Znanje je objektivno sve dokle postoji zdrava kritika istog - sposobnost da se nauceno ne uzima kao aksiom, nego samo kao apstrakcija istine sa odgovarajucom marginom za gresku. U protivnom, sebe cemo lako dovesti u stanje dogmatizma - stanje bez izlaza, bez novih koncepcija, bez novih ideja, bez izgleda za promjenom - nas duh ce biti slomljen i svaka zelja za promjenama, za drugacijim pogledom na zivot, na svijet oko nas, bice obeshrabrena u samom pocetku. Bicemo zatocenici sopstvenog uma i okova u kog smo ga sa svrhom okovali pod direktnim ili indirektnim pritiskom sa strane, ili samo zbog sopstvene slabosti.
Znanje je sustinsko, sve dokle smo svjesni njegove konacnosti, njegove ogranicenosti, i sve dokle smo sposobni ili da ga sasvim obuhvatimo, ili da ga sasvim odbacimo iz opravdanih razloga.
Znanje iz oblasti prirodnih nauka je egzaktnije u odnosu na znanje iz oblasti drustvenih nauka, sve dokle se slazemo da iza prirodnih zakona stoje iste prirodne sile od nastanka Univerzuma, pa do njegovog kraja. Medjutim, ukoliko se one mijenjaju po volji neke "vise sile", onda mozemo reci da je egzaktnost prirodnih nauka jednaka egzaktnosti drustvenih - dakle, zavisna je od treceg faktora koji uspostavlja sistem sa njegovim zakonima.
S druge strane, same drustvene nauke egzaktne su uvijek samo u okviru postojeceg drustvenog sistema sa svojim zakonima i znanje o dva razlicita drustvena sistema uporedivo je samo onoliko koliko su uporedivi zakoni koji ih regulisu. Svako drugo znanje egzaktno je samo onoliko koliko su egzaktna znanja psihologije o ponasanju pojedinaca, grupa i masa u okviru drustvenog sistema, tj. ona ponasanja koja se ne mogu predvidjeti, regulisati ili kontrolisati eksplicitnim drustvenim zakonima.
Neegzaktnost saznanja iz oblasti drustvenih nauka glavni je razlog za njegovu diskreditaciju onog trenutka kada se drustveni sistem na koji se ono odnosi pokaze kao zreo za svoje rusenje iz bilo kojih razloga neprilagodjenosti - nehumanosti, ekonomske ili politicke neodrzivosti, staticnosti i otporu prema promjenama, ili nekih drugih. U tim trenucima kreatori novog sistema moraju biti vise vizionari, nego naucnici ogrezli u staroj paradigmi, vise idealisti nego prakticari starog saznanja, vise humanisti nego oportunisti, ukoliko zele donijeti neku stvarnu promjenu koja ce covjecanstvo unaprijediti, uciniti boljim, ne samo za sacicu ljudi, nego za preteznu vecinu.
Nije tesko "izmjeriti" humanost jednoga drustva - moguce je naci objektivne kriterijume kao sto su fizicka sloboda, kao i realna raspodjela dobara, moci i odgovornosti - sto je veca sloboda i sto su ravnomjernije navedene raspodjele nad citavom populacijom to je i sistem humaniji i bolji sa stanovista covjecnosti. Postoje naravno i drugi faktori koje sada necu nabrajati, da ne bih zalazio previse u detalje, udaljivsi se od osnovne ideje, a osnovna ideja je da ne smijemo da se nadjemo uhvacenim u mrezu naucne paradigme koja nam je servirana kao "najbolji", a nekada i kao "jedini" princip po kom neki sistem, bio on prirodni ili drustveni moze da funkcionise.
Ajnstajn je izjavio: "Masta je vaznija od znanja". Sokrat je rekao: "Znam da nista ne znam". Kant je odbacio sve ono sto prevazilazi mogucnost iskustvenog saznanja, a Platon je opet upravo to saznanje uzimao kao najegzaktnije. Ideje prevazilaze epohe u kojima covjecanstvo zivi. Mozemo da se opredijelimo u startu, mozemo sve vrijeme ostati neopredijeljeni, ali jedino pravo rjesenje jeste da budemo otvoreni za sve mogucnosti, dodijeljujuci odgovarajucu dozu kritike i povjerenja svakoj od njih u drustvenom smislu, odnosno odgovarajucu vjerovatnocu u duhu prirodnih nauka.
Nista nije nemoguce, ali su neke stvari jako blizu toga. Ipak, dovoljno je da se pojavi jedan covjek u jednom trenutku istorije covjecanstva, pa da najveci dio covjecanstva uvjeri u suprotno, barem na neko vrijeme.
Ukoliko i pored svega toga, postoje stvari u koje ste sasvim sigurni, bez traga sumnje u sebi, znajte da mozete biti ili onaj kamen koji pokrece lavinu, ili onaj drugi kamen koji drzi temelj kuce koja toj lavini odolijeva. I jedno i drugo je ispravno sa stanovista pojedinca, ali ono sto je neispravno jeste ponasanje koje nije u skladu sa sopstvenim nacelima i uvjerenjima.
|
Odličan post kao i uvek
pozzz prijatelju
Permanent Link