставим да покшум да га спасем да преживи. Голуждрав мали,
ни перја ни репа.И сетим се Цицијеве "корпе" за ветеринара где му направим
кућицу.
Распитам се шта једу свраке, погледам мало по нету и почнем да га храним.
За пар дана је дошао себи од повреда од пада из гнезда, а потом се кад је
ојачао јоши обезобразио и дерао се као луд чим не би добио оброк на време.
Хранила сам га пластичном кашикицом и прстима.
Потпуно се био навикао тако да ми је седео на рамену док сам читала, стајао на глави кад му се грицкала коса све док једног дана није био довољно снажан и винуо се пут велике крошње старог дрвета у близини.
Од тада један сврачак, а ја знам да је то Шк редовно долази када седим на тераси и пушта оне нетипичне звуке за свраку какве је и Шк пуштао кад је био мали. Знам да је то он и причам му да ми чује глас. А он се наставља...брбљивац један.
20/5/2007
AN FACE

Evo ga, moj fajter Cici. Fajter ga zove vetrinar koga redovno obilazimo
posle napornih borbi u komšiluku, a što se iz priloženog može i
videti, ali  kod kuće je velika maza.
Jel' strašan?
Objavio Lady u 12:11 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (21) | Pošalji komentar
18/5/2007
KUTAK MOJ
se ne razlikuje mnogo od većine.Možda je samo malo veća gužva na stolu.
Najdraži i najlepši deo kutka sam postavila jer je sve drugo slično. Kao i ostalo
on uvek je tu kraj mene, na svom mestu u srednjoj fijoci pisaćeg stola,
sve vreme dok sam za kompom.
Pozivam neprozvane koji žele da se igraju.
Objavio Lady u 23:47 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (19) | Pošalji komentar
17/5/2007
NESTVARNA

tajnom snova negovana

dlanovima od vetra zaštićena

štitom ljubavi  

od talasa čuvana

*

odoleva

*

zrncima peščane sreće

pogled ispunjava

 

14/5/2007
Samo Nebo Zna

Ne Lomite Mi Bagrenje

Verujem cenjeni sude
Da dobro poznaješ ljude
Vi barem imate posla
Jer ćud je ćud, a sud je sud
Verujem cenjena glavo da si i učio pravo
Da svakom sudiš pošteno
Jer čast je čast, a vlast je vlast
I sve po zakonu, za to sam prvi
Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu
Vlast je vlast i ja to poštujem
Tu su paragrafi, pa zagrabi
Nek' isto je i đavolu i đakonu
Pa nek' se zna
Nek' su mi gazili njivom
Mojom se sladili šljivom
Uvek je lopova bilo
Jer ćuk je ćuk i vuk je vuk
Nikada zlotvora dosta
Suša mi uništi bostan
I led se prospe pred žetvu
Al' led je led, a red je red
I prekardašilo
Im'o sam bagremovu šumu
Tamo dole prema drumu
Pa sam čekao, red je red
Polako komšije
Ne može samo da se uđe, da se ruši tudje
Lepo sam im rekao
Ne lomite mi bagrenje
Bez njih ce me vetrovi oduvati
Pustite ih moraju mi cuvati
Jednu tajnu zlatnu kao dukati
Ne lomite mi bagrenje
Pod njima sam je ljubio
Bosonogu i odbeglu od sna
Ljudi smo cenjeni sude
Pa neka bude šta bude
Žao mi je marama crnih
Al' plac je plac, a mac je mac
Ne pitaj šta bi sad' bilo
Kad' bi se ponovo zbilo
Ne pitaj da li se kajem
Jer jed je jed, a red je red
I sve po zakonu
Tu su paragrafi
Pa zagrabi pošteno i za veru i za neveru
Red je red, sve ja to poštujem
Jer više bilo bi ubica nego ptica
Koje odleću ka severu
Ne lomite mi bagrenje
Bez njih će me vetrovi oduvati
Pustite ih, moraju mi čuvati
Jednu tajnu zlatnu kao dukati
Ne lomite mi bagrenje
Pod njima sam je ljubio
O, zar moram da vam ponovim
Okanite se njih, jer sve ću da vas polomim
Đ.Balašević 

 


10/5/2007
BAGREM

bol rečima

mekim poput latica

zaustavljaš

med sa usana sakupljaš

i šapućeš o slasti

bagrema u cvatu

kroz šapat

samo roj žednih pčela

se čuje.

______________________________________________________

 

Beli mirišljavi cvetovi koji rastu u grozdovima izlučuju puno nektara,
ukusni su sveži, a specijalitet prženi prethodno uvaljani u testo za palačinke.
8/5/2007
ДИВЉИ ГОЛУБ
Да ли сте видели дивљег голуба? Голуба гривњаша.
Много је крупнији и колоритнији  од ових наших са
тргова и тавана. То је највећи голуб код нас. С јесени
се сели у топлије крајеве. Изузетно је добар летач,
заносно леп раширених крила високо на небу.
Једина мана му је што прави неугледна гнезда.
Који ли је разлог што је то тако?
Objavio Lady u 23:25 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (19) | Pošalji komentar
8/5/2007
POSTOJI LI INTERNET ZAVISNOST?

Postoji li Internet zavisnost?

Na kraju postavlja se pitanje postoji li uopšte Internet zavisnost? U medicini, zavisnost podrazumeva postojanje biohemijske osnove, fizičke vezanosti uz neku supstancu ili aktivnost. Pri tome, u slučaju zavisnosti, osoba ne može da kontroliše svoje ponašanje, pa unosi materije ili se bavi određenim aktivnostima bez mere i bez razmišljanja o posledicama. Istovremeno mora se napomenuti da bez obzira na definicju zavisnosti, postoji dokazi koji sugerišu da aktivnosti uz supstance i aktivnosti bez njih a koje se ponavljaju zbog prijatnosti koje izazivaju dele iste nervne veze. Dok jedna grupa psihologa problemu Internet zavisnosti prilazi kao pravoj bolesti, druga tvrdi da je u najgorem slučaju reč samo o lošoj navici. Postoje li pojedinci koji provode previše vremena za računarom? Naravno, ali ima i onih koji „ne mogu“ bez knjige ili TV. Da li su i oni zavisnici? Šta je sa onima koji svoje radno i poslovne vreme provode uz Internet, poput administratora, novinara, istraživača ...

Američki terapeut Hilari Keš, koji skoro deset godina proučava pitanje „Internet zavisnosti“, tvrdi da za postavljanje dijagnoze nije važno koliko vreme neko provodi na Internetu, već da li je ta navika stvorila probleme kao što su socijalna izolacija, potištenost, bračne nesuglasice,  gubitak posla ili zapostavljanje školskih aktivnosti. Da bi se zavisnost potpuno ispoljila, vezanost za internet morala bi da bude destruktivna po privatni život i lične odnose, a odvojenost od računara morala bi da dovede do neugodnih simptoma, kao što su nesanica, drhtavica ili znojenje, a i sve bi izraženija bila želja da se što više bude „onlajn". Npr. kompulzivni korisnik servisa za traženje ljubavnog partnera provodiće dosta vremena uz internet, ali u trenutku kada željenog partnera stvarno pronađe, prestaće sa tim.

Jedna stvar mora biti jasna. Nije tehnologija, internet u ovom slučaju, faktor koji stvara zavisnost, već to radi određen model ponašanja, a poremećaji ovog tipa leče se kognitivno - biheviorističkim tehnikama u klasičnoj psihoterapiji. Tako, internet ne predstavlja, sam po sebi, osnovu za razvoj zavisnosti, već je njegova „krivica" u tome sto omogućuje razvijanje i upražnjavanje oblika socijalne interakcije koja neke ljude privlači u meri većoj od poželjne. Zapravo radi se o dilemi - stvara li Internet zavisnike ili zavisnici koriste Internet? Internet zavisnost zapravo nema sličnosti sa poremećajima koji se javljaju kao posledica zloupotrebe opojnih sredstava ili alkohola. U ovoj „zavisnosti" ne postoji apstinencijalna kriza, već samo određena nelagoda ako se ne može ponoviti uobičajeno ponašanje korišćenja nekog Internet servisa. Statistika pokazuje da u stvari ljudi koji se žale na zavisnost od interneta češće od ostalih korisnika mreže pate od depresije ili anksioznosti. Ostaje nejasno ali i neistraženo da li „internet zavisnost“ uzrokuje ove poremećaje r***oloženja ili je situacija obrnuta.


izvor: www.b92.net

Zanimljiv tekst objavljen je i u nedeljniku VREME od.3.05.07.

Istraživanje – Inetrnet zavisnost: Sajberseks, netgejming, mejloholizam i druge bolesti
Zabeleženi su slučajevi internet zavisnika koji ne mogu da prođu pored računara, a da ne pošalju i-mejl. Ukoliko nemaju kome, pošalju ga sebi
Suzana Obradović, Miloš Zornić
Koordinator istraživanja: Marija Vidić