Bez Naslova - BlogOye!

Bez Naslova

Postavka cateringa – finger food – hrana se uzima prstima i jede. U okviru cateringa mnogi hoteli imaju i kao ponudu: finger food , hladni deo i topli deo ili nude samo pikantne hladne male zalogaje. Kako je catering širi pojam spominjem i ostalo što znači postavku ovakog načina usluživanja hrane i pića.

Ako se u ponudi navede naziv vaše firme čija je osnovna delatnost catering party, time svoje usluge celovite organizacije prijema , protežu se do umetnosti. A ovu vrstu umetnosti poštuju i najistančaniji ukusi , pružajući užitak, i razvijaju lepo raspoloženje, te pridonose vrhunac vašeg prijema koji mora imati povod. Morate stvoriti veliki ugled u kratkom vremenu svog poslovanja, i potvrditi se kao ime koje pruža vaša firma koja je simbol prestižnosti i poštenja kao i elegancije. Vrlo otmena pa i manje od toga društva vaše ime prepoznaju da sigurno , organizovanje prijema mora da znači i osvajanje gostiju i njihovo vrlo zadovoljstvo u toku i posle prijema što pruža zadovoljstvo i vama kao organizatoru i izvođaču tako i svima ostalima. Tako će vaši komitenti svoje oduševljenje i zadovoljstvo prenositi u svojim krugovima i time ukazati na vaš uspeh . Još jednom se potvrđuje da je živa reklama najbolja reklama. Dakle vaša specijalnost je i organizovanje. koktel party, proslava sa povodom , poslovnih ručkova , na svim nivoima specijalnosti . Posedovanje znanja iz oblasti cateringa, stručno obučeno osoblje, opremu za ovakav rad inventar specifični i smisao za organizaciju tako da budete u stanju da organizujete i udovoljite traženim zahtevima.

Morate biti tako organizovani da odgovorite svakom zahtevu vaših potrošača, uljučujući vašu uslugu ili bez nje. Sa vašim priborom i inventarom ili bez njega, sa dostavom ili bez nje. Evo nekoliko primera menija koji su potvrđeni u praksi :

Meni- 1

Rolovana ćureća rolada sa voćem

Kanapei

Volovani

Pite po izboru, sa sirom , sa mesom , sa krompirom

pita sa kupusom i zeljem

Nadeveni klobuci pečuraka

Kroketi od krompira

Smotuljci od lososa

Popijeti od smuđa

Punjene lignje sa sirom i rižom

Pirotski kačkavalj , – kamember,Mokrinski

Rolnice rozbifa sa vršcima špargli

Savijača od spanaća,

File od pastrmke u aspiku

Pileće belo ’’ Orly’’

Režnjći mesa od teleće ruže ’’Parizijen’’

Juneći file u lisnatom testu

Škampi an žaru

Školjke svetog Jakova- San Džekob

Kroken buš

Tiramisu,- Izbor egzotičnog voća

Meni- 2

Pileća pašteta u lisnatom testu

Teleći frikando s smokvama

Ćureći medaljoni u aspiku

šu- dolma

Rolnice od ribe- Provansalski

Srpska pita ’’ loparnica’’

Punjeni jagnjeći but

Režnjići svinjskog filea sa žara

Leskovački uštipak

Okruglice od sira na salati

Šampinjoni sa žara

Suva pita s orasima

MENI- 3

Pastrmka filirana ’’Jošanica’’

Filirani smuđ ’’Orly“

Srce artičoka sa škampima

Meloni s domaćom šunkom

Pohovani celer sa šunkom

Banatske pogačice sa sirom

Rolnice dimljenog lososa ’’Norveški’’

Srpska pita sa čvarcima i pečurkama

Špargle u vinegretu

Čvarci od somovine

Pileća pašteta od džigerice u aspiku

Mus od divljači na tostu s ananasom

Ćureći medaljoni sa žara

Rolovana piletina s borovnicama

Rolnice bakalara s kaprima i kivijem

Dekorativni minjoni

Izbor kandiranog i suvog voća

MENI – 4

Užički pršut

Punjena kuvana šunka

Rozbif -midijum

Presovana prasetina- sos od hrena

Rolovana prasetina na podlozi

Pileće belo meso u aspiku

Rolovano ćureće meso sa voćem

Punjene pečurke na žaru

Koktel od morskih plodova

Dimljena vešalica sa žara

Filirani losos – Karpađo

Pileća džigerica u maramici sa žara

Otrige u slanini sa žara

Punjene lignje sa žara

Pita zeljanica

Salate prilagođene sezonske

Izbor domaćih sireva

Suvi kolači - orasnice

MENI- 5

KANAPEI SA ROZBIFOM

KANAPEI SA GAMBERIMA

KANAPEI SA SIROM KAMEMBER

KANAPEI SA SIROM GORGONZOLOM

KANAPEI S PRŠUTOM

KANAPEI S DIMLJENIM ŠARANOM

KANAPEI SA KUVANOM ŠUNKOM

KANAPEI SA ĆURETINOM DIMLJENOM

KANAPEI SA DIMLJENIM LOSOSOM

Varijanta – finger food- party- 6

Čips, bademi, maslinke punjene

Canape’ od sira i oraha

Canape’ od šunke

Canape’ od pršuta

Canape’ od tunjevine

Canape ’ od kavijara

Canape’ od jaja

Topli sendvič – CROGNE MONSIEUR

Režnjici pilećeg mesa sa žara

Čevapčić

Koktel kobasica

Minjon

Varijanta - 7

Tatarski dukat na tostu

Šljiva u slanini

Mali bušei s mesom

Minjon od marcipana i voća

Varijanta- 8

Slani bademi, čips, punjene maslinke

Rzni canape’ sendviči

Kamenice na ledu

Punjena šunka

Rolnica ananasa u slanini

Piceta od sira, šunke i mirođije

Ražnić od škampa

Ražnjić od dagnji

Kockica hladnog prasećeg pečenja

Rolnica telećeg frikandoa

Kobasica u testu

Hladni medaljoni od pisanice u aspiku

Rolnica od rozbifa s šparglama

Luksuzni minjon

Minjon od marcipana

Kafa

Varijanta- 9

Čips, bademi, punjene maslinke

Canape’ od lososa

Canape’ od guščije džigerice

Canape’ od kavijara

Canape’ od jastoga

Canape od pršuta

Štanglica od lisnatrog testa sa sirom

Minjon

Kafa

Kombinacije za – Canape i sendviče

.............. Tost – hleb , salama, feferona, sir , kačkavaljnaribani –

.............. Frncuski hleb – baget, šnite, začinjen biftek tatar, kolitići krastavaca, i crni luk.

............ Integralne kajzerice – na pola, fileti sardona, koca tofu sira, motovilac zeleni.

............. Crni hleb – maslac marseljez, šunka, kiseli krastavac.

............ Kukuruzno - pšenični hleb, dimljeni losos, kuvana šunka, šnita paradajza, majonez izmešan sa pavlakom i zelenim biberom iz sirćrta.

........... Pekarska kifla uzduž inapola sečena, list cukorije , majonez , sardina, naribano jaje, praziluk.

........... Slani kreker ,maslac, krem sir , mirođija , listić estragona, sveža paprika crvena.

St.- 79.- ------- tost – majonez , dimljeni šaran iz ulja , seckanicrni luk, beli sir, papričica ljuta.

........... Euro- hleb, šnite , šunka, rokfor sir, pavlaka izmešana s majonezom , sečeni peršun .

.......... Pšenični hleb, list zelene salate, salata od rozbifa, mkečap, majonez , grančica kpra.

.......... Tost , tzeleće pečenje , vrhovi špargle , sečeni paradajz na kocke.

.......... Ražani hleb, maslac s kozjakom , galantin s pistacijom , kukuruz šećerac u malom klipu.

.......... Hleb s aromatičnimbiljem, domaća šunka , list endivije, sveži kravlji sirs crnim lukom i ajvarom.

---------- slani veliki kreker, maslac s kaprima, salata od salame , kiseli krastavci .

........... Ražano – pšenični hleb, sos remulad, kuvana šunka, kiseli krastavci , marinirani šamponjoni.

--------- tost, sir urnebes, papričice , kiseli krastavci ,.

........... Pšenični hleb, majonez , haringa, senf krem s kuvanim žumancetom.

........... Beli hleb , maslac , sir gorgonzola, list zelene salate, koktel paradajz , i list kopra.

.......... Tost , maslac, salata od pilećeg mesa, dimljeni sir, sir feta, sveža paprika zelena.

........... Ražani hleb, čajna kobasica, majonez , rotkvice, šnite paradajza.

........... Francuski hleb – baget, dimljeni losos, sir gauda, ananas sečen u komadiće.

............ Euro –hleb , suva svinjska pečenica, krem sir, paradajz sečen na kocke.

........... Tost, začinjeno tatr meso , kolut crnog luka, kavijar, sečena jaja.

--------- tost , list endivije, filirani gamberi kuvani , majonez s pavlakom , sečeni crni luk,.

--------- ražani hleb , sir sa orasima , sir sa pečurkama, sir kamambert sa začinima.

........... Crni hleb , goveđi jezik iz salamure, paradajz sečen na kocke, hren u pavlaci , i list kopra.

........... Slani veliki kreker , krem sir , suvi vrat, kolut paradajza,

--------------- Rolnice od šunke sa šparglom.- za .- 4.- osobe----------

Sastojci . : 240.- g.- kuvane šunke sečene na režnjeve, 300.- g- kuvane špargle, 1.kom.- tvrdo kuvano jaje, ½.- kom.- sok od limuna, ½.- dl.—ulja, 20.- g- peršunovog lista , 3.- kom.- kapi tabasko sos, 50.- g.- zrna grožđa , 20.- g- rotkvice.

Način pripremanja: sečenu šunku na režnjeve poređati na radnu površinu. Odsečene špargle na štapiće ijaja kuvanih sečenih na kocke , uz dodatak limunovog soka itabaska , uljai peršuna napraviti mešavinu. U mešavinu uvaljati špargle . Zatim komad po komad špargle umotavati u šunku, ukrasiti rotkvicama i zrnima grožđa.

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

SA TARTAR BIFTEKOM

• 200 gr junećeg bifteka

• 1 kašičica seckanih crnih maslina

• 1 kašičica seckanih kapara

• 1 kašičica seckanih kiselih krastavčića

• 1 kašičica sitno seckanog luka

• 1 kašičica sitno seckanog peršuna

• 2 kašike kečapa

• žumance

• 1 kašika ulja

• malo senfa

• tabasko sos

• konjak

• so i biber

________________________________________

#Biftek fino sameljite pa pomešajte sa nabrojanim sastojcima. Okruglom modlom nanosite tartar na hlebne podloge.

#Ukrasite kockicama luka, polovinama maslina i peršunovim lišćem.

PLODOVI MORA

• 250 gr plodova mora

• mala glavica seckanog luka

• 10 crnih maslinki

• 1/4 Male glavice kupusa

• limunov sok

• so i biber

________________________________________

#Kupus isecite na tanke trakice, začinite biberom solju i limunovim sokom, pa malo izgnječite. Rasporedite na kanape u obliku gnjezdašaca.

#Na vrelom ulju ispržite sitno seckane plodove mora luk i maslinke, po potrebi začinite biberom i solju i kada se ohladi na svaki hlepčić prekriven kupusom na sredinu stavite kašičicu mase.

#Ukrasite kockicama limuna i listovima peršuna.

SA RIBLJIM NAMAZOM

• 150 grama mariniranih ribljih fileta

• 1 krastavac isečen na kockice

• 1 kašika sitno seckane jabuke

• 1 kašičica seckanog luka

• 2 kašike kisele pavlake

• limunov sok

• so i biber

________________________________________

#Sitno naseckajte riblji filet pa pomešajte sa ostalim sastojcima.

#Kašikom nanesite na kolutove ražanog hleba.

#Ukrasite trakicama crvene jabuke koje ste naprskali limunovim sokom da ne promene boju, trakicama paprike i grančicama mirođije.

KLASIČNI

• nekoliko vrsta sira

• 200 gr praške šunke u tankim režnjevima

• 100 gr švapskog sira

• 1 kašika ajvara

• zelene maslinke

#Sitno naseckajte riblji filet pa pomešajte sa ostalim sastojcima.

#Kašikom nanesite na kolutove ražanog hleba. Ukrasite trakicama crvene jabuke koje ste naprskali limunovim sokom da ne promene boju, trakicama paprike i grančicana mirođije.

Kanapei s repovima skampa

• 10 komada tosta

• 20 repova škampa

• 2 jajeta

• 1 žumance tvrdo kuvanog jaja

• 2 kašike gustina

• 1/2 kašičice soli

• 100 grama kuvane šunke

• 2 mlada luka

• ulje za prženje

NAČIN PRIPREME

#Tost isecite tako da dobijete uži pravougaonik na koji mogu da stanu dva repića škampa.

#Jaja, so i biber ulupajte viljuškom, dodajte gustin, pa svaki repić umočite u ovu smesu i stavite na svež tost.

#Sitno iseckajte mladi luk (beli i zeleni deo), žumance i šunku, dodajte preostalu smesu od jaja, sve dobro promešajte, pa tom masom ispunite praznine oko škampa na tostu.

#Viljuškom lagano pritisnite i poravnajte površinu. Zagrejte dosta ulja i pržite komad po komad 1-2 minuta sa svake strane. Ocedite na papirnim salvetama.

Volovani punjeni sirom i šunkom

SASTOJCI

• 1 pakovanje lisnatog testa

• 250 grama sremskog sira

• 150 grama praške šunke

• crvena paprika iz turšije

• peršun

NAČIN PRIPREME

#Lisnato testo razvući na dve kore iste debljine, pa jednu koru iseći modlicom na krugove, a drugu, pomoću dve modlice, na krugove sa rupom u sredini.

#Ivice krugova pokvasiti malo vodom da bi se lakše zalepili oni drugi, sa rupom u sredini, koji se stavljaju odozgo.

#Ispeći volovane i u sredinu svakog staviti pomalo nadeva od izmešanog sremskog sira sa kockicama šunke. Ukrasiti po želji kockicama crvene paprike i seckanim peršunom.

Picete s šunkom

SASTOJCI (za 16 komada)

• 1 kašika seckanog belog luka

• 5 kašika kolutova crnog luka

• 4 kašike maslinovog ulja

• 500 grama paradajza

• 150 grama šampinjona

• 2 kugle mocarele (250 grama)

• 150 grama punjenih zelenih maslina

• 1 kašika bosiljka

• so, biber

• gotovo testo za picu (oko 500 grama smrznutog testa)

• 1 veza blitve

• 16 tankih traka šunke

NAČIN PRIPREME

#Propržiti beli i crni luk na vrelom ulju. Iseckati paradajz i dodati luku. Staviti da se kuva oko 15 minuta.

#Očistiti šampinjone, istrljati ih i iseći na režnjeve, kao i mocarelu i masline. Bosiljak dodati sosu od paradajza. Začiniti solju i biberom.

#Rernu zagrejati na 220 stepeni. Od testa napraviti rolnu, iseći je na 16 komada i napraviti male pice sa ivicom. Staviti ih na podmazan pleh.

# Sos od paradajza staviti odozgo. Poređati pečurke, masline, mocarelu, uvijenu šunku sablitvom i staviti na picu. Pa peći oko 15 minuta Očistiti blitvu, oprati je i prosušiti trešenjem.

Jaja punjena sirom

SASTOJCI

• 6 jaja

• 170.- g fete sira

• 2 kašike oceđenih kapara

• 2 cm sardel paste iz tube

• 1 kašičica senfa

• so, biber

• sirće

NAČIN PRIPREME

#Oljuštiti kuvana jaja, preseći ih napola i izvaditi žumance.

#Kapare sitno iseckati i pomešati sa zgnječenim žumancetom, fetom, senfom i sardel pastom. Začiniti solju, biberom i sa malo sirćeta.

#Napuniti smesom špric za kolače i pripremljenom masom puniti polutke jaja. Ukrasiti peršunom.

Rolnice s tunjevinom

SASTOJCI

• 250 grama tunjevine

• 100 grama mariniranih pečuraka

• 100 grama mariniranih srca artičoka

• 7 jaja

• 50 grama sira

• 5 režnjeva praške šunke

• 6 kašika majoneza

• 3 kašike mleka

• 2 kašike seckanog peršuna

• so, biber

NAČIN PRIPREMANJA:

#Umutiti jaja, pa im dodati mleko, narendan sir i peršun i sve dobro izmešati.

#Od ove smese u većem tiganju ispeći tanak omlet dok ne porumeni sa obe strane, a zatim ga staviti na papirni salvet, kako bi se ocedio od masnoće.

#Artičoke i pečurke sitno naseckati, a tunjevinu izmrviti viljuškom i pomešati je s majonezom. Omlet prekriti režnjevima šunke, premazati smesom od tunjevine, pa preko svega posuti naseckane artičoke i pečurke.

# Omlet urolati, zaviti u aluminijumsku foliju i staviti u frižider. Pre posluženja, rolat iseći na tanke kolutove.

Proja na užički način

SASTOJCI

• 500 grama kukuruznog brašna

• 250 grama starijeg kajmaka

• 250 grama masti

• 6 jaja

• 1 litar mleka

• 10 grama kvasca

NAČIN PRIPREMANJA:

#Razmutiti 200 grama masti i kajmak, dodati umućena jaja i ostaviti to na stranu.

# Rastopiti kvasac u malo mlakog mleka i pomešati ga u jednom loncu s preostalim mlakim mlekom. Staviti lonac na šporet i polako sipati u mleko kukuruzno brašno, mešajući neprestano sve dok masa ne postane gusta kao za kačamak.

#Skloniti lonac sa šporeta, dodati u kačamak izmućena jaja, mast i kajmak i sve dobro izmešati.

#Ovu masu sipati u sud namazan mašću tako da bude pun samo 2/3. Peći u dobro zagrejanoj rerni 30-tak minuta.

Lepinjice sa sirom i slaninom

SASTOJCI

• 200 grama brašna

• 100 grama margarina

• 100 grama slanine

• 2 glavice crnog luka

• 2 jajeta

• 1,5 dl mleka

• 50 grama sira

• aleva paprika, kim

• so

NAČIN PRIPREMANJA:

#Slaninu i luk sitno iseckajte i propržite na ulju dok ne porumene. Zatim umešajte umućena jaja kojima ste prethodno dodali mleko i izdrobljen sir. Posolite i pobiberite.

#Zamesite testo od brašna, razmekšalog margarina i malo vode.

#Testo razvucite, pa pomoću modle vadite lepinjice koje ćete filovati pripremljenim nadevom od slanine i sira.

#Lepinjice poređajte u podmazan pleh i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni dok ne porumene.

Pita sa šampinjonima

SASTOJCI:

• 200 grama pšeničnog brašna

• 80 grama putera

• 350 grama sremskog sira

• 250 grama šampinjona

• 2 kašike soka od limuna

• 3 mlada crna luka

• 1 čen belog luka

• 1 vezica peršuna

• 2 kašike maslinovog ulja

• 2 jaja

• 100 grama pšeničnih klica

• so, biber

NAČIN PRIPREME

#Umutiti brašno, puter i dodati pola kašičice soli. Sve to pomešati sa 100 grama sremskog sira i 2 kašike hladne vode. Testo oblikovati u lopticu, uviti u kesu za zamrzivač i ostaviti oko pola sata u zamrzivaču da bi se ohladilo.

#Oprati pečurke i očistiti ih dok su vlažne, a zatim iseći na tanke kolutove. Preliti ih sa nekoliko kapi soka od limuna. Oljuštiti mladi crni luk i iseckati ga na komadiće. Oprati peršun, prosušiti trešenjem i listiće sitno iseckati.

#Pečurke i crni luk staviti u već zagrejano ulje. Zatim dodati beli luk i sve dinstati 3-4 minuta, pa začiniti i dodati peršun.

#Zagrejati rernu na 200 stepeni. Odvojiti belance od žumanceta jednog jajeta. Pomešati žumance sa sremskim sirom. Napraviti smesu od pečuraka, umutiti belance i dodati ga siru.

#Podmazati pleh prečnika 28 cm. Razviti testo na površini posutoj brašnom, a ivice testa malo podići. U testu napraviti nekoliko udubljenja i dodati pripremljen nadev.

#Pitu peći u rerni oko 40 minuta. Pšenične klice oprati, osušiti i rasporediti po kolaču, pa servirati.

Kolač sa vlašcem i slaninom

SASTOJCI (za 12 komada)

• 200 grama brašna

• 100 grama hladnog putera

• 100 grama švapskog sira

• 1/2 kašičice soli

• 1/2 kašičice praška za pecivo

• 750 grama praziluka

• 100 grama dimljene slanine

• 1 kašika ulja

• 2 kašike prezli

• 3 jajeta

• 200 ml pavlake

• 100 grama ementalera

• so, biber

• muskatni oraščić

NAČIN PRIPREMANJA:

#Od brašna, putera, švapskog sira, soli i praška za pecivo zamesiti testo. Uviti ga u foliju i hladiti otprilike 30 minuta.

#Praziluk iseći na kolutove širine oko 1/2 cm. Iseckati slaninu i propržiti je na vrelom ulju. Dodati praziluk i dinstati ga u poklopljenoj posudi oko 10 minuta. Zatim ga ocediti.

#Podmazati kalup prečnika 26 cm. Razviti testo i njime obložiti kalup. Pri tom formirati ivicu visoku oko 3 cm. Testo na više mesta probosti viljuškom, a zatim ravnomerno posuti prezlama.

#Rernu zagrejati na 180 stpeni. Masu sa prazilukom rasporediti po testu. Dodati jaja, pavlaku i ementaler. Začiniti solju, biberom i muskatom. Preko praziluka preliti pavlaku sa jajima. Kolač peći oko 35 minuta i odmah servirati. Uz njega se služi i mešana salata.

Kreativni kanapei

Sastojci:

300 Gr.- šampinjona

250 gr.- hleba

3 artičoka

1 režanj belog luka

3 limuna

ribani Parmezan

peršun

maslinovo ulje

Način pripremanja:

#Očistite gljive i narežite ih na kriške. Tri četvrtine gljiva popirjajte na 3-4 kašike ulja, belom luku i peršunu. Ostatak gljiva začinite uljem, solju i sokom polovice limuna.

#Artičokama uklonite stabljike i spoljne listove i uronite ih u vodu u koju ste dodali sok limuna, da ne pocrne. Ocedite artičoke na način da ih prevrnete naopako.

#Dve artičoke usitnite mikserom u paštetu, dodajte šaku naribanog parmezana i malo soli.

#Treću artičoku narežite na male komadiće, začinite uljem, sokom limuna i posolite.Hleb narežite na kriške (4 kriške po osobi). Polovicu kriški premažite paštetom od artičoka i ukrasite

šnitama sirovih pečuraka.

#Drugu polovicu kriški nadjenite pirjanim pečurkama. Kanape poslužite s komadićima artičoke i ukrasite šnitama limuna.

TROUGLOVI

. SASTOJCI

• 200 grama brašna

• 150 grama margarina

• 1 jaje

• so

• šunka ili sir

NAČIN PRIPREMANJA:

#Zamesiti brašno sa margarinom i jednim jajetom, posoliti, dobro umesiti testo i ostaviti sa da stoji jedan sat u frižideru.

#Zatim razvući testo na rezance i iseći ih na kocke. Na svaku kocku staviti po kockicu šunke ili parče sira, saviti u trougao, premazati žumancetom i peći.

Pita od spanaća i praziluka

SASTOJCI

Testo

• 175 grama brašna

• 90 grama putera

• 2 kašike hladne vode

• zrna pasulja

Fil

• 30 grama putera

• 175 grama praziluka

• 250 grama spanaća

• 2 jajeta

• 150 ml mleka

• 150 ml polumasne pavlake

• 90 grama sira

• so i biber

NAČIN PRIPREMANJA:

#Zamesite meko testo od brašna, putera i vode. Zamotajte ga u providnu foliju i stavite u frižider da bi se ohladilo.

# Rastanjite testo oklagijom i njime obložite vatrostalnu posudu. Dno testa izbodite viljuškom.

#Testo prekrijte folijom, a preko folije rasporedite pasulj.

#Posudu stavite u zagrejanu plitku tepsiju i pecite 15-20 minuta u rerni zagrejanoj na 220 stepeni, poslednjih 10 minuta bez folije i pasulja.

#Pripremite fil za pitu. Rastopite puter, dodajte sitno naseckan praziluk i pržite na jakoj vatri oko 5 minuta, tj. dok ne počne da poprima zlatnosmeđu boju. Dodajte krupno nasečen spanać i pržite oko 2 minuta. Rasporedite fil po kori od testa.

#Izmešajte jaja, mleko, pavlaku i sir, posolite i pobiberite, pa izlijte u koru.

#Smanjite temperaturu na 180 stepeni i pecite 25 minuta, tj. dok fil ne poprimi zlatnu boju. Pitu možete poslužiti i toplu i hladnu.

Paradajz na andaluški način

SASTOJCI

• 4 paradajza

• 50 grama kuvanog pirinča

• 2 zelene paprike

• 1 kašičica iseckanog luka

• 2 dl majoneza

• malo peršuna

NAČIN PRIPREMANJA:

#Iz paprika izvadite semenke, pa paprike narežite na sasvim sitne kocke. Luk propržite na ulju i ostavite ga da se ohladi.

#Pirinač, luk i papriku pomešajte sa majonezom, napunite time paradajz i ukrasite peršunom ili pokrijte kapicama paradajza.

Pogačice s kajmakom

SASTOJCI

• 1/2 kg brašna

• 200 grama kajmaka

• 150 grama margarina

• 4 dcl mleka

• 25 grama kvasca

• 1 jaje

• so, šećer

NAČIN PRIPREMANJA:

#Umutite margarin, pa mu dodajte kajmak. U malo mleka razmutite kvasac sa kašičicom šećera i soli.

# Razmućenu smesu dodajte margarinu, zajedno sa brašnom, i dobro zamesite testo.

#Testo razvucite na debljinu jednog prsta, a zatim okruglom modlom vadite pogačice.

#Umutitite jaje, pa premažite pogačice. Poređajte ih uprethodno namašćen pleh i ostavite da odstoje sat vremena.

# Zatim ih pecite u toploj rerni dok ne dobiju lepu rumenu boju.

Sendviči sa kapom

SASTOJCI

• 150 grama ementaler sira

• 1 veza peršuna

• 4 supene kašike majoneza

• 2 supene kašike mekog sira

• 1 supena kašika vinskog sirćeta

• 12 tankih režnjeva salame

• 12 kriški belog francuskog hleba

NAČIN PRIPREMANJA:

#Iseći sir na kockice. Oprati peršun i ocediti. Nekoliko grančica zadržati, a ostatak peršuna iseckati.

#U činijici izmešati majonez sa mekim sirom, sirćetom i naseckanim peršunom. Dodati i umešati kockice ementalera.

#Svaki režanj salame zaseći do centra. Ispeći kriške francuskog hleba na tostu, ostaviti ih da se malo ohlade i namazati puterom.

#Salatu od sira postaviti na kriške hleba u gomilicama i na vrh staviti režanj salame, kao kapu. Sendviče dekorisati peršunom. Kapa se može napraviti od mortadele ili parizera.

Rolnice s lososom

SASTOJCI (za 8 komada)

• 80 grama pirinča

• 1 kašika sirćeta

• 1/2 kašičice soli

• 1/2 kašičice šećera

• 1 struk praziluka

• 8 tankih listova dimljenog lososa

• 2 kašičice rena s pavlakom

• soja sos

NAČIN PRIPREME

#Staviti u lonac 125 ml vode i kuvati pirinač oko 10 minuta na najslabijoj temperaturi. Skloniti ga sa šporeta i ostaviti oko 5 minuta da bubri.

#Zagrejati sirće i pomešati sa solju i šećerom. Staviti pirinač u jednu šerpu. Umešati smesu sa sirćetom.

#Oprati tri svetlija lista praziluka, iseckati ih na duže trake i blanširati.

#Režnjeve lososa premazati renom, dodati pirinač, pa pokapati sa malo soja sosa.

#Urolati, a zatim rolnice vezati listićima praziluka.

Kanape sa piletinom

SASTOJCI

• 250 grama crnog hleba

• 425 ml kajsija iz konzerve

• 100 ml pavlake

• 600 grama pilećih fileta

• puter, mast

• so, biber

NAČIN PRIPREMANJA:

#Iseći 250 grama crnog hleba na kvadrate, ivice 4 cm. Ravnomerno ih ispržiti na dve kašike putera.

#Pažljivo oprati 600 grama pilećih fileta, osušiti ih i peći na dve kašike masti. Posoliti i pobiberiti. Ostaviti da se ohladi, pa iseći na režnjeve.

#Ocediti 425 g kajsija iz konzerve, pa ih iseći na kriške. Komadiće hleba obložiti filetima i kajsijama.

#Čvrsto ulupati 100 ml pavlake.

#Pomoću šprica ukrasiti koktel posluženje pavlakom. Garnirati zrnima zelenog bibera.

Jaja punjena kavijarom

SAST

• 6 jaja

• oko 25 grama kavijara

• 6 zemički

• 1 kašika senfa

• 2 kašike gotovog sosa za salatu

• 2 kašike luka vlašca isečenog na kolutiće

• so, biber

NAČIN PRIPREMANJA:

#Zemičke preseći napola i izvaditi sredinu da bi se dobilo udubljenje za jaja.

#Skuvana jaja oljuštiti i iseći napola po dužini. Žumanca povaditi kašičicom u posudu i kremasto zamutiti sa senfom i gotovim sosom za salatu. Začiniti solju, biberom, pa u masu umešati kavijar.

#Napuniti smesom špric za kolače i puniti pripremljenom masom polutke od jaja, pa ih potom stavljati u izdubljene polovine zemički. Ukrasiti lukom vlašcem.

Kanapeje

SASTOJCI

• kriške belog hleba

• majonez

• senf

• šunka, salama ili kobasica

• tvrdo kuvana jaja

• sir, odn. kačkavalj

• kavijar

• sardela fileti

• fileti od raznih vrsta riba (tunj, dimljeni losos...)

• škampi i dagnje

• krastavac

• paprika

• peršun

NAČIN PRIPREMANJA:

#Kanapeje se oblikuju tako što se kriškama hleba odreže kora, a onda se oštrom okruglom modlom ili nožem seku kriščice hleba ovalnog ili četvrtastog oblika veličine jednog zalogaja.

#Hleb se namaže majonezom ili senfom, pa se dodaju šunka, salama, sir, kavijar, škampi, fileti od riba, dimljeni losos, komad jaja itd.

#Kanapeje se nadevaju delikatesima u boji, što im daje lepši izgled.

#Za dekoraciju se koriste rotkvice, peršun, kisele pečurke, masline, paprike, listovi salate, kiseli krastavci. #Kanapeje se služe na dekorisanim velikim poslužavnicima. Pogodne su za posluženje na velikim skupovima i slavljima, koktelima, prezentacijama itd.

Viršle u testu od krompira

SASTOJCI

• 250 grama krompira

• 250 grama brašna

• 200 grama margarina

• 1 jaje

• so

• viršle

• sir

NAČIN PRIPREME

#Propasirati 250 grama obarenog krompira, dodati 250 grama brašna, 200 grama margarina, jedno jaje i malo soli. Ostaviti da stoji jedan sat.

#Od testa razvući koru debljine jednog prsta, viršle preseći napola da budu kraće, pa ih uvijati u testo tako da se viršla ne vidi.

#U namazan pleh staviti viršle, namazati jajetom, posuti struganim sirom i peći na jakoj vatri. Služiti sa senfom.

Prolećni zalogaji

SASTOJCI (za 4 sobe)

• 1 veza mladog luka

• 1 čen belog luka

• po 3 struka peršuna i nane

• 50 grama potočarke

• 4 kašike sremskog sira

• 2 kašike rendanog ementalera

• so, biber

• začini

• 8 kriški tosta

• 2 paradajza

NAČIN PRIPREMANJA:

#Mladi i beli luk sitno iseckati. Pokidati listiće peršuna i nane i sitno iseckati sve osim nekoliko listića nane. Iseckati potočarku. Sve pomešati sa sremskim sirom i ementalerom. Krem od sremskog sira začiniti solju, biberom i drugim začinima.

#Hleb ispeći u tosteru, pa 4 kriške premazati kremom od sremskog sira. Odozgo staviti preostale kriške. Preseći svaki komad napola i servirati. Iseći paradajz na kriške. Kada sve bude gotovo, posuti ove ukusne zalogajčiće preostalim listićima nane i garnirati kriškama paradajza

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

ČAROLIJA MALIH PIKANTNIH ZALOGAJA

Finger Food

Hrana koja se jede prstima

Hrana koja se jede prstima jesu donekle predjela ali se uglavnom služe : na koktel partijama, hladnim bifeima i u domaćinstvu . Ova mala predjela treba da posluže kao glavni obrok u organizovanom obliku : koktel partije, zakuske, garden partije, frut partije, frut keik partije, šampanj čiz partije, klub zakuske. Organizacija ovih ugostiteljskih prigoda kako u domaćinstvu tako i u javnim objektima kao što su hoteli , restorani i sportske hale . Prepušta se uglavnom ljudima iz struke. Ako se organizuje treba da bude na visini zadaće i ugodi ukuse i količinu , a i da velik broj zvanica usluži vrlo brzo i u kratkom vremenu oko dva sata treba da traje ovakva prigoda. Skupni naziv za ovakve prigode jeste hrana koja se jede prstima- finger food.

Poreklo i naziv datira još iz vremena starog Rima, a moderna gastronomija je potvrdila poreklo iz RUSIJE, FRANCUSKE, I AMERIČKOG KONTINENTA. Sudeći po nazivu u engleskoj i SAD. je vrlo brzo prihvaćen i udomaćen ovaj način pripremanja i serviranja hrane kad treba zadovoljiti za kratko vreme velik broj zvanica. Tako danas u celoj evropi poslovna filozofija se menja pa usled brzine vremena poslovni ručkovi poprimaju oblik i izgled npr.KOKTEL PARTIJE umesto- klasičnog ručka Normativno može da bude i druga od pomenutih zakuski I menija sa više gangova obično će se ugovoriti neka od spomenutih partija iz oblasti FINGER FooDA kao što je šampanj – čiz finger food. Dakle radi se o šampanjskoj partiji u kombinajici sa sirevima na ledu ili partija u stilu finger fuda- hrane za prste gde se izbegava pribor. Za obavezno : tanjiri i salvete prikladne za nivo koji se očekuje za određenu klijantelu jelo sva hrana se uzima sa prstima dali je to neki vid serviranja na čačakalice ili u komadiće sa podlogom , tako da se može uzeti prstima , Što je tu. Stolovi za finger food parti obično se postave u obliku slova

>I- latiničnog ili više stolova okruglih poređanih tako da gosti mogu da priđu sa svake strane.

Sastoji obično od sledećih namirnica: suvi jezik , suva šunka , kuvana jaja ,pršuta, namazi od maslaca,mesa ,sirevi voće pekarski proizvodi.

Kako finger food organizovati za ručak : asortiman koji je šunka, rozbif, pečeni teleći frikando , i mali pikantni zalogaji sa žara . Sva hladna jela moraju biti ukrašena sa zelenom salatom i kiselim krastavcima.

Ali ako se želi prezentirati nacionalna hrana npr. Naša ili druga onda se upotrebljavaju namirnice tog dela sveta , kao autohtone namirnice. Tako i mi srbi imamo užički pršut, sir, kajmak, suvi svinjski vrat, suvu svinjsku pečenicu i ostalo. Kako bi celokupna prigoda sa svim jelima iz ove oblasti zadovoljila sve ukuse i mirise pa i vizuelno dakle organoleptički teba posvetiti naročitu pažnju kod serviranja. Ako uključimo maštu i sa malo zalaganja uvek će mo otkriti da postoje i drugi načini serviranja .Dakle nemoramo se ponavljati u tome. Postoje neiscrpne mogućnosti da od materijala koji imamo napravimo dobru finger food partiju.

Maslac kao mešavina namenjen za jela u finger food

kombinaciji.

........ Maslac s estragonom-----

-100.- g estragona, 250.- g maslaca: U mikser staviti pripremljeno i oprano lišće od estragona i maslac, pa sve to pasirati tj. miksovati dok se dobije ujednačena i glatka masa. Priporemljenu masu staviti u aluminisku foliju , urolovati oko 1. cm.- debljine mase i do upotrebe čuvati na hladnom mestu u frižideru ili dubinskom zamrzavanju. Uporebljava se za mala hladna predjela i druge namene u toploj kuhinji.

------Maslac s aromatičnim biljem iz božije bašte.........

120.- g aromatičnog bilja iz božije bašte, 250.- maslaca: U mikser staviti aromatično bilje i maslac. Aromatično bilje – arpadžik, šnitling, estragon, peršun, morač, bosiljak, majčina dušica. Sve to miksati dok se dobije ujednačena masa i uviti masu u foliju , pa držati do upotrebe u frižideru.

-------Maslac s hrenom ------

250.- g maslaca, 80.- g nastruganog hrena: U mikser prvo ubaciti nasrugani hren pa dodati maslac . Miksovati sve skupa dok se dobije glatka i ujednačena masa. Formirati masu u aluminisku. Foliju čuvati do upotrebe na hladnom mestu ili u zamrzivaču.

------ Maslac s šampinjonima: 150. g mariniranih šampinjona, 200.- gr.- maslaca, 3.-. gr.- soli, 1.- gr.- bibera. Šampinjone iseći na listiće.

U mikser staviti prvo šampinjone pa dobro izmiksati. Dodati maslac i začine pa miksati sve skupa dok postane glatka masa koja služi za premazivanje hladnin jela i za punjenje istih u procesu pripremanja hladnih jela za finger food.

-------- Maslac s spanaćem : 200. gr.- kuvanog spanaća, 250.- gr.- maslaca, 2.- gr.- soli, 1..- gr.- bibera. Spanać mora dase ocedi i da se stavi u mikser. Dodati maslac i miksovati sve zajedno dok se dobije masa ujednačena . Začiniti i formirati maslac te do upotrebe čuvati na hladnom mestu u frižidreu ili u duboko zamrzavanju.

------- Maslac s sardelom : 100.. gr.-. slanih sardela fileta iz konzerve, 250.- gr.- maslaca, 1. gr.- mlevenog bibera. U mikser staviti sardel filete i maslac , dodati biber i sve to miksati dok se namirnice sjedine . Gotov sardel maslac formirati i upotrebljavati u hladnoj kuhinji , kao i za pojedina jela u finger food parti.

---- Maslac s mesom od gambera ili drugog morskog raka -------

100.- g mesa od kozica kuvanih, 250.- g maslaca, 2.- gr.-. soli, 1.-. gr.- bibera, ½.- kom.- limunova soka. U mikser staviti meso od malih račića pa dodati sečeni maslac na kockice , soliti i dodati biber. Sve to miksati da se masa ujednači , pa istu formrati i držati do upotrebe na hladnom mestu. Masa se mora odmah upotrebiti i nepreporuča se daljnje držanje u frižideru. Kao premaz i dekoracija služi za jela iz oblasti finger food.

........Maslac s kavijarom --------

60. gr.- crnog kavijara, 250.- gr.- maslaca : U mikser staviti kavijar malo miksati pa dodati maslac sečen na kockice i dalje miksati dok se masa spoji ujednači i postane glatka. Zatim formirati masu i staviti u dubinski zamrzivač da se stegne . Upotrebljava se za hladnu kuhinju i za toplu kuhinju. Kod finger food za kanape i ostale sendviče . A može i za riblju zakusku sa lososom dimljenim.

-------- Maslac s peršunom : 250.- gr.- maslaca, 25.- gr.-peršunova lista, 3.- gr.- soli, 1.- gr.- bibera, ½.- kom.-limunovog soka. U mikser staviti maslac i seckani peršunov list . Zatim dodati soli i bibera pa dalje miksovati dok se masa ujednači i postane glatka. Dodati limunov sok i još malo miksati . Maslac staviti na aluminijsku foliju i santimetar debelo ga urolovati .Zatim maslac staviti u zamrzivač do upotrebe.

......... Maslac s rokforom --(sir ) .........

250.- gr.- maslaca, 150.- gr.- rokfora sira: U mikser staviti na kocke sečen maslac i dodati izgnječeni sir rokfor. Sve to miksovati da se ujednači masa , i upotrebiti za sendviče , kanapeje, rolnice lososa, rolnice rozbifa i druga jela u finger food.

------- Maslac s ljutim začinima : 250.- gr.-. maslaca, 5. kom.- kapi tabasko sosa, 10.. kom.- kapi sosa vorčestera ili vuster sosa.

U mikser staviti sve sastojke i penasto izmiksati. Upotrebljava se za namaz jelima hladne kuhinje pa i kod finger food.

................. Maslac s bademom : 250. gr.-maslaca,100.- gr.- oljuštenih i naribanih badema. U mikser staviti maslac i badem , miksati i izvaditi iz miksera. Formirati maslac i čuvati do upotrebe kako u hladnoj tako i u toploj kuhinji. Zahvalna je to masa za sendviče kanapeje i umotavanje u suhomesnate rolnice.

................ Maslac ’’ kolbert’’ : 250. gr.- maslaca, 40.-. gr.- kapara sitno sečenih. Kapri su iz sirćeta. 30.- gr.- estragona u prahu ili svežeg lista.

U mikser staviti maslac i ostale sastojke pa malo miksati. Dobiveni maslac formirati i upotrebljavati za hladna jela I ostala u okviru finger food.

------------ Maslac s belim lukom : 250.- gr.- maslaca, 100. gr.- očišćenog belog luka. U mikser staviti beli luk i maslac . Miksovati dok se masa pretvori u glatku i kompaktnu. Služi kao namaz i za punjenje pečuraka . U finger food za sendviče , rolnice, kanapeje i slično.

................Maslac s pistacijom : 250.- g maslaca, 100.- g naribanih pistacija. U mikser staviti maslaci pistacije pa miksovati dok se masa ujednači. Upotrebljava se u hladnoj kuhinji kao namaz , u finger food kao namaz i kao dekorativni materijal za dresiranje raznih predjela i malih zalogaja.

............ Maslac sa senfom : 250.- gr.- maslaca, 20.- gr.- senfa. staviti u mikser i ujednačiti masu . Msa služi za namaze i dekoraciju kanapeja.

-------------------Kanapei -----------

---Pod pojmom kanape podrazumevamo i vidimo posve malenu krišku belog ili ražanog hleba, oblika kvadratnog ovalastog, pravokutnog i okruglog oblika. Te oblike različito sečenog hleba premažemo maslacem ili kakvom mešavinomm maslacsa i garniramo na različite načine sa sličnim namirnicama.

------ Aurora kanapei-----

Formirani hleb premažemo maslacem, i stavimo na njega tanku šnitu sušenog lososa, pospemo sitno seckanim žumanjkom tvrdo kuvanim,i u sredinu kanapea stavimo po pola crne maslinke.

------ Luksuzni kanapei ---------

Hleb isečen na parčad (pravouganik) namazana maslacem i na različite načine garniran, servirano na jedunu ploču.

• šnite jastoga, šnite grepfruta, crna maslinka.

• Sušeni losos, pavlaka s hrenom.

• Salata glavatica narezana na rezance, račiji repovi.

• Sušeni file pastrmke, punjen paradajz.

• Crni kavijar, šnite limuna.

• Šnita ćurećih prsiju, komadić breskve, polovine bobice grožđa.

Parfe od guščijih jetara, paradajz narezan na šnite.

------- Kanape ’’ Bordelez’’-------

Premažemo ih maslacem s lukom, pokrijemo salpikonom od šunkei vrganja i dekorišemo trakama crvene paprike.

------- Kanape’’ Indijen’’----------

Okrugle komade belog hleba prepržiti na maslacu i premazati maslacem. Žumanjak od tvrdo kuvanog jaja pomešati sa malo pavlake soli i bibera, limunovog soka i kari prašaka, i time premažemo kanapeje. Na kanapeje položimo šnite kuvane piletine belo meso. Povrh toga staviti sitno sečene komade paradajza, šemizirati tempiranim aspikom.

-------- Kanape’’ Menadžer’’ ---------

Četvorougaone komade belog hleba prepečemo na maslacu , prohladimo i premažemo maslacem. Povrh svakog stavimo malo hašea od kuvane govedine , tvrdo kuvanih jaja, ljutih krastavaca, dekorišemo majonezom i položimo parčiće cvekle i paradajza.

-------- Kardinalski kanapei --------

Okrugle komade belog hleba popržimo na maslacu, ohladimo i premažemo majonezomu koji smo dodali crvene paparike mlevene, a u sredinu stavimo medaljone od jastoga.

-------- Martinčica – kanapei -----

Okrugle komadiće hleba premažemo mešavinom maslaca s žumanjkom, pomešanim saseckanim začinima i pospemo krupno seckanim krastavcima, šunkom i belanjkom tvrdo kuvanih jaja.

------- Kanapei ’’ Di Margot’’--------

Okrugle komadiće belog hleba premažemo majonezom,postavimo šnitu paradajza posolimo, dodamo šnite banane i pokapamo ih s limunovim sokom.

------- Kanapei s morskim račićima -------

Formirani beli hleb u vidu trouglova,premažemo ih maslacem od morskih račića, garniramo ih repovima morskih račića i po rubu pospemo sitno sckan peršunov list.

------Kanapei – ’’ Nikoaz’’-----

Hleb sečen u vidu pravougaonika, premažemo sardel pastom ( sardel maslacem), pa dodamo sitno sečene kocke paradajza , a u sredinu kanapea stavimo maslinku koja je punjena.

.........Kanapei s ostrigom --------

Formirani hleb prepečemo na maslacua kad se ohladi premažemo ga mešavinom – maslaca i senfa, u sredinu stavimo ukrućenu i hladnu ostrigu provučenu kroz majonez s senfom, pospemo s tvrdo kuvanim jajima naribanim.

........ Kanapei ’’ Parizijen’’...........

Hleb oblikujemo i prepečemo na maslacu. Ohladimo i premažemo majonezom te pospemo sitno seckanim tvrdo kuvanim žumanjkom i dragušcem.

--------- Različiti kanapei četvrtastog oblika ------------OVDE

• Maslac, komadić belog pilećeg mesa, i vršci bele špargle.

• Maslac sa začinima, šnita jezika iz rasola, mixed pickles.

• Maslac sa srdelom , šnita salame, pola šnite tvrdo kuvanog jajeta.

• Maslac s vlascem, šnita pršuta, vršci bele špargle.

• Maslac , šnita galantina od divljači, šnita mandarine.

• Maslac , krema od sira, polovina prženog badema.

• Maslac, tatarsko meso, filei od sardine, arpadžik iz sirćeta.

• Maslac s senfom,šnita kuvane šunke, mali komadići ananasa.

svi kanapei koji su ovde objašnjeni se poprskaju aspikom ( šmiziraju )

..... Ruski kanapei s kavijarom------

Hleb formirati u obliku trougla , premazati najfinijim maslacem, pokrijemo kavijarom raslađenim na ledu i u sredinu stavimo krišku oguljenog limuna bez koštica.

........... Kanapei sa sirom.........

Hleb formirati u četvrtasti oblik, prepržiti ga na maslacu i prohladiti. Sir sečen u isti oblik staviti na hleb, dekorisati majonezom i kečapom te posuti po rubu sa seckanim peršunovim listom.

........... Kanape ’’ rigoleto’’ ---------

Formirane kriške hleba premazati maslacem koji je umućen sa tvrdo kuvanim žumanjcima i ljutom alevom paprikom. Prekriti ih sa tvrdo kuvanim jajima sitno iseckanim , seckanom šunkom i suvim seckanim jezikom kao i seckanim peršunom, preliti ih aspikom.

------ Kanape s paprikom------

Tanke šnite hleba premazati sa majonezom, prekriti sa sečenom paprikom iz turšije, ukrasiti majonezom.

........... Kanape s tunjevinom i sirom-------

U mikser staviti konzerviranu tunjevinu , dodati sir nastrugani ementaler od svakog po .- 100.- gr, 50.-. gr.- sitno seckanog crnog luka. Miksovati mikserom dok se masa ujednači i postane glatka. Zatim ovom masom premazati kriške hleba.

-------- Kanape s lososom------

Hleb formirati okruglo i premazati s žutim maslacem. Položiti šnitu dimljenog lososana premazani hleb, a zatim režanj cvekle . Posuti sitno seckanim žumanjkom tvrdo kuvanog jajeta. Dekorisati s venčićem od žutog maslaca.

Razna sitna posluženja- za finger food partiju.

• Tost. – hleb, salama, ljuta papričica.

• Crni hleb, tatarska mešavina začinjena, kolutovi luka i kapri .

• Tost- hleb, riblji filet, kajgana, seckani mladi luk.

• Crni hleb , maslac izmešan sa estragonom secknim, šunka, krastavci.

• Pšenično prženi hleb, dimljeni losos, kolut paradajza, majonez izmešan sa pavlakom, zeleni biber.

• Beli hleb,list zelene salate, sardina, seckano jaje, mirođija.

• Pšenični hleb, buter, krem sir, kim, kolut crnog luka.

• Tost, majonez, haringa, seckani crni luk, i kolut paprike.

• Crni hleb, rokfor sir, komad krastavaca kiselih,

• Pšenični hleb, list zelene salate, mesna salata ili salata od kobasica ukrašena crvenom paprikom.

• Tost , teletina, vrhovi špargle, komad paradajza.

• Pšenični hleb , kobasica sa pistacijama, prepolovljeni sitni klipovi kukuruza šećerca iz sirćeta.

• Hleb sa šunkom . list zelene salate, švapski sir sa paprikom i crnim lukom.

• Tost , kolut paradajza, salata od kobasice, kiseki krastavci.

• Raženo pšenični hleb, sos remulad, šunka, krastavci kiseli i šampinjoni.

• Tost maslac, sir sa alevom paprikomi crnim lukom.

• Pšenični hleb, majonez, haringa, , krem od žumanceta sa senfom, mirođija.

• Beli hleb , maslac, sir sa biberom,komadić koktel trešnje.

• Tost, maslac, kolutovi rotkvice, sardina iz ulja peršun.

• Pšenični hleb, gauda ili dimljeni sir, morski oraščić.

• Ražani hleb, žele od živinskog mesa, majonez , rotkvice.

• Hleb sa šunkom, dimljeni losos šnite, i ananas sečen na komade.

• Beli hleb , suvi svinjski kare, kolut crnog luka, kavijar.

• Tost , začinjena tatarska mešavina mesa , kolut crnog luka, kavijar, seckano belance.

• Tost, list zelene salate, račući, kockice crnog luka, malo majoneza.

• Pšenični hleb, . maslac, tvrdo kuvano jaje kolut, filet sardele.

• Pšenični hleb, maslac, kajgana, filrt sitne slane haringe.

• Tost , sir sa pečurkama, nakisela tikva iz turšije.

• Pšenični hleb, komad sira s orasima i začinjeni kamamber sir.

• Ražani hleb , majonez, , kuvana šunka, komad anansa, i paradajza.

• Crni hleb, jezik iz salamure, režnjići paradjza, i ribani hren.

• Pšenični hleb, kolut paradajza, krem sir, i peršun.

.............. Sendviči ............... ovo

Premazi za sendviče

Premazi od sira: 250.- g sira ’’ žerve – krem sir, 100.- g sitno sečene salame ili kuvane šunke, 60.- g kiseli krastavac seckan na sitne fine kocke, 25.- g senfa, 2.- g soli.

Umutiti sir , dodati šunku i seckani krastavac , senf i posoliti te dobro izmešati .

Premaz od ’’švapskog’’ sira- osnovni recept.

250.- g sira, ½.- dl.-mleka,1/2.- dl.-pavlake: Staviti sir kravlji , zvani ’’ švapski’’ ili ’’skuta’’ sitni sir da se ocedi. Zatim kad se ocedi treba ga umutiti i propasirati, dodati pavlaku i malo mleka , posoliti ga i penasto ga umutiti . Dodavanjem jednog od ovih sastojaka gornjoj masi tj osnovnoj dobija se nova varijanta premaza.

......... Sir s mirisnim biljem ........... 250.- g sira

30.-gr.-sitnoseckanog peršunovog lista,25.- gr.- ’’ šnitliga’’, 20.-gr.- sveže mirođije, i po izboru još nekoliko aromatičnih biljaka.

..........Sir s crnim lukom -----250.- g sira

150.- gr.- sitno iseckanog cr nog luka . ..

........... Sir s paradajzom -----------250.- g sira

150.- gr.- sitno seckanog crnog luka, 150.- gr.- sitno isečenog paradajza, 25.- gr.-pire paradajza,

............. Sir s rotkvom------250.- g sira

100.- gr.- nastrugane rotkve, mogu se staviti isečene rotkve na kolutiće, na hleb premazan sirom.

............Sir s kimom......... 250.- g sira

10.- gr.- kima , zdrobljenog ili kima u celo.

.............Sir s paprikom------------250.- g sira

50.gr.- mlevene paprike, 100.- gr.- naribanog crnog luka.

----------Sir sa srdelom ........ 250.- g sira

4.- kom.- fileta srdele slane, ili 50. gr.- srdel paste iz tube.

............Sir s jajima ......... 250.- g sira

2.kom.- tvrdo skuvanih jaja, sitno isečenih, 25.- gr.- sitno isečenog ’’ ’’šnitlinga’’.

.............Sir sa šunkom----------250.- g sira

120.-sitno isečene šunke ili suve pečenice.

............Sir sa hrenom.......... 250.- g sira

100.gr.-nastruganog hrena, 2.- gr.- soli, 1.-gr.- bibera

............Sir s karijem.......... 250.- g sira

10gr.- karija uprahu, 100.-gr.-sitno naseckanog luka, 2.-gr.-soli, 1.-gr.-bibera.

-- Sve ove kombinacije od švapskog sira dobro se slažu sa crnim ili ražanim hlebom, s krompirom pečenim u ljusci, s kroketima od krompira i kuvanim testom.

........... Premaz’’ liptauer’’ ------

za- 350.- gr.- premeza: 100. gr.- maslaca, 200.- gr.- srpskog sira, 20.- gr.- senfa, 100.-gr.- sitno naseckanog crnog luka, 5.- gr.- sitno seckanih kapara, 100.- gr.- sitno sckani kiseli krastavac, 3.- gr.-soli, 10.- gr.-aleve paprike, ½.- dcl.- mleka.

Umutiti maslac, dodati izgnječen sir i dobro pomešati.zatim dodati senf, crni luk, kapre i kiseli krastavac. Posoliti umešati alevu papriku da premez dobije svoju karakterističnu ružičastu boju. Ako je suviše gust, razmutiti ga mlekom.

........... Premaz od sira s estragonom......

Za – 4.- osobe: 500.- gr.-slatkog kravljeg sira, 2.- dcl.-mleka, 15.- gr.- sitno seckanog estragona 2.- gr.- soli.

Svež, sitan kravlji sir umutiti varjačom, a zatim dodati mleko, pa mutiti žicom dok masa postane laka i penasta. Umešati estragon , posoliti , i do upotrebe držati u frižideru.

----------- Bečki premaz od sira ----

Za- 4.- osobe: 250.- gr.- svežeg kravljeg sira, 2.- mko.- tvrdo skuvana žumanjka, 30.- gr.-sardele iz konzerve, 80.- gr.- maslaca, 100.- gr.-sitno sečenog crnog luka, ½.- dl.- ulja, 15.- g- senfa, 10.-gr.-aleve paprike

Propasirati sir sa žumanjcima, sardelom , maslacem , i crnim lukom .Dodati ulje, senf i alevu papriku , i sve dobro izmešati.Gotovu masu upotrebiti kao premaz a može i kao formirano predjelo. Prvenstveno kao premaz za razne pikantne zalogaje u finger food .

................ Vršački premaz od sira..........

Za -800.- gr.- premaza .: 2.- dcl.- piva, 60.-gr.- maslaca, 20.- gr.- senfa, ½.- dcl.- vusterskog sosa, 10.- gr.- aleve paprike,500.- gr.- srpskog belog sira, 300.- gr.- tosta – pečene kriške hleba.

Staviti u posudu pivo , maslac, senf, vusterski sos i alevu papriku, pa mešati na pari kratko ili dok se maslac rastopi.Dodati sir koji smo izmrvili i mešati dalje dok se sir ujednači .Upotrebljava se kao premaz od sira u sendvič pripremi za finger food

............ Premaz od rokfora ............

Za.- 500.- gr.- premaza: 150.-. gr.- maslaca, 150.- gr rokfor sira , 50.-gorgonzole, 3.- gr.- sira . 1.-dl.- kisele pavlake, 15.- gr.- grančice peršunova lista.

Umutiti maslac , dodati izgnječen sir i mutiti dok masa postane sasvim laka i penasta. Dosoliti , propasirati i umešati pavlaku. Ovu penastu masu od sira staviti na činiju u vidu kupe u ukrasiti peršunovim listom . Služiti sa tanko isečenim kriškama sendvič vekne.

Ovom masom se mogu puniti profiterolne i premazivati slani keksi .Premaz za finger fud kad ga nebi bilo trebalo bi ga izmisliti .

..................Penasti krem od rokfora- sira ............

Za – 6.- osoba : 10.- gr.- želatina, ½.- kom.- limunova soka, 1.- dl.- vruće vode, 125.- gr.- rokfora, 150.- narendisanih kiselih krastavaca, 25.- gr.- seckanog peršunovog lista, 100.- gr.- sitno sečenih svežih paprika, 10.- gr.- sitno sečenih kapara,100.- gr.- narendisanog crnog luka, 2.- gr.- soli, 2.- gr.- bibera, 2.- dl.- ulupane pavlake.

Nakvasiti želatin sokom od limuna, dodati malo vrijiće vode, mešati dok se želatin nerastopi i ostaviti na stranu. Izgnječiti sir,dodati krastavac, peršun, papriku, kapre, crni luk, soli, I bibera, i sve dobro pomešati . umešati želatin , stviti u frižider, pa kad se masa malo stegne , dodati ulupanu pavlaku. Izručiti krem u kalup i držati u frižideru dok se potpuno stegne. Kao namaz za sendviče u finger food izostaviti želatin.

............. Premaz od jaja za sendviče---------

Za – 400.- gr.- premaza: 3.- kom.- tvrdo skuvana jajeta, 2.- r.- soli, 100.- gr.- sitno seckane šunke ili salame, 100.- gr.- gotovog majoneza , 60.- gr.- razmućenog maslaca, 1/2.-kom.- sok od limuna, 10.-. gr.- senfa.

Jaja oljuštiti , sitno iseći i posoliti. Dodati ostale sastojke i pomešati dobro, služi kao namaz za finger food.

Ljut namaz za sendviče i slane kekse--------

Za- 300.- gr.- premaza: 120.- gr.-. maslaca, ½.- dcl.- vusterskog sosa, 12.- kom.- kapi – tabasko ljuti sos, 10.-. gr.- senfa, 30.- gr.-. sitno seckanog šnitlinga, 100.- gr.- naribanog cr nog luka.

Umutiti penasto maslac, dodati sve ostale sastojke i sve dobro promešati.

------------ Premaz od mozga -------------

Za – 12.- osoba: ½.- l jabukovog sirćeta, 4.. dl.- vode, 8.- g soli,600.- gr.- telećeg mozga, 120.- gr sitno sečenog crnog luka, ½.- dl.- ulja, 2.- gr.- bibera, ½.- kom.- soka od limuna.

Usuti sirće i vodu u lonac , posoliti i pustiti da provri.Spustiti mozak i poklopiti, i kuvati istiha 25.- ’ min.Kuvan mozak ocediti , ohladiti i očistiti od opne i žilica. Ovako pripremljen mozak sitno iseći ili samleti zajedno sa crnim lukom. Dodati ulje, biber i sok od limuna, dobro izmešati i ostaviti dase ohladi. Služiti sa crnim hlebom.

.......... Premaz od pečuraka ..............

Za- 12.- osoba: 1.- dcl.- ulja, 400.- gr.- pečuraka isečenh na listiće, 150.-. gr.- sitno sečenog crnog luka, 1.- kom.- tvvrdo kuvano jaje, 3.- gr.- soli, 2.- gr.- bibera.

Zagrejati ulje u tiganju, spustiti pečurke i crni luk i pirjaniti na tihoj vatri mešajući deset minuta.Izmaći sa vatre, pa kad se pečurke prohlade , samleti ih zajedno sa tvrdo skuhanim jajetom.Posoliti , pobiberiti , i dobro pomešati. Količina namaza odgovara za 24.- kom.- sendviča .

........ Premaz od sira i sardela .........

Za- 400.- gr.- premaza:300.- gr.- slatog kravljeg sira, 80.- gr.- sardela iz limenke, 1.- kom.- tvrdo skuvano i sečeno jaje, 100.-. gr.- sitno seckanog krastavca, 10.- gr.- sitno seckanog peršuna, ½.- kom.- soka od limuna.

Sir sa ostalim sastojcima staviti u mikser i miksovati . Treba dase dobije glatka i kompaktna masa. na kraju dodati peršun i limunov sok.

.........Penasti premaz od tunjevine-------

Za – 6.. osoba:250.- gr.- tunjevine iz konzerve, 100.- gr.- maslaca, ½.- dcl.- ulja,1.- gr.- soli, 1.- gr.- belog bibera.200.- gr.- Paradajz sečen na tanke kolutove, 60.- gr.- maslinki.

Staviti sve sastojke sem maslinki i paradajza u mikser, dobro izmiksovati . Dodati maslaci ulje posoliti i pobiberiti, pa miksovati dok masa postane penasta. Staviti na činiju u oliku kupe i ukrasiti kolutovima paradajza i maslinkama. Služi kao premaz u finger food .

.......... Kavijar na ribarski način .........

Za – 6.- osoba: 120.- gr.- crnog luka, 2.-. gr.- soli, 30.- gr.- crnog kavijara, 1.- kom.- sok od liuna, 1.- kom.- limuna sečen na kolutove.

Crni luk sitno iseckati , posoliti i ostaviti da postoji deset minuta.Isprati ga hladnom vodom , pomešati sa kavijarom i preliti sa limunovim sokom. pati na staklenu činiju i ukrasiti kolutovima limuna.

Nekoliko predloga za kanape sendviče

1.Kanapei su zapravo minijaturni, veoma pikantni sendviči, koji su idealno hladno predjelo i sastavni deo koktel partya. Njihovo pripremanje zahteva malo više vremena, i malo maštovitosti, ali će vaši gost sigurno biti oduševljeni kako vizuelnim efektom tako i bogatstvom I raznovrsnošću ukusa.

2.Kao osnovu za kanapee možete koristiti tost hleb, koji ćete oblikovati okruglim modlama, ili razne vrste kifli (integralne, razan i obične) Koje ćete iseći na tanke kolutove.

3.Kolutove hleba tanko premažite puterom pa ih ispecite na tiganju bez masti, ili jednostavno malo zapecite u rerni zagrejanoj na 180 stepeni (dovoljno jeda seuhvati bledo žuta korica.

Sada možete slagati kanape.

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

ANANAS - tropsko voće izuzetne arome. Sočno meso je žute boje i reže se na kolutiće. Konzumira se svježe ili prerađeno u kompot, kreme, sladolede. Česti je sastojak voćnih salata, koktela, te prilog uz pojedina mesna jela.

ARTIČOKA - zeljasta biljka s tvrdim listovima izrazito ukusnih mekanih dijelova. Sezona artičoka počinje u ožujku, a završava ljeti. Najcjenjenija su srca artičoka koja se mogu nabaviti ukiseljena i konzervirana. Svježa, cijela artičoka najčešće se u primorju kuha punjena graškom, krušnim mrvicama i začinskim biljem, te zalivena maslinovim uljem.

AVOKADO - egzotični plod koji se koristi kao voće i kao povrće. U posljednjih desetak godina uzgaja se i u Dalmaciji, ali su mu plodovi puno manji nego oni iz njegovih tropskih postojbina. Odličan je svježi, pripremljen na salatu ili punjen nekim nadjevom, najčešće koktelom od škampi.

BADEM - potiče iz Srednje Azije, a u Iranu i Kini uzgaja se već 3 i pol tisućljeća. Dozrijeva pod južnim suncem. Slatki badem prži se u šećeru, koristi se za kolače, kao nugaut i kao osnova za marcipan.

BAGREM, AKACIJA - stablo koje naraste do 25 m visine preneseno je početkom 17. stoljeća iz Sjeverne Amerike u Evropu. Bijeli mirišljavi cvjetovi koji rastu u grozdovima izlučuju puno nektara, ukusni su svježi, a specijalitet prženi prethodno uvaljeni u tijesto za palačinke. Mahune se mogu sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrće. Kuhano sjemenje bagrema može zamijeniti grah, a prženo poslužiti kao nadomjestak za kavu.

BAZGA - drvo ili grm s brojnim bijelim cvjetovima složenim u cvatove. Cvjetovi se mogu pržiti uvaljani u tijesto za palačinke. Plodovi, bobe prerađuju se u pekmez i sirup uz dodatak limunovog soka i osnova su za pojedine umake i pite. Ne smije ih se koristiti sirove. Bobe se mogu peči za rakiju.

BLITVA - lisnato povrće zagasito zelene boje, uzgaja se u priobalju. Uspijeva tijekom cijele godine i najčešći je prilog lešo ribe, samo lagano blanširana. "Na salatu" je se pripravlja s češnjakom, peršinom, paprom, limunom, octom i maslinovim uljem. Često je se pomiješa s krumpirom, a pogodna je i za izradu "ribljih sarmica" (specijalitet Zlatnog zalaza na Rabu). Postoji i rebrasta blitva čija se rebra kuhaju vezana u snopiće, a kasnije pospu mrvicama i prelijevaju umacima (posebno kiselim vrhnjem).

BOB - biljka slična grahu porijeklom iz jugoistočne Azije. Nekoć je pored krumpira bila jedna od najvažnijih biljaka za ishranu Srednje i Južne Evrope. Uspijeva ljeti. Mladi se bob najčešće servira kuhan s krumpirom i blitvom, dok se sušeni priprema kao grah.

BOROVNICA - sitno šumsko voće koje raste na grmu černike. Plave je boje i specifičnog kiselkasto - slatkog ukusa. Ukusna je svježa sa šećerom, suha u umaku za divljač, a prerađuje se u vino, rakiju, likere, džemove, sokove i jogurte. Mnoga se američka jela serviraju u umaku od borovnica.

BOSILJAK - začinska i ljekovita biljka aromatičnog mirisa. Listovi jakog i ljutog okusa dobar su dodatak pacu, ribi, mesu, kobasicama, gljivama, juhama i povrću, omletu, kravljem siru, jelima od rajčice i osnova za umake. Listovi sušenjem gube na okusu, pa se u Italiji svježe lišće konzervira potapanjem u maslinovo ulje. Dobar je aromat za vinski ocat.

BRESKVA - sočan plod drveta, okrugla, crvenkasto - žute boje, površine posute dlačicama. Osim što je ukusno stolno voće, pogodna je za preradu u guste voćne sokove, voćne jogurte i džemove. Potiče iz Perzije i sazrijeva od sredine ljeta do kasne jeseni. Može se konzervirati na razne načine, a dobra je i za sušenje. Nektarina je vrsta breskve bez dlačica s lako odvojivom košticom.

BROKULA - biljka zelenog, punog cvata koja uspijeva od kraja zime do sredine proljeća. Kuha je se, a potom priprema na salatu ili gratinira s maslacem, mrvicama i sirom. Pored dobrog ukusa dokazani je antikancerogen.

BUKOVAČA - gljiva koja se uz šampinjone kod nas najčešće uzgaja. Ima blagi miris i okus, a pogodna je za pirjanje, pohanje i pečenje na žaru.

CELER - za Stare Grke i Rimljane bio je biljka žalosti i jelo ga se samo na pogrebnim svečanostima. Listovi i lukovica konzumiraju se kao začin i kao jelo. Sadrži izvjesne količine soli pa ga kod priprave ne treba jako soliti. Korijen celera koristi se u juhama, kao varivo i u umacima. Lišće se koristi u salatama, juhama, varivima i umacima. Može se konzervirati kiseljenjem, a specijalitet je naknadno preliven kiselim vrhnjem i nasjeckanim feferonima. Preporuča se i sok od celera. Celeru narod pridaje afrodizijačka svojstva.

CIKLA - okrugli crveni korijen čiji se sok često koristi za poboljšanje krvne slike. Koristi se sirova, kuhana i ukiseljena. Ako je se napola skuha, a potom je se dopeče u pećnici zadržava više hranjivih tvari. Boja cikle se neće izgubiti ako se tijekom kuhanja doda u vodu nekoliko kapi octa. Ako odstoji skuhana jedan dan dobiva na okusu.

CVJETAČA - za jelo se koristi cvat i lišće. Najčešće je se priređuje kuhanu sa začinima za salatu ili kuhanu pa gratiniranu. Da bi zadržala bijelu boju treba je kuhati s mlijekom, a ako je se kuha s komadom kruha umotanim u gazu ne širi mirise.

ČEŠNJAK - začinska i ljekovita biljka porijeklom iz Azije. Lukovica češnjaka je kao začinska biljka osnova mnogih jela, a pečena riba, brudeti i buzare su bez njega nezamislivi. U južnim krajevima se u doba viroza maže na kruh s maslinovim uljem zbog dokazanog antibiotičkog svojstva. Koristi se i za sniženje krvnog tlaka. Jedan od istarskih specijaliteta je pešt - namaz od češnjaka i slanine.

DATULJE - plod tropske biljke, vrlo slatkog specifičnog okusa, koja samo po sebi može zamijeniti slastice. U hotelu Esplanade u Zagrebu uspješno su je ukomponirali u pojedina glavna jela.

DINJA - sazrijeva od sredine ljeta do sredine jeseni. Konzumira se najčešće hladna i svježa, po restoranima je se često nudi kao predjelo uz pršut.

DRAGOLJUB - U 17. stoljeću je dovezen iz Južne Amerike u Evropu. Cvate tijekom ljeta i jeseni. Ima oštar i ugodan miris i okus, a njegov sok je pogodan za vitaminske kure. Dodatak je juhama s krumpirom, salatama i varivima. Pupoljke u Njemačkoj ulažu u ocat i upotrebljavaju kao začin. Pridaje mu se antibiotsko djelovanje.

DRAGUŠAC - do 70 cm visok puže po tlu ili pliva po vodi. Jestivi su listovi i izdanci od jeseni do kraja proljeća. Ljeti mu je okus malo preoštar. Koristi se kao salata, dodatak za juhu, varivo s drugom zeleni, miješa se s maslacem i kravljim sirom. Može se sušiti. Nezreli plodovi koriste se kao zamjena za kapare. Brašno iz sjemenki može umjesto gorušice poslužiti za dobivanje senfa.

DUD, MURVA - Veliko stablo s grozdastim mekanim plodovima. Mogu se konzumirati svježi, a može ih se i preraditi u kompot, džem i za rakiju dubovaču.

GORUŠICA - bijela gorušica je mediteranska biljka koja kao sastavni dio jela pojačava okus jela i umaka. Mladi proljetni listovi pripremaju se kao varivo. Na Kavkazu cijeli nadzemni dio biljke koriste kao začin za sireve. Sjemenke se čitave ili samljevene dodaju mesnim jelima, sirevima, salatama, umacima za marinade. Brašno iz sjemenki služi za pripremu muštrade i senfa.

GRAH - najpoznatiji predstavnik mahunarki s visokom hranjivom vrijednošću. Najbolje vrste su crni trešnjevac, tetovac i bijeli balon. Suha zrna je najbolje čuvati u platnenim vrećicama. Prije priprave ga se preko noći pusti u vodi. Kuha se u drugoj vodi. Osnova je mnogih umaka, juha, salata, smjesa za punjenje i obavezan sastavni dio maneštra.

GRAŠAK - grašak šećerac spada u porodicu mahunarki. Mladi grašak iz mahune jestiv je sirov, a pirja ga se na maslacu, priređuje kao varivo s mladim krumpirom ili žličnjacima i dodaje umacima. Posebno je ukusan pripravljen s rižom, mladim lukom, kukuruzom, gljivama i mrkvom. U juhu od graška može se dodati njegove mahunarke. Pogodan je za zamrzavanje.

GROŽĐE, LOZA - omiljeno voće, plod loze, koje se konzumira svježe, a sušenjem postaje grožđica - zimska poslastica i česta osnova kolača. U gastronomiji se bobice grožđa mogu koristi kao osnova umaka (primjerice u zagrebačkom Starom puntijaru), a lišće grožđa služi da pripremu arambašića - smjese od mesa, riže i začinskog bilja zamotane u list loze i kuhane. Pirjano lišće loze može biti osvježavajući prilog jelu. Vino u koje se grožđe prerađuje osnova je mnogih umaka i sastavni dio buzara i brudeta.

HELJDA - potiče iz centralne Azije, a u Evropu je stigla s križarima. Iako je po načinu pripreme slična žitaricama spada u zeljaste biljke. Iz plodova, sitnih jajastih oraščića, dobiva se hranjivo brašno za žgance i kruh. U podravskoj kuhinji mnogi se specijaliteti serviraju uz heljdinu kašu ili se njome nadjeva meso.

HMELJ - trajna povijuša hrapave, vijugave stabljike dugačke 3 - 6 m. Žljezdaste tvorevine iz češera ženske biljke koriste se u industriji piva. Jestivi su mladi proljetni izdaci koji se u kasno proljeće mogu pripravljati kao salata ili varivo po receptima po kojima se spremaju šparoge.

JABUKA - sazrijeva od kraja ljeta do kraja jeseni. Bogata je vitaminima, mineralima i bitnim kiselinama. Najpoznatije vrste su golden delišes (velika žuta ili ružičasta), renta (žuta, nije sjajna ali ima izražen okus i miris) i red delišes (rumena i sjajna, tipičnog mirisa i okusa). Osim u svježem stanju osnova je raznih kolača od kojih su najpoznatiji štrudla i pita od jabuka i pečena jabuka punjena mješavinom šećera i oraha. Često se od nje pripravlja kompot, prerađuje se u džem, pekmez, marmeladu, sok, sirup, a poduzeće Pan iz Đakova od nje radi svoju čuvenu jabukovaču. Svježa je osnova waldorf salate, pirjana je dobar prilog pečenom mesu i osnova raznih umaka. Da ne bi izgubila na bjelini dobro ju je nakon guljenja poprskati s malo limunova soka.

JAGODA - razlikujemo šumske, sitne posebnog okusa i kultivirane, velike, nešto slabije izražene arome. Sazrijeva ljeti. Svježa se obično servira posuta šećerom ili sa šlagom. Pogodna je za preradu u džem, marmeladu, slatko, žele, sirup. Od njih se rade brojni kolači. Originalno ih priprema Ivica Štrumpl, kuhar hotela Esplanade iz Zagreba - u zelenom papru, te Petar Holjar iz Zlatnog zalaza na rižoto.

KADULJA, ŽALFIJA - začinska i ljekovita biljka koju su Stari Rimljani smatrali "svetom biljkom". U srednjem vijeku su je u kombinaciji s timijanom, lavandom, ružmarinom i octom koristili za stvaranje otopine kojim su se mazali protiv svih epidemija, pa i epidemije kuge. Ima gorakast i trpak okus, a njezini se listovi svježi i sušeni koriste kao dodatak mesnim i ribljim jelima, a posebice u marinadi i jelima od divljači i riže. Česti je začin u mesnim konzervama.

KAPARE - cvjetni pupoljci mediteranskog grma. Što su manji to su cjenjeniji. Imaju gorko - kiselkast okus i tamnozelene su boje s crvenkastim pjegicama po stabljici. Stajanjem u octu razvijaju karakterističnu aromu. Odličan su dodatak salatama, umacima, mesnim i ribljim jelima i sirevima.

KESTEN, MARUN - raste na stablu koje može doseći i preko 20 m visine. Najrašireniji je na obroncima Učke u okolici Lovrana i Opatije gdje je posebno zastupljena oplemenjena velika vrsta kestena - maruni. Ukrasni, domaći pitomi kesten kojeg se nalazi po gradovima nema jestive plodove. Kesteni se kuhaju ili peku. Tijekom jeseni na ulicama gradova često možemo sresti prodavače pečenih kestena. Prerađuju se u kesten pire, osnova su mnogih kolača i slatkiša. Smjesom od kestena pune se za martinje guske i purice u zagorju. Posljednjih godina u Lovranu i okolnim mjestima održava se na jesen manifestacija marunada s specijalitetima od kestena.

KIM, KUMIN - iako se kao biljke malo razlikuju gastronomska priprava im je ista. Nađen je među ostacima iskopina hrane prije 5000 godina. Kuhani korijen se može pripraviti kao mrkva ili pastrnjak. Plodovi služe kao dodatak za kruh, mesna jela i juhe, te u proizvodnji alkoholnih pića. Pospješuje probavu i ublažava grčeve. U Australiji i Njemačkoj dodaju ga jelima od kupusa, gljiva, mrkve, krumpira i sirevima.

KISELICA, KISELJAK - domaća je livadska biljka. Horacije je preporuča kao varivo na kraju gozbe. Od nje se može pripremiti juha, umaci, salate i varivo.

KIVI - tropsko voće smeđe, čupave kožice. Zelenkastog je mesa i svojstvene arome. Uzgaja se u dolini Neretve. Zreo je česti dodatak voćnim salatama i osnova sirupa i soka.

KLINČIĆ - ima karakterističan miris i oštar, aromatičan okus. Služi za aromatiziranje umaka za meso, nekih vrsta povrća (pr. crveni kupus), juha, slastica, kompota, a obavezan je u kuhanom vinu.

KOMORAČ, ANIS, SLATKI KOPAR - Stari Grci i Rimljani koristili su ga kao začin i lijek. Raste u primorskim krajevima. Korijen izgleda kao luk, a koristi se kao varivo. Može ga se gratinirati s sirom, vrhnjem ili bešamel umakom. Ima razgranate listiće slične nitima koji se mogu dodati salatama i umacima. Aromatični plodovi sazrijevaju u oktobru i služe kao začin za kruh, meso, ribu i sireve. Grci ga prerađuju u alkoholno piće uzo (naša mastika) koja je bezbojna, a u doticaju s vodom pobijeli kao mlijeko.

KOPRIVA - mladi listovi ili čitava zelen priređuju se kao špinat, a jedan od specijaliteta Dvorca Beženec je juha od kopriva. Kao varivo najviše dolazi do izražaja ako je se miješa s pepeljugom, kiselicom ili lobodom.

KORJANDER - je nađen u grobovima faraona i spominjan u bibliji. Suhi zreli plodovi koriste se kao dodatak za kobasice, za aromatiziranje jela od gljiva, kupusa, govedine, graha, za umake i marinade. Meso koje se natrlja smjesom od samljevenog korjandera i vinskog octa može duže ostati svježe i pri sobnoj temperaturi. Najzastupljeni je u arapskoj i indijskoj kuhinji.

KRASTAVAC - sezona mu je ljeti, pa do sredine jeseni. Svježi se najčešće priprema na salatu ili kao u grčkoj preliven jogurtom, kiselim mlijekom ili vrhnjem, začinjen sjeckanim koprom, peršinom i češnjakom. Može ga se zamrznuti ili konzervirati kiseljenjem. Osnova je raznih umaka.

KRUMPIR - je posljednjih nekoliko stoljeća jedna od najzastupljenijih prehrambenih namirnica. Razlikujemo rani, crveni s manje škroba pogodan za pečenje, salate i složence i žuti i bijeli, kasni, s više škroba pogodan za pire i izradu tijesta. Krumpir je bolje kuhati u ljusci jer zadrži više hranjivih tvari. Krumpir salatu je bolje začiniti dok je krumpir topao i pustiti da odstoji sat vremena prije posluživanja. Bolje ju je umjesto octom začiniti bijelim vinom. U pire (zdrobljeni krumpir) treba dodati toplo mlijeko jer od hladnog postaje mrvičast i žilav. Prije pečenja dobro je krumpir obrisati da se ne raspada. Kuhani krumpir se redovito služi uz ribu, ponekad pomiješan s blitvom ili kuhan s dodatkom šafrana, a pečeni je neizostavan uz mesna pečenja.

KRUŠKA - sazrijeva od početka jeseni do početka zime. Konzumira se svježa ili prerađena u kompot, džem, sokove, rakiju viljamovku. Jedan od specijaliteta je kruška punjena gorgonzolom.

KUKURUZ - potiče iz Meksika, a od 1 se uzgaja u Evropi. Sazrijeva krajem ljeta, početkom jeseni. Osim što je u gastronomiji zastupljen kao žitarica i osnova palente po gradskim ulicama i trgovima ga tijekom jeseni prodaju kuhanog i pečenog. Jedan od specijaliteta Istre i Kvarnera je maneštra od bobići - zrna mladog kukuruza.

KUPINA - je najraširenije šumsko voće. Ima bodljikave grane s crnim aromatičnim plodovima punim minerala i vitamina. Sazrijeva od sredine ljeta do početka jeseni. Odlična je sirova, a može je se preraditi u sok, sirup, marmeladu, kompot, vino ili liker.

KUPUS - se može koristiti svježi, a osnova mnogih specijaliteta je ukiseljeni. Svježi se najčešće priprema na salatu, a današnji postupak konzerviranja kiseljenjem su otkrili Slaveni. Dugo vremena je kiseli kupus zimi bio jedan od rijetkih izvora C vitamina od Hrvatskog zagorja do Like. Čaša rasola (soka od kiselog kupusa) može u jutro uspješno poslužiti protiv mamurluka. Sprema se u kombinaciji s drugim povrćem, mesom, rižom i tjesteninom. Okus mu je bolji ako mu se tijekom kuhanja doda narezana jabuka. Od njega se najčešće radi jelo tradicijski usko vezano uz novogodišnje blagdane - sarme (smjesa od različitog mesa, riže i začina kuhana zamotana u listovima kupusa).

LIMUN - mediteranska biljka čiji je sok ploda redoviti obavezan začin jela od riba i marinada. Dodaje se i u juhe i salate. Zbog velike količine C vitamina od njega se prave limunade, hladne za osvježenje ljeti i vruće kao preventiva gripi zimi. Ribana kora limuna koristi se u pripravi kolača. Pogodna je i za glaziranje.

LISIČICA - je gljiva žute boje, a mirisom podsjeća na breskvu. Meso joj je čvrsto i žilavo, pa je treba kuhati nešto duže nego ostale gljive. Može biti osnova juha, umaka, gulaša, zamrzavati se i kiseliti. Može izdržati tjedan dana u hladnjaku, a da se ne počne kvariti.

LOBODA - mladi izdanci pripremaju se kao špinat. Najbolja je u svibnju. Kuha se 10 do 15 minuta. U Americi je smatraju ukusnijom i zdravijom od špinata.

LOVOR - je u antici bio cijenjeno i sveto drvo, a starim rimljanima je lovorov vijenac bio znak slave i časti. Ovaj grm uspijeva na mediteranu, a njegovi tvrdi kožni listovi su dostupni cijele godine iako su sušeni listovi nešto aromatičniji. Listovi i plodovi koriste se kao začinska biljka i za dobivanje ulja. Pašu uz umake i marinade, jela od divljači, ribe i peradi. Koriste se za konzerviranje suhog voća i sušenih riba, te kod ulaganja povrća u ocat.

LUK - postoji puno podvrsta luka različitih oblika, veličina, okusa i kulinarskih primjena. Luku pridaju svojstvo dopinga i afrodizijaka. Može se koristiti sirov, kuhan i pečen. S prženim nasjeckanim lukom se postiže bolja gustoća gulaša i umaka. Za paprikaš je luk bolje naribati. U dodiru sa zrakom oksidira i postaje škodljiv. Mladi luk je najčešći prilog pečenoj janjetini. Neki od poznatih specijaliteta od luka su francuska juha od luka i istočnjačka sagan dolma (glavica luka punjena mljevenim mesom, rižom i začinima, zapečena u pećnici).

LJESKA, LJEŠNJAK - Jezgra ploda lijeske - lješnjaci sazrijevaju po livadama i šumama tijekom jeseni. Osim što su svježi ukusna grickalica, koriste se u industriji slatkiša, za dobivanje ulja i pripremu halve. Među djecom je omiljena čokolada s lješnjacima. Rese lijeske se mogu prokuhane i osušene dodati tijestu za kruh.

MAHUNE - ljetna biljka čiju prednost u gastronomiji imaju mladi izdanci bez konca s nerazvijenim zrnom. Škodljive su sirove. Odmah po kuhanju dobro ih je prelilti uljem ili rastopljenim maslacem. Specijalitet su na salatu te kuhane, pa zapečene na maslacu s mrvicama kruha i usitnjenom šunkom. Pogodne su za kiseljenje i zamrzavanje.

MAJČINA DUŠICA - puzeći grmić pun sitnih svjetloružićastih cvjetova raste na suhim i sunčanim mjestima. Zbog jake aromatičnosti dobar je dodatak povrću, mesu peradi, paštetama, ribi, salatama, umacima i juhama. Neutralizira jako masna jela.

MAK - Crveni cvijetovi maka cvjetaju u svibnju i lipnju, dok tobolci s makovim sjemenkama sazrijevaju u septembru. Sjemenke maka koriste se kao dodatak u proizvodnji kruha, a čuveni kolač naših ravnih krajeva je makovnjača. Maku se pridaju svojstva laganog narkotika.

MALINA - raste po šumama od sredine ljeta do sredine jeseni. Njeni sočni crveni plodovi su odlični svježi sami ili sa sladoledom i šlagom. Koriste se i u proizvodnji sirupa, džemova, marmelada, sokova, vina (Frambovin) i rakija.

MANDARINA - vrsta agruma, najmanja po veličini. Od naranče je osim što je manja razlikuje manji stupanj kiselosti i lakše odvajanje kore od jezgre. Zahtijeva vruće podneblje i kod nas se uzgaja u dolini Neretve. Jedno je od omiljenih zimskih voća, a osim u svježem stanju kada je i dekoracija i osnova voćnih salata, kolača i torta može je se kandirati i koristi se u proizvodnji slatkiša, osvježavajućih pića i sirupa.

MASLINA - mediteransko stablo čiji se plodovi mogu konzumirati svježi i konzervirani. Svaka od naših primorskih gastronomskih regija ima svoj recept za konzerviranje maslina. Neki ih ulažu u ocat, neki u slanu otopinu, na otocima ih konzerviraju bez tekućine začinskim biljem, najčešće komoračem. Bez njih kao priloga je nezamisliv pršut, a maslinovo ulje je osnova dobre priprave svih plodova mora. Zbog prilične zastupljenosti E i A vitamina smatra ga se osnovnim začinom trenda "zdrave prehrane".

MATIČNJAK, MELISA - Stari narodi su ovu ljekovitu, medonosnu i začinsku biljku nazivali "travom za vedrinu". Aromatični listovi koriste se za konzerviranje mesa. Kao dodatak upotrebljava se u salatama, juhama, marinadama za divljač i ribe.

MATOVILAC - u rano proljeće sabiru se prizemni listovi matovilca. Salata od matovilca ima 10 puta više vitamina nego salata glavatica. Najčešće se poslužuje uz jela od ribe i bijela mesa.

MAŽURAN - je začinska i ljekovita biljka poznata od antike. Raste u brdskim krajevima. Osušeni i samljeveni dodaje se jelima od povrća, kobasicama, raznim umacima i jelima s puževima. Talijanima je neizostavan začin jela od rajčice. Čaj od mažurana koristi se kao prevencija protiv prehlade. Slična svojstva i miris ima divlji mažuran poznatiji kao mravinac ili origano koji je uz rajčicu i tijesto osnova svake pizze.

METVICA - raste samoniklo pa cijeloj Evropi. Njeni listovi osvježavajućeg paprenog okusa nadopunjuju jela od mesa i povrća, slatkiše i voćne salate. Idealna je za pripravu umaka masnijih jela. Poboljšava okus kuhanog povrća. Dodana mlijeku sprječava ukiseljavanje. Smatra se da čajevi od lišća metvice jačaju organizam.

MRKVA - je važno povrće u prehrani čovjeka jer sadrži najveću količinu karotina. Svježi korijen mrkve može se jesti samostalno, na salatu ili nariban i posut s malo limuna i šećera. Redovito ju se kuha u juhi skupa s lišćem ili pirja u zatvorenoj posudi na maslacu kao dodatak jelu. Može se konzervirati kiseljenjem i zamrzavanjem.

MUŠMULA - mediteranski grm ili drvo koje može narasti do 8 metara. Plodovi su okrugli, zlatnožuti, kiselkastog okusa. Stajanjem omekšaju, potamne i postaju slađi. Konzumiraju se sirovi, mogu se dodavati umacima ili preraditi u pekmez.

NAR, ŠIPAK - potiče iz Perzije, a raste duž cijelog Jadrana. Ima plodove s mnoštvom malih sjemenki u kožastom ovoju. Okus mu je kiselkasto - slatki. Jede sa sirov, a može se preraditi i u sok i sirup. Na srednjem istoku njegov sok koristi u spravljanju umaka za mesna jela.

NARANČA - Agrum sočnih plodova kiselkasto - slatkog okusa. Konzumira se najčešće svježa ili prerađena u sok, a česta je osnova kolača ili aromat slastica. Kora se može glazirati.

OGROZD - Početkom i sredinom ljeta sazrijevaju crvene ili žuto - zelene bobe ogrozda po šumama i brežuljcima. Bobe se mogu konzumirati sirove ili prerađene u kompot, sokove, marmelade, žele, vino i ocat. Ogrozd može biti i osnova umaka, te dobar dodatak plavoj ribi.

ORAH - Jezgra orahovog ploda sazrijeva u kasno ljeto. Česta je osnova kolača. Koristi se i u pripremi tjestenine, u umacima i salatama. Nezrele plodove kuha se sa šećerom kao kompot, marmeladu i slatko. Jezgra oraha je česti dodatak rakijama i osnova likera od oraha. Fermentirani listovi oraha mogu poslužiti kao zamjena za ruski čaj.

OSKORUŠA - Dugoljasti, mesnati plodovi oskoruše dozrijevaju u Dalmaciji početkom jeseni. Ukusni su za jelo tek nakon što par mjeseci odstoje i postanu smeđi i slatki. Mogu se konzumirati sirovi, kuhani ili prerađeni u marmeladu.

PAPRIKA - spada među biljke najbogatije C vitaminom koji se bitno ne gubi niti nakon zamrzavanja ili kiseljenja. Sazrijeva od sredine ljeta do sredine jeseni. Grubo je možemo podijeliti na zelenu i crvenu, odnosno na slatku i ljutu. Jestiva je svježa, za punjenje i kiseljenje je pogodnija paprika babura, debljeg mesa, a za salate, pečenje u tijestu i na roštilju duguljasta, tanjeg mesa. Slatka sušena i mljevena paprika osnovna je mnogih jela i suhomesnatih proizvoda dok je ljuta paprika nezaobilazna u pripremi pikantijih jela kao što su slavonski specijaliteti riblji paprikaš, kulen, čobanac. Paprika u svim oblicima je jedna od osnovnih namirnica i začina mađarske kuhinje.

PASTRNJAK - korijenasto povrće slatkastog okusa. U starom Rimu bio je vrlo cijenjena biljka. Obično ga se dodaje mesnim juhama. Odlična je gusta juha od pastrnjaka, priređen kao varivo ili kuhani pa panirani s rokfort umakom. U Irskoj od rade marmelade. Usitnjeno sjeme pastrnjaka može biti dobar začin za salate.

PATLIĐAN - biljka toplijeg i vlažnijeg podneblja koja se u Indiji uzgajala još prije 3000 godina. Ima pikantan okus ali je prije upotrebe poželjno iz njega iscijediti gorčinu na način da ga se oguli, posoli i istisne. Pogodan je za pečenje i nadijevanje i tada ga ne treba prethodno oguliti. Meso pečenog patliđana može se usitniti i pomiješati s različitim začinima i začinskim travama kako bi se dobio interesantan namaz koji nalikuje mesnim paštetama.

PELIN - koriste se listovi i vršci s mladim cvjetovima i pupoljcima koji izbijaju ljeti. Kao začin paše uz masna pečena jela, kupus, gljive, kobasice, u marinade i za začinjanje octa i vina. Prerađuje se u pelinkovac. Čaj od pelina služi za otvaranje teka i protiv otrovanja. U većim količinama ima efekt droge.

PERŠIN - stari Rimljani su njime hranili gladijatore prije borbe jer daje snagu, izoštrava reflekse i lukavost. Ima najveću koncentraciju C vitamina među povrćem. Koristi se korijen i lišće peršina. Korijen peršina redoviti je dodatak juhama. Lišće peršina koristi se svježe i sjeckano i zapečeno kao osnova raznih umaka. Redovito se svježim sjeckanim peršinovim listom posipa ribu nakon pečenja ili je u osnovi pripreme brudeta i buzara. List peršina je pogodan za zamrzavanje, a sušenjem gubi aromatičnost.

PINIJA - Vrsta bora visoka do 25 metara s češerima iz kojih u kasnoj jeseni ispadaju sjemenke. Beru se duž Mediterana. Sjemenke imaju blago smolasti miris i treba ih oljuštiti. Jede ih se sirove ili s jelima od mesa, posebice divljači. U pulskim restoranima Valsabion i Vela nera serviraju ih sa sirom i medom odnosno pripremaju s jelima od riba. Koriste se i u proizvodnji slastica te za dobivanje ulja.

PLANIKA, MANJUGA - zimzeleni mediteranski grm koji naraste do 10 metara visine. Crveni, sočni plodovi - manjuge sazrijevaju u prosincu i imaju slatkast okus. Može ih se konzumirati svježe ili preraditi u marmeladu. Veće količine svježih nisu preporučive jer izazivaju stanje slično pijanstvu. U Zlatnom zalazu na Rabu priređuju ih na rižoto ili glazirane.

PROKULICA, KELJ PUPČAR - vrsta kelja čije male zelene glavice sazrijevaju tijekom zime. Ima visoku energetsku vrijednost i neugodan miris koji se može otkloniti ako se za vrijeme kuhanja doda u vodu žličica mlijeka. Može je se kuhati ili pirjati, pa gratinirati ili zapeći u tijestu.

RABARBARA - samonikla biljka prohladne i vlažne klime čije se peteljke i rebra listova mogu sakupljati tijekom proljeća. Rebra se specijalitet, imaju slatkast okus i koriste se u pripravi kompota, juha, umaka i savijača.

RAJČICA, PARADAJZ - je jedno od najcjenjenijih vrsta povrća. Troši se svježa kao voće ili na salatu, kuhana i konzervirana. Konzervirana je u prodaji najčešće kao pire, kečap, koncentrat ili sok. Osnova je mnogih kuhinja, posebice talijanske gdje se koristi u većini tradicionalnih jela. Kod nas je nezaobilazna u pizzama, ribljim brudetima i pašti bolonjez, te je osnova mnogih umaka. U restoranu Lovački rog u Karlovcu služe je sušenu, prelivenu maslinovim uljem. Sazrijeva tijekom ljeta i jeseni.

REPA - je prije otkrića krumpira zauzimala prvo mjesto u prehrani. Sastavni je dio mnogih starih specijaliteta naših krajeva. Može se spremati kao varivo, zapeći je se sa sirom, puniti, a najčešće je se naribanu i kiseljenu priprema s grahom i suhim mesom

RIBIZ - razlikujemo crveni bijeli i crni ribiz od kojih je crni najbogatiji C vitaminom. Ima kiselkasto trpak okus i njegove bobice okupljene u grozdiće sazrijevaju sredinom i krajem ljeta. Konzumira se sirovi, često s dodatkom šećera i prerađuje se u sokove, marmelade i žele.

RIGA - mediteranska samonikla biljka gorkastog okusa. Najčešće se koristi kao salata uz riblja jela, a može ju se spremati i kao varivo, te kao dodatak omletu. Pridaju joj se antibakterijska i afrodizijačka svojstva. Sjemenke rige mogu poslužiti za pripremu senfa.

ROGAČ - mediteransko zimzeleno drvo koje naraste i preko 10 metara. Tijek sazrijevanja plodova, rogača traje gotovo godinu dana. Kada je zreli može se konzumirati svježi kao slatka grickalica. S mljevenim rogačem može se napraviti kolač po receptu za orahnjaču. Pržen i samljeven može poslužiti kao zamjena za kavu ili kakao. U Grčkoj od njih peku rakiju.

ROTKVICE - vrsta rotkve koja sazrijeva početkom proljeća. Crveni okrugli korijen rotkvice pikantnog je okusa i svježi je vizualno i okusno ugodan dodatak hladnim predjelima, salatama i jelima s roštilja. Može ju se zamrzavati.

RUTA, RUTVICA - je grmolika biljka listova jakog mirisa. Kao začinsku biljku koristili su je još u Starom Rimu. U Njemačkoj je dodaju umacima i marinadama. Kod nas se najčešće dodaje rakijama.

RUŽA DIVLJA, ŠIPAK - grm ruže koja naraste do 3 metra ima cvijetove ruže, a plod šipak sazrijeva i omekšava u jeseni. Jela od šipka poznata su od starog vijeka. Najčešće se prerađuje u pekmez, vino i sirup. U Njemačkoj ga dodaju juhama i salatama, te prave od njega kompote i kolače. Latice ruže također se mogu dodati salatama ili pripremiti s jogurtom, odnosno ukuhati sa šećerom u slatko. Na Bliskom istoku koristi se ružino ulje za parfimiranje slastica.

RUŽMARIN - je zimzelen mediteranski grm igličastih listova koji se u gastronomiji koriste svježi i osušeni. Začinska je biljka aromatična, ljuta i opora okusa. Koristi se za začinjanje pečene janjetine, ovčetine, svinjskih kotleta, divljači, riba, jela od krumpira i drugog povrća, te za umake, juhe i marinade. U Italiji i Francuskoj priređuju od njega posebno pecivo. Raste duž cijele naše obale, a uzgaja se na našim južnim otocima. Smatra se da djeluje stimulativno i pomaže boljem pamćenju. Vino i čaj od ružmarina koriste se za otvaranje apetita i reguliranje niskog krvnog tlaka.

SMOKVA - mediteransko drvo slatkih plodova koji sazrijevaju krajem ljeta - početkom jeseni. Ukusno je svježe voće, a sušena smokva posuta šećerom u prahu je omiljena zimska poslastica. U priobalju je sastavni dio rituala izražavanja dobrodošlice nuđenje gosta rakijom i suhim smokvama. U pojedinim restoranima serviraju ih u prošeku.

ŠAFRAN - veoma cijenjena začinska biljka za čiji je 1 kg osušenih latica potrebno 120 000 cvjetova. Zbog skupoće šafrana u srednjem vijeku u Veneciji su prodaju lažnog šafrana kažnjavali smrću na lomači. Jela od riže i krumpira kojima je tijekom kuhanja dodat šafran dobivaju poseban okus i žutu boju.

ŠAMPINJONI - je najviše uzgajana gljiva na svijetu, koju se može dobiti svježu tijekom cijele godine. Mogu se konzumirati sirovi, na salatu, u juhi, pirjani su prilog mesnim jelima i jajima, može ih se pohati ili njihove klobuke napuniti raznim smjesama i zapeći u pećnici. Konzervira ih se u octu, ulju i zamrzavanjem uz prethodno blaširanje.

ŠLJIVA - je rasprostranjeno voće čiji plodovi sazrijevaju od kraja ljeta do kraja jeseni. Razlikujemo plave i duguljaste kojima se meso lako odvaja od koštice i okrugle - ringlo različitih boja. Omiljene su svježe, sušene, kao osnova raznih kolača posebice štrudla i okruglica. Dodaju se i raznim umacima. Mogu se preraditi u kompot, džem, marmeladu i osnova su poznatog jakog alkoholnog pića šljivovice.

ŠPAROGA - razlikujemo vrtnu, bijelu šparogu koja je deblja i ima ljubičast vrh i divlju šparogu s dugačkom zelenom stabljikom. Sezona joj je u rano proljeće. Ima gorkast okus i najčešće se kuha ili pirja, te potom začini začinima za salatu ili zapeče s maslacem i mrvicama ili jajima. Oslikana je na freskama pronađenim u Pompeju.

TARTUF - je gomoljasta gljiva koja raste 10 - 30 cm pod zemljom. U potrazi za tartufima kao najskupljim gljiva na svijetu pomažu dresirani psi i svinje. Razlikujemo crne i bijele tartufe koji dosežu gotovo dvostruku vrijednost. Motovunska šuma u Istri je njihov prirodni rezervat. Smatra ih se afrodizijakom U malim količinama ih se riba na paštu, omlet, meso i ribu.

TIKVICA - je jedna od podvrsta tikve koju su poznavali i Stari Egipćani. Jednostavna je za uzgajanje u vrtu i u potpunosti iskoristiva jer je ne treba guliti. Sazrijeva tijekom ljeta i rane jeseni. U gastronomiji se najčešće koristi skuhana pa spravljena na salatu, pirjana kao samostalno jelo ili dodatak riži, punjena kao paprika ili uzdužno prepolovljena, pa nadjevena raznim smjesama i zapečena.

TREŠNJA - plodovi stabla trešnje sazrijevaju krajem proljeća početkom ljeta. Omiljena je svježa, kandirana, kao osnova raznih kolača posebice štrudle ili prerađena u kompot, džem, slatko ili sirup.

VIŠNJA - voće s plodova sličnim trešnjinim ali manje veličine, s teže odvojivom košticom, kraćom peteljkom i kiselkastijim okusom. Može biti osnova juha, i umaka, a u restoranu Srakovčić u Karlovcu dodaju ju bifteku. Prerađuje se u sirupe, sokove, kompote, džemove i žele.

VLASAC - je samonikla biljka slična debljoj travi koja uspijeva po vlažnim livadama. Kao jelo i začinska biljka poznat je od antike. Ima karakterističan miris. Od proljeća do jeseni može se njegove sitno sjeckane listove dodavati juhama, salatama, umacima, sirevima za mazanje i mnogim drugim jelima koja time dobivaju njegov karakterističan miris. U restoranu Kukuriku na Kastvu vlasac je sastavni dio mnogih originalnih kućnih specijaliteta.

VRGANJ - je jedna od najukusnijih samoniklih gljiva. Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama u kasno proljeće i kasnu jesen. Može biti osnova juhe, spremati se punjena na roštilju, pržena i pirjana. Može je se sušiti, a potom nakon namakanja pripremati na sve moguće načine.

ŽIŽULA, ČIČIMAK - žižule su plodovi mediteranskog stabla čičimaka koje može narasti do 4 metra. Sazrijevaju krajem ljeta, a plodovi izglednom, mirisom i okusom sliče malim datuljama. Plodovi se koriste svježi ili prerađeni u pripremi slastica.

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

ČUDESNI SVIJET MIRODIJA

Živih boja, ukusni i mirisni začini dolaze iz cijeloga svijeta i stižu do našega nepca. Odlični su dodatak tradicionalnim, ali i suvremenim sezonskim jelima…

KORIJANDER

-Poznat i pod nazivom «kineski peršin», a lako ga možete uzgojiti i u cvjetnim loncima na balkonu. Koriste se svježi listovi i cijele ili nasjeckane sjemenke. Vrlo je aromatičan, a miris mu podsjeća na miris agruma te pruža osjećaj svježine. Potječe sa Srednjeg Istoka, a ima ga i u zemljama Magreba te jugoistoku Azije. Grci i Rimljani su ga koristili kao dodatak vinima i voću. Poznat je kao i odličan tonik za živčani sustav, te pomaže u poticanju moždane aktivnosti, smiruje bolne grčeve i potiče probavu. Redoviti je sastojak curryja, chutneya, masale i slatkogorkog indijskog umaka, a dodaje se egzotičnim jelima, marinadama, ribama i juhama. U Francuskoj ga koriste za likere kao što je chartreuse.

CIMET

Koristi se unutrašnji dio sušene korice jedne vrste tropskoga drveta, a možete ga nabaviti smrvljenoga u prahu ili u obliku sušenih cjevčica. Slatkast je i mirisan, a više arome imati će ako ga netom prije pripreme nekakvoga jela ( uglavnom deserta) sameljete. Klasičnu aromu zahvaljuje esencijalnom ulju. Najtraženiji je cimet iz Šri Lanke, a uzgaja se i u Brazilu, na Jamajci i u Indoneziji. Često se još spominje i u Bibliji, dok su ga Egipćani koristili još 3000. g. pr. Krista. Cimet pomaže probavi, ubrzava disanje i otkucaje srca zbog svoga antiseptičkoga djelovanja. Zbog svoga antibakterijskoga djelovanja koristi se i za konzerviranje mesa. Odličan je kao dodatak kuhanome voću, za aromatizaciju krema, za pudinge, ali i kao dodatak sangriji i vinu. U Meksiku se čak koristi pri pripremi čokolade.

ŠAFRAN

Ekstrakt je cvijeta crocus sativus. Za kilogram praha treba oko 80 tisuća cvjetova. Narezani cvjetovi imaju crvenkasto-narančastu boju, a u prahu je žute boje. Ima snažan miris, a okus mu je gorkast. Treba ga čuvati u hermetički zatvorenim posudama na tamnom mjestu. Šafran je bogati izvor prirodnih antioksidansa, a djeluje i kao vrlo blagi sedativ , pospješuje probavu i smanjuje menstrualne bolove. Česti je sastojak rižota i maneštra, a u Španjolskoj se miješa u paellu.

ĐUMBIR

Riječ je o razgranatom korijenu, a pulpa mu je svijetle žute boje. Na tržištu se može naći u različitim oblicima: svježi, sušeni, u prahu ili andirani. Miris mu je vrlo jak, ali je ugodan i osvježavajuć, podsjeća na limun iako je pikantniji, posebno na dužim vlaknastijim dijelovima. Raste i u Indiji i na neki pacifičkim, a danas se uzgaja i u nekim drugim egzotičnim mjestima. Đumbir je bogat esencijalnim uljima. Pomaže probavi, odličan je protiv prehlade i mučnine na putovanjima. U Indiji i Kini se često koristi kao dodatak piletini i juhama , u Japanu se njime posipa sushi i sashimi, a Englezi ga stavljaju u kolače i marmelade.

PAPRIKA

Posebna vrsta slatke paprike koja raste i u umjerenim dijelovima Europe. Cijenjena je kao afrodizijak te stimulans koji potiče tek, a može djelovati i kao depurgativ i diuretik. No treba je oprezno koristiti jer može izazvati nesanicu i nadražiti probavni trakt. Umacima i maneštrama, te gulašima daje boju i okus,a odlično se slaže i s jelima od povrća. U Španjolskoj i Portugalu koristi se u mnogim jelima, a najviše u kobasicama.

Rubi

Oct 7 2005, 14:34

BOSILJAK

Sastav: Bosiljak

Okus: tipični, čisti okus bosiljka

Upotreba: kao začin salatama, povrću, umacima i juhama

Bosiljak (Bot. Ocimum basilicum L.) porijeklom iz Indije, omiljeni začin zbog svog toplo-aromatskog okusa važan dodatak u kuhinji. Danas je bosiljak dostupan u različitim formama, jedna od njih je i citrusni bosiljak poznat po svojim bogatim listovima i blagoj aromi.

CHILI PRAH

Sastav: osušene mljevene chili papričice

Okus: tipični miris i okus, specifični i prirodni

Upotreba: svugdje gdje želite dobiti papreni okus

Dobija se od sušenih i mljevenih chili papričica . Domovina chilia je centralna i južna Amerika. Chili je glavni sastojak većine chili umaka i krema. Zajedno sa paprom i đumbirom čini jedan od glavnih sastojaka internacionalne kuhinje.

INDIJSKI CURRY

Sastav: Kurkuma, mljevena gorušica, Koriander, crni papar, češnjak, ljuta paprika i đumbir.

Okus: blago ljutkast

Upotreba: kao začin jelima od riže, svjetlim umacima i povrću

Postoji uzrečica: «U Indiji postoji toliko curry mješavina koliko i kuhara», što znači da postoji toliko različitih varijanti iz različitih predjela Indije koje se koriste za razna jela prema okusu svakog kuhara. Lebensbaum se odlučio ponuditi Vam umjereno ljutu varijantu koja će zasigurno očarati nepce svakog gurmana.

ĐUMBIR MLJEVENI

Sastav: đumbir

Okus: tipični miris i okus đumbira

Upotreba: kao dodatak kolačima, kruhu, slatkim jelima, voćnim salatama. Đumbir je neizostavni dodatak začina curry.

Dobiva se od korijena biljke đumbir (Bot. Zingiber officinale Roscoe). Osam do deset mjeseci star korijen ubire se neposredno prije nego što mu procvjetaju listovi, guli se, umače u vlastiti sok te na kraju suši i melje. Korijen đumbira se može koristit svjež dok su đumbirovo pivo, vino ili čaj omiljeni topli napici.

KARDAMON OLJUŠTENI

Sastav: Kardamon

Okus: tipični miris i okus kardamona?

Upotreba: kao začin jelima od riže, voćnim jelima i kolačima

Kardamon je jedan od najstarijih začina poznatih čovječanstvu te mu to daje pridjev najskupljih i najomiljenijih začina. Dobiva se od zrelih cijelih ili oljuštenih sjemenki biljke Kardamon (Bot. Elettaria cardamomum). U arapskim zemljama kardamon služi kao jedan od omiljenih začina za pripremu kave. Razlikujemo zeleni, bijeli ili smeđi kardamon, za zeleni se kaže da je najbolji zbog svog visoko aromatičnog citrusnog okusa.

KORIANDER MLJEVENI

Sastav: koriander

Okus: tipični miris i okus koriandera

Upotreba: kao začin jušnim jelima, jelima od povrća, voćnim jelima i kolačima

Koriander (Bot. Coriandrum sativum) je porijeklom iz sredozemlja no danas se koristi kao začin u cijelome svijetu. Sjemenke koriandera daju aromatični i karakteristični okus kako slanim tako i slatkim jelima. Mljevene sjemenke koriandera su neizostavni sastojak indijskog currya.

GARAM MASALA

Sastav: kardamon, crni papar, cimet i klinčić

Okus: biljni, lagano papreni

Upotreba: kao začin jelima od povrća, jelima od smeđe leće, graha, slanutka.

Garam masala je svjetski poznat začin čiji sastav je sličan indijskom curryu. Među paprenijim slove one mješavine koje sadrže papar dok one bez slove kao posebno aromatične. U Indiji se začini koji se nalaze u Garam masali prže na tavi, melju i dodaju kada je jelo gotovo.

KURKUMA MLJEVENA

Sastav: kurkuma

Okus: tipični miris i okus kurkume

Upotreba: kao začin umacima, marinadama, jelima od grahorica. Njegova žuta boja korijena ga čini čestim nadomjestom za skupi šafran, te je jedan od neizostavnih sastojaka indijskog currya.

Dobiva se od korijena kurkume (Bot. Curcuma longa) koja potiče iz jugoistočne Azije. Postupak dobivanja ovog jarko žutog, aromatičnog praškastog začina je da se korijen iskopa, opere, sitno nasjecka, osuši i na kraju samelje. Njegova intenzivna žuta boja se koristi za bojanje jela kao što su senf, kruh ili namazi.

MUŠKATNI ORAŠČIĆ MLJEVENI

Sastav: muškatni oraščić

Okus: tipični miris i okus muškatni oraščića

Upotreba: daje pikatni okus povrću (kelj, šparoge), koristi se u talijanskoj kuhinji. Posebno je cijenjen kao dodatak voćnim jelima.

Sjemenke su plodovi stabla mušakata koje je visoko deset metara i mora biti najmanje osam godina staro da bi plodovi bili spremni za žetvu, te može davati urod sljedećih sto godina. Pored sjemenki korisit kao cjenjeni začin se koristi i kora samoga ploda.

ORIGANO

Sastav: origano

Okus: tipični miris i okus origana

Upotreba: kao dodatak pizzama, svježim rajčicama, tjestenini i žitaricama

Origano (Bot. Origanum vulgare) potječe iz južne Europe te se dobiva od rascvjetale sušene i nasjeckane biljke. Origano je jedan od važnih sastojaka mješavina začinskog bilja.

PAPAR BIJELI U ZRNU

Sastav: bijeli papar

Okus: tipični miris i okus papra

Upotreba: kao začin svjetlim umacima, kiselim krastavcima

Raste na do devet metara visokoj biljci (Bot. Piper nigrum) čije se zrele mahune ljušte, zrno se suši i melje ili koristi u zrnu.

PAPRIKA SLATKA

Sastav: paprika

Okus: tipični miris i okus paprike

Upotreba: kao začin jelima s roštilja, tofua, umacima od rajčice

Biljka paprika (Bot. Capsicum annuum) spada među najstarije kulture srednje Amerike koja je došla u Španjolsku u 16 st. Paprika spada danas u najkorištenije začine u Europi. Miris i okus (blag, sladak do papreno ljutog) ovisi o sorti i zrelosti samog ploda. Lebensbaum slatku papriku odlikuje njezin blagi i slatki okus.

PIMENT MLJEVENI

Sastav: piment

Okus: tipični miris i okus pimenta

Upotreba: kao dodatak umacima, marinadama, dodaje se raznim kolačima (može se naći u našim božićnom biskvitu s začinima?), važan sastojak mješavina začinskog bilja.

Piment (Bot. Pimenta dioica) se bere zelen sa 6-13 metara visokog stabla pimenta te se sprema u vreće 4-5 dana. U tih par dana sjemneke fermentiraju i poprimaju smeđu boju te se na kraju suše na suncu. Piment nazivaju i «začinom za sve» jer njegova aroma podsjeća na sve važnije začine kao što su papar, klinčić. Cimet i muškatni oraščić.

TIMIJAN

Sastav: timijan

Okus: tipični miris i okus timijana

Upotreba: kao začin jelima od krumpira, povrća, juhama, gljivama

Intenzivno aromatični listovi timijana (Bot. Thymus vulgaris) se koriste kao dodatak jelima u većini kuhinja, te pritom timijan spada u tradicionalne biljke koje se koriste za liječenje bolesti povezanih s dišnim sustavom.

CIMET MLJEVENI

Sastav: cimet

Okus: tipični miris i okus cimeta

Upotreba: kao dodatak voću, kolačima i punčevima

Cimet (Bot. Cinnamomum aromaticum) se dobiva od stabljike cimet koja se porijeklom iz Kine a uzgaja se u Vijetnamu, Kambođi, Laosu, Sumatri, Javi i Japanu. Kao začin se koristi samo kora koja se prilikom sušenja smota u štapiće i poprima crvenkastu do tamno smeđe boje. Miris je ugodno aromatičan dok je ukus blago ljutkast.

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

BRANJE I ČUVANJE ZAČINSKIH BILJAKA

Neke začinske biljke možete i sami da naberete u bašti ili prirodi. Pri tom je važno znati neka osnovna pravila koja obezbeđuju bezbednu i svrsishodnu upotrebu nabranog bilja.

Bere se samo zdravo i čisto bilje, nikako ne ono koje raste pored puteva, železničkih pruga ili pored naselja, jer je gotovo uvek zagađeno prašinom, isparenjima, zagađenim vazduhom... Isto tako, ako je lišće biljke oštećeno od insekata ili gljivičnog oboljenja, takođe se ne sme koristiti kao začin u jelima.

Najbolje je da se začinsko bilje bere po suvom, toplom, sunčanom vremenu, nikako ne posle kiše ili dok je vlažno od rose. Oštećene, slomljene delove biljaka treba odmah izdvojiti i baciti.

Nabrane biljke treba što brže osušiti ili konzervirati na neki drugi način. Ukoliko se suši, najbolje je poređati ga (listiće ili strukove) jedno do drugog, na čistu podlogu prekrivenu belim papirom ili čaršavom, a yatim staviti na mesto koje nije izloženo direktnom suncu, ali je toplo i zaštoćeno od vetra. Ukoliko se papir ovlaži zamenite ga drugim. Biljke se mogu vezati u snopiće i okačiti da se suše na hladnom i suvom, promajnom mestu. isto tako se mogu brzo osušiti i poređane jedna do druge u plehu, u poluotvorenoj pećnici zagrejanoj najviše na 40 stepeni. seme začinskih biljaka suši se na isti način i na istoj temperaturi.

Osušeno začinsko bilje ili seme najbolje se čuva u dobro zatvorenim metalnim kutijama, ili u obojenim staklenim teglicama sa čvrstim poklopcem. veće količine mogu se smestiti i u višestruke papirne kese. Zatim ih treba držati na prohladnom, suvom i tamnom mestu. Sunčeva svetlost štetno deluje na većinu osušenih biljaka, menja im prirodnu boju i smanjuje aromu. Sušeno bilje može se koristiti najduže 4-6 meseci, kasnije gubi u kvalitetu i aromi.

Začinsko bije se može nekoliko dana čuvati sveže u frižideru. Jednostavno ga dobro operite, otresite od vode i stavite u plastičnu kutiju a onda u frižider.

Začinsko bilje može se zamrznuti, a zamrznuto moze da traje i duže od 6 meseci. Operite ga, smestite u kalupe za led i odozgo nalijte malo vode pa ga zamrznite. Kockice leda sa začinskim biljem istresite u plastičnu vreću, čvrsto uvežite i čuvajte u zamrzivaču.

Neke vrste začinskog bilja kao sto su peršun, mirođija, celer i bosiljak uspešno se čuvaju u soli. Treba ih sitno iseckati i izmešati sa solju, u razmeri 20 g soli na 100 g. bilja,smestiti u staklene bočice koje se dobro zatvore, i čuvati u frižideru.

ZAČINSKE TRAVE

# ANIS (morač, janež)

# BELI LUK

# BORAŽINA (boreč)

# BOSILJAK

# VLAŠAC

# DRAGOLJUB

# ESTRAGON

# ŽALFIJA

# KAPAR

# KIM

# KLEKINJE (borovice)

# KOZLAC

# KORIJANDER

# KRBULJICA

# KRES (dragušac, divlji hren)

# LOVOR

# MAJORAN

# MAJČINA DUŠICA

# MELISA (matičnjak)

# MILODUH (izop)

# MIROĐIJA

# MORAČ

# NANA (menta)

# ORIGANO (vranilovka)

# PERŠUN

# REN

# RUZMARIN

# SLAČICA

# SREMUŠ

# TIMIJAN

# CELER

# ČUBAR

ORIJENTALNI ZAČINI

# ALEVA PAPRIKA

# BIBER

# BIBER JAMAJČANSKI - PIMENT, NAJKVRIC

# BIBER KAJENSKI

# VANILA

# ĐUMBIR

# KARANFILIĆ

# KARDAMOM

# KARI

# MACIS

# MUSKAT - MORSKI ORAŠČIĆ

# SUSAM

# CIMET

# ŠAFRAN

EGZOTIČNA JELA

SA AROMATIČNIM BILJKAMA

# FALAFEL - ćufte od lebleblija (nauta)

# LABANE (LABNA) - egipatski sir sa začinskim biljem

AROMATIZOVANO ULJE

# PIKANTNO ULJE ZA SALATU

# ULJE SA SVEŽIM TRAVAMA

# LJUTO ULJE

AROMATIZOVANO SIRĆE

# SIRĆE OD JABUKA

# SIRĆE OD ZOVE

# SIRĆE OD KUPINA

# SIRĆE SA ZAČINIMA

# SIRĆE SA LIMUNOM

# SIRĆE SA BELIM LUKOM

# SIRĆE SA ZELENIM BIBEROM

ANIS

(morač, janež)

Koristi se i list i seme. Seme je jačeg ukusa i koristi se za kolače, testa i likere, ali i za začinjavanje ribe, živinskog mesa, krem supa i sosova. List ima blaži ukus, a upotrebljava se svež u salatama, jelima od povrća ili krem sirevima.

Lekovito dejstvo - Anis poboljšava varenje, smanjuje nadimanje, ublažava kašalj i glavobolju, smiruje zapaljive procese.

BELI LUK

Jedna je od najstarijih uzgajanih biljaka. Ima višestruku primenu u kulinarstvu. Iseckan izgnječen ili isceđen koristi se kao dodatak jelima od pasulje, boranije, u salatama, sosovima, uz ribu (naročito morsku), za pravljenje kobasica, za pihtije...Njegov miris se dugo zadržava u dahu a otklanja se grickanjem peršunovog lišća.

Lekovito dejstvo - Deluje kao antiseptik, protiv prehlade, kašlja i bronhitisa, infekcija u organima za varenje. Pročišćava krvne sudove i snižava krvni pritisak.

BORAŽINA

(boreč)

Biljka sa velikim zelenim listovima, prekrivenim beličastim dlačicama. Mladi listovi jedu se sveži, kao salata, a veći se mogu spremiti kao spanać ili iseckani kao dodatak nadevima od mesa. Sitno iseckani listovi daju prijatan, osvežavajući ukus letnjim napicima.

Boražina se u raznim svetskim kuhinjama koristi na brojne načine, a prisutan je na svim kontinentima. Kinezi listove pune i uvijaju slično sarmicama od vinovog lišća. Nemci je koriste uglavnom u umacima, salatama, ili uz lisnato povrće, a u Engleskoj je omiljen za aromatizovanje alkoholnih pića. Amerikanci svežim, kandiranim, ili cvetovima, smrznutim u kockicama leda ukrasavaju jela, slatkiše i pića.

Lekovito dejstvo - Podstiče znojenje i izbacivanje štetnih materija iz organizma. Snizava temperaturu, umiruje i popravlja raspoloženje. U Latinskoj Americi se listovi boražine koriste za lečenje plućnih oboljenja.

BOSILJAK

Upotrebljava se lišće, sveže ili sušeno, za salate, supe, jela od povrća (naročito paradajza), za ribu, meso, marinate, sosove i prelive. U kuvana jela dodaje se pred sam kraj kuvanja jer mu je ukus tako izrazeniji.

Lekovito dejstvo - miruje, opušta, uspavljuje. Neki tvrde da deluje kao afrodizijak. Podstiče lučenje stomačnih sokova, pa pospešuje varenje i izaziva apetit.

LUK VLAŠAC

Za jelo i začin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proleća do jeseni, pri čemu se snop listova reže makazama iznad zemlje, da bi se sačuvala lukovica za sledeću sezonu. Iz nje će kasnije poterati novi listovi. Koristi se kao dodatak varivima, supama, čorbama...

Samoniklo raste na vlažnim mestima, a po intenzivnom mirisu na luk iz daleka se može prepoznati. Dosta se uzgaja u bastama, ali i kao ukrasna biljka u vrtovima, a vrlo je dekorativan i u posudi na kuhinjskom prozoru.

DRAGOLJUB

# Ova poznata biljka poreklom je iz prašuma Perua. Čest je u vrtovima, a u narodnoj medicini od davnina se koristi. Manje je poznata njegova upotreba u kulinarstvu. Listovi, cvetovi i pupoljci imaju poseban, ostar miris i ukus i mogu se koristiti kao fini aromatični začin za supe i variva, ali i za garniranje mnogih jela.

# Celi listovi daju ljutkasto-oštar ukus salatama, a sitno iseckani i izmešani sa mekim sirom namaz su za sendviče. Isto tako su odlični u kajgani ili omletu.

# Mlado semenje ima jači ukus i kadkad se narezano dodaje tartar sosu, kao zamena za ren. Čvrste cvetne pupoljke i nedozrele zelene plodove u Nemačkoj stavljaju u sirće i upotrebljavaju kao pikantan začin.

# Dekorativni cvetovi su takodje jestivi i lepo idu uz jela od pirinča, ili iseckani i pomešani sa maslinovim uljem, kao preliv preko njih.

Pre nego što posegnete za dragoljubom budite sigurni da je gajen bez pesticida!

ESTRAGON

Žbunasta, mirišljava biljka čiji se list koristi kao začin za sosove, salate, jela od paradajza, jaja i ribu. Treba ga koristiti u manjim količinama jer sadrži ulje intenzivnog ukusa koje može preovladati celim jelom, pa će se ostali ukusi iz jela izgubiti.

ŽALFIJA

Aromatična biljka prijatnog mirisa i pomalo gorkog ukusa. Uspeva u predelima mediterana. Koristi se kao dodatak sosovima, jelima od jagnjećeg i svinjskog mesa. U specijalitetima sa srednjeg istoka kao dodatak ćevapu.

Lekovito dejstvo - Smatra se jednom od najlekovitijih biljaka, jer pospešuje varenje, snižava temperaturu, pročišćava krv, ublažava glavobolju i nervnu napetost, ima antiseptičko dejstvo.

KAPAR

Mediteranska biljka kod koje se koriste pupoljci veličine zrna bibera, koji se konzerviraju u sirćetu. Kapari se stavljaju u salate i pikantne sosove. Iseckan i pomešan sa peršunom bifteku daje poseban ukus.

Lekovito svojstvo - Olakšava varenje i podstiče apetit.

KIM

Jednogodišnja biljka čije se seme koristi kao začin za jela od mahunastih plodova i kupusa, za hleb i pecivo, kao dodatak krem sirevima, u jelima od mesa divljači. Svež list se koristi kao dodatak salatama, kremovima od sira ilisveže barenom povrću. Kim je naročito prisutan u skandinavskoj i nemačkoj kuhinji.

Lekovito dejstvo - seme je bogato proteinima i preporučuje se kao doatak teškim jelima jer olakšava varenje i oslobađa od gasova.

KLEKINJE

(borovice)

Klekinje (borovice) su okrugle plavičasto crne bobice grmova kleke koji rastu u celoj Evropi. Imaju neobično prijatan, opor ukus. Koriste se kao dodatak za aromu kiselog kupusa, kvalitetan začin za jela od divljači i ribe, a takođe u proizvodnji krepkih napitaka - džina, likera i drugih alkoholnih pića. Suve grančice se spaljuju radi mirisa.

Lekovita svojstva - u medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diuretičko i dezinfekciono sredstvo.

Važno! - Samo tamno - plave bobice oobične kleke (Juniperus communis) koriste se kao začin. Plodovi i četine skoro svih ostalih vrsta kleke koje možemo sve češće sresti po našim vrtovima su OTROVNI!

KOZLAC

Kozlac raste u južnoj Evropi i u Sibiru kao divlji, a u srednjoj evropi se gaji kao kulturna biljka. U kulinarstvu se koriste dugački uski listovi prijatnog je mirisa i ukusa, sličnog anisu. Svež ili umočen u sirće upotrebljava se za supe, čorbe, umake, hladna i topla jela, marinate, za ostavljanje krastavaca, za pripremu kozlačevog sira i kozlačevog senfa, a istovremeno kao dekoracija za hladna i topla jela.

KORIJANDER

Ovo je jedna od najstarijih začinskih biljaka, poreklom iz jugoistočne evrope, gde divlje raste, a u Indiji, Kini i Egiptu, gaji se hiljadama godina. Pominje se čak i u bibliji, u knjizi Mojsijevoj. Seme mu je veoma aromatično i koristi se kao dodatak slatkim i slanim jelima, za pripremu likera i kao dodatak za kari mešavine začina. Sveži listovi korijandera koriste se slično kao i lišće peršuna, kao dodartak raznim jelima, ali se kod nas ne mogu nabaviti. Pokušajte da ga sami gajite u bašti ili u saksiji ako nabavite seme.

Lekovito dejstvo - Pospešuje varenje.

KRBULJICA

Baštenska aromatična biljka poreklom iz Rusije i Azije, čije se sušeno lišće upotrebljava kao začin za čorbe, jela od jaja i ribe, krem sireve, prolećno povrće. Lišće se dodaje na samom kraju kuvanja, ili se njime ukrašavaju jela. Redovan je dodatak finim mešavinama začinskih trava.

Lekovito dejstvo - Pročišćava krv, pospešuje varenje, snižava krvni pritisak, a sok od svežeg lišća dobar je za čišćenje lica.

KRES

(dragušac, divlji hren)

Kres je zeljasta biljka čija stabljika puzi po zemlji, ili pliva po vodi. Samlevena zrna kresa služe kao začin za supe, variva, pečenje i konzerviranje povrća. Nezreli plodovi kresa se konzerviraju i služe kaozamena za kapre, a sveži listovi i mladi izdanci pripremaju se kao salata, ili se mešaju sa drugim povrćem, kao vitaminski dodatak

Lekovita svojstva - Sadrži velike količine vitamina C i provitamina A, minerale i lekovita eterična ulja, smatra se veoma lekovitom biljkom i najjačim prirodnim antibiotikom. Koristi se kod oboljenja disajnih puteva, upele pluća i bronhitisa, oboljenja žučne kese, malokrvnosti, upalnih promena na koži i deluje stimulativno i okrepljujuće na ceo organizam. Jedino ga ne smeju koristiti trudnice i oboleli od bolesti bubrega.

LOVOR

Raste kao žbun ili niže drvo na Mediteranu. U kontinentalnim krajevima može se gajiti samo u saksijama koje se u zimskom periodu unose. Kao začin se koriste sušeni aromatični listovi ove biljke. Lovorov list dodaje se kuvanim jelima, varivima, čorbama, ali i pečenjima.

Lovorov list odbija i insekte, tako da je dobro staviti ih u posudu sa brašnom, npr...

MAJORAN

Majoran daje jelima poseban ukus, pa se zato koristi kao začin za svinjsko, guščije i pačije meso i mahunasto povrće, a zajedno sa bosiljkom daje odličan ukus pečenom krompiru. Pomesan sa kristalnim šećerom vrlo lepo ga aromatizuje, te je takav šećer delikatesan dodatak kolačima.

Može se, kao i većina ovde nabrojanih aromatičnih trava, gajiti kao ukrasna trajnica u aromatičnom vrtu. Beru se gornji, nadzemni delovi u vreme cvetanja, od jula do septembra, vezuju u snopiće i suše na osenčanom, promajnom mestu.

MAJČINA DUŠICA

Baštenska biljka čije se aromatično lišće prijatnog mirisa i pomalo oštrog ukusa koristi kao začin za ribu, čorbe od morskih plodova, razna jela od jela i paradajza. Koristi se i za pravljenje kobasica, jer deluje kao prirodni konzervans.

Lekovito dejstvo - Ublažava prirodne tegobe i umiruje nerve.

MELISA

(matičnjak)

Biljka čiji listići imaju miris sličan limunu, pa se zove još i limun-trava. Koristi se u sosovima, supama, za mariniranje ribe.

Lekovito dejstvo - Ima veliku količinu vitamina C te jača otpornost organizma. Podstiče varenje, smiruje nerve i poboljšava san.

MILODUH

(izop)

Miloduh je kao jedna od najlekovitijih i veoma omiljenih začinskih biljaka bio poznat još u biblijsko doba, pominje se čak u Davidovim psalmima. Iseckano sveže ili osušeno lišće koristi se za začinjavanje salata, umaka, čorbi od pasulja i krompira, jela od pasulja i drugih vrsta povrća. Koristi se u malim količinama jer je veoma aromatičan.

Lekovito dejstvo - može se koristiti za lečenje hroničnog bronhitisa, astme, jačanje želuca, ublažavanje kašlja i protiv noćnog znojenja, a deluje i kao antiseptik.

MIROĐIJA

Zeljasta biljka igličastih listova, izrazitog, osvežavajućeg mirisa. Dodaje se kao začin čorbama, sosovima, jelima od mlevenog mesa i povrća, salatama. S jeseni čitave grančice sa cvetom upotrebljavaju se za turšiju, naročito za kisele krastavce.

Lekovito dejstvo - pojačava rad bubrega, ublažava grčeve u stomaku, jača imunitet. Bogata je vitaminom C.

MORAČ

Morač je sredozemna biljka iz porodice štitarki. Uotrebljavaju se suvi cvetovi koji prijatno i slatkasto mirišu.Služi za ostavljanje krastavaca u zimnici, kao začin za hleb i za prevljenje likera.

NANA

(menta)

Upotrebljava se kao dodatak sladoledima, kremovima i likerima, ali i jelima od mlevenog mesa, jagnjetine i masnim i teškim jelima, jer olakšava varenje. Izuzetno je omiljen začin u engleskoj kuhinji.

lekovito dejstvo-Ima blago sedativno dejstvo, podstiče apetit i ublažava stomačne tegobe, Naročito je delotvorna kod žučnih tegoba.

ORIGANO

(vranilovka)

Srodnik majorana, takozvani kritski majoran ili origano, koji raste kod nas na primorju, obavezan je u italijanskoj, a sada i u našoj kuhinji, jer je nezamenljiv začin za pice i prelive za špagete.

Lekovito dejstvo - izvrsno je sredstvo protiv upale disajnih puteva, prehlade, glavobolja, stanja iznurenosti, a jednako pospesuje varenje, otvara apetit i smiruje želudacne tegobe.

PERŠUN

Najpoznatija i najviše korišćena začinska bilja biljka, sa veoma raznovrsnom primenom. Može se koristiti praktično u svim jelima. Najolje je kada se u lejo doda na kraju kuvanja ili kao dekoracija jer tada sačuva sva svoja lekovita svojstva.

Lekovito dejstvo - Biljka bogata vitaminima A, B1, B2, C i E. Snižava pritisak, pojačava izbacivanje tečnosti, dakle čisti organizam od toksina, smiruje nerve, ublažava bolove, naročito menstrualne.

REN

Vretenast, dobro poznat koren, koji uspešno uspeva u gotovo svakoj bašti. Vrednost mu određuje sadržaj eteričnog ulja. Miris je prodoran, a ukus oštar, ljut. Grubo nastugani ren služi za tople i hladne umake, na kolutove isečen za marinate, za kišeljenje krastavaca i drugog povrća.

RUZMARIN

Uloga ruzmarina kao začina dobro je poznata. U kulinarstvu se ruzmarin koristi kod pripremanja morske ribe, pečenja, pečenog krompira, čorbi. Nešto manje je poznata njegova uloga u kozmetici i narodnoj medicini. Da bi uvek imali svež začin za pripremanje jela, ruzmarin možete gajiti u vrtu ili u saksiji na terasi ili kuhinjskom prozoru. Žbun ruzmarina je veoma dekorativan.

Lekovito je pre svega lišće, posebno kod tzv. ženskih oboljenja, zatim bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja.

SLAČICA

Seme ove jednogodišnje biljke koja se gaji u zemljama mediterana, koristi se za začinjavanje kuvanih jela od mesa mešanih sa povrćem (lonac) i kisele zimnice (krastavčići i paprika), a mleveno služi za proizvodnju senfa, čija je primena veoma raznovrsna (omekšava šnicle ili dinstano meso, pečenju daje izražajan ukus, a važan je sastojak mnogih marinata i sosova.

Lekovito dejstvo - antiseptičko i dezinfekciono, pa se čajem od semena slačice može ispirati grlo.

SREMUŠ

Sremuš je tipičan predstavnik samoniklog jestivog bilja, zeljasta biljka iz porodice lukovica, veoma je nalik đurđevku. Mnogi probali da ga kultivišu i odgoje ga, ali nije poznato da je to nekome uspelo. Njegovo lišće ima aromu belog luka. Listovi se mogu koristiti umesto belog luka u svim kuvanim jelima, a izuzetno su pogodni za stavljanje u sveže slate, naročito je dobra kombinacija sa zelenom salatom, a u nekim kuhinjama seckani listovi sremuša dodaju se testu za hleb. U narodu se od spramuša spravlja i

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

ABECEDA KORISNIH ZAČINA

Ne samo što jela nacionalne kuhinje čine prepoznatljivima, začini obogaćuju namirnice raznim mirisima i okusima. Njima i ukrašavamo gotova jela, a mnogi od njih imaju korisna, ljekovita svojstva.

Pripremila: Irena Biličić

Fotografije: Kristina Lenard

Začini, začin... Bez toga je gotovo teško zamisliti svakodnevnu prehranu, a kad razmišljamo malo šire, pa što bi pizza bila bez origana, indijska jela bez currya, meksička hrana bez chillija...? Možete li zamisliti Uskrs bez luka, Božić bez cimeta i vanilije, razna domaća jela bez peršina i papra...?

Začini se koriste svježi (što je, ako smo u mogućnosti, uvijek prednost), osušeni, a rjeđe zamrznuti i konzervirani. U većini slučajeva svježa je biljka aromatičnija i ima veću količinu eteričnih ulja od sušene. Ako sušeni začini nisu već smrvljeni, nemojte to činiti unaprijed, već neposredno prije stavljanja u jelo. Kada se radi o začinima u obliku sjemena (kim, papar, gorušica), radije ih čuvajte u takvome obliku, a sameljite prije korištenja. Tako će manje izgubiti od arome.

Pri spravljanju hrane, ponekad se teško odlučiti koji začin odgovara kojoj namirnici. Osobito je teško kuharskim početnicima, koji ponekad zaborave začiniti jelo, a ponekad pretjeruju s dodacima. Nadamo se da će svima (i početnicima i majstorima) naš vodič biti koristan putokaz kroz veliki, mirisni i šareni svijet začina...

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

ZAČIN KORISNI DIJELOVI MIRIS/OKUS UPORABA KORISNO DJELOVANJE

ANĐELIKA

(Angelica archangelica) Listovi, sjemenke, korijen Aromatičan, slatkast Za napitke, uz kiselo voće, za dekoriranje jela, u umacima; slaže se s metvicom Povoljno djeluje na probavne organe, ublažava grčeve

ANIS

(Pimpimella anisum) Sjemenke i mladi svježi zeleni dijelovi Slatkast, sličan mentolu (stajanjem brzo gubi aromu) Kruh, peciva, kolači, slastice, likeri; zeleni dijelovi prijaju uz mrkvu, grah i krumpir Potiče probavu, ublažava grčeve, umanjuje nadimanje, protiv mučnine, koristan za trudnice (potiče laktaciju) i malu djecu (protiv grčeva); za njegu kože

ASAFETIDA

(Ferula asafoetida) Biljna smola, u obliku grumena ili praha Aroma slična luku i češnjaku Široka primjena za slana jela (zamjena za luk; okus ali ne i tekstura!) Potiče probavu

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

BORAŽINA borač (Borago officinalis) Svježa ili suha biljka Aromatičan, malo podsjeća na luk Hladni napitci, jela od skute, sira i jogurta; krastavci, salata, sendviči Kod upale usne šupljine i desni, za bolji rad srca i bubrega, protiv kašlja, koristan u pripravcima za njegu kože

BOROVICA

(Juniperus communis) Zrele bobice (osušene ili svježe) Slatkasto-mirisan, osvježavajuć, pikantan (gorkasto-smolast) Kupus, razni nadjevi, umaci, ukiseljene namirnice, marinade, ljekoviti pripravci s alkoholom Pospješuje izlučivanje vode i štetne sastojke u organizmu, potiče probavu

BOSILJAK

(Ocimum basilicum) Zeleni dijelovi biljke, svježi ili osušeni Aromatičan, osvježavajući (najmirisniji je prije cvjetanja) Juhe, složenci, jela od graha, krumpir, kupus, krastavac, aromatizirani octevi i ulja, rajčica, razne salate.Slaže se s ružmarinom i kaduljom Kod oboljenja bubrega i mokraćnih putova, djeluje protiv nadimanja, potiče tek, pomaže kod probavnih i dišnih tegoba

BOUQUET GARNI, začinski stručak Kitica od začinskog bilja (po vlastitome izboru: peršin, lovor, majčina dušica...) :: Juhe, složenci, variva ::

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

CELER

(Apium graveolens) Kao povrće i začin; mlado lišće i korijen Jaki miris Juhe, složenci, salate, umaci, popečci, za kiseljenje namirnica Dijuretik, može sniziti krvni tlak, razinu kolesterola, povoljno djeluje kod psorijaze

CHILLI, čili

(Capiscum sp.) Svježa ili sušena i mljevena paprika Žestok, ljut Meksička jela, razna slana jela (popečci, umaci, variva, juhe) Pospješuje probavu i krvotok, ublažava bol, umiruje živce, snizuje razinu triglicerida i kolesterola u krvi, pomaže kod otapanja sluzi kod prehlada. Ne preporučuje se kod želučanih i crijevnih smetnji

CIMET

(Cimetovac: Cinnamomum zeylanicum) Kora drveta cimetovca u obliku štapićima ili mljeven Slatkast, mirisan Istočnjačka jela, curry, kolači, slastice, kompoti, topli napitci, mliječni deserti i riža U manjim količinama povoljno djeluje na živce želuca, pomaže kod probavnih smetnji, pri kontroli šećera u krvi, bolesti koronarnih arterija, visokog krvnog tlaka

CURRY

(kari) Mješavina 6-15 začina (kurkuma, korijandar, kumin, kardamom, čili...) Manje ili više ljut Jela od povrća i riže, razni umaci Pospješuje probavu, sadrži antioksidanse, neki začini u curryu djeluju antibakterijski i protuupalno; snizuje razinu kolesterola i šećera u krvi, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka

ČEHULJA

(Myrrhis odorata) Cijela biljka Slatkast Salate, slastice Djeluje antiseptički, čisti organizam, potiče probavu

ČEŠNJAK

(Allium sativum) Koristi se lukovica i mladi listovi Karakterističan vrlo jak miris i okus Vrlo široka primjena (marinade, juhe, variva, složenci, popečci, salate, umaci...) Pospješuje probavu, čisti organizam, djeluje protiv crijevnih nametnika, povoljno djeluje na krvožilni sustav; snažan je antioksidans, sprječava nastanak tumora, snizuje razinu kolesterola, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka...

ČUBAR

(Saturea hortensis) Svježi ili sušeni zeleni dijelovi biljke Aromatičan, paprena okusa Mahunarke, kiseli kupus, krumpir, peciva; slaže se s majčinom dušicom Povoljno djeluje na probavu, umanjuje grčeve, tjera crijevne nametnike

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

DRAGOLJUB (Tropaeolum majus) Listovi i cvjetni pupoljci Pomalo oštar, podsjeća na potočarku Salate, umaci, sendviči; ukiseljeni pupoljci podsjećaju na kapare Djeluje antibakterijski i antivirusno

DRAGUŠAC (Nasturtium officinale) Svježi, zeleni listići (prije cvatnje) Oštar, gorkast Salate, kao prilog uz popečke, može zamijeniti peršin Potiče probavu, djeluje na izmjenu tvari i dobar je dijuretik

ĐUMBIR, ingver (Zingber officinale) Svježi ili mljeveni podanak (korijen) Ugodno oštar, mirisan, ljut Jela dalekog Istoka i Indije, povrće (osobito mahunarke, bundeva, dinja, mrkva), alge, riža, umaci, voće, kolači i slastice Potiče tek, umanjuje mučninu, pospješuje probavu, može pomoći u sprječavanju nekih vrsta raka

ESTRAGON

(Artemisia dranunculus) Svježi ili osušeni listovi i vršci biljke Blag, profinjen Marinade, juhe, salate, jela s roštilja, rajčica, umaci, biljni maslac, sir, biljni ocat, kolači Listovi su bogati jodom, vitaminima A i C; potiče probavu

FEFERON

(Capsicum

frutescens) Svježi ili osušeni zreli i nezreli plodovi Ljuti ili slatki Umaci, salate, razna slana jela, kisela zimnica Potiče tek. Ne preporučuje se kod želučanih i crijevnih smetnji

FINESS HERBS, usitnjeno bilje Svježi ili osušeni zreli i nezreli plodovi :: Služenci, juhe, variva ::

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

GARAM MASALA Smjesa prženih začina (kumin, korijandar, kardamom, cimet, papar, klinčić, muškatni oraščić) Mirisan Indijska jela Povoljno djeluje na probavu

GORUŠICA -crna (Brassica nigra)

- bijela

(Sinapis alba) Cijele sjemenke (crne ili bijele) ili mljeven Oštar, ljut (crne su sjemenke oštrijeg okusa) Povrće, popečci, mariniranje, konzerviranje, sendviči, preljevi, pikantni umaci, senf, majoneza Pospješuje probavu, sredstvo za čiščenje, pomaže kod sprječavanja raka i srčanih bolesti, u obliku obloga pomaže kod bolova (reumatizam, artritis)

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

HERBES DE PROVENCE, provansalsko

začinsko bilje Mješavina kadulje, bosiljka, majčine dušice, čubra, mažurana i ružmarina Mirisan Složenci, juhe, variva ::

HREN

(Armoratia

rusticana) Podanak (korijen) Ljut, oštar Salate, povrće (cikla, kupus), topli i hladni umaci Pospješuje probavu i krvotok, antibakterijsko i protuupalno djelovanje (prehlade, reumatizam, ozebline...), povoljno djeluje na dišne organe

IĐIROT

(Acorus

calamus) Cijela biljka, osobito korijen (podanak) Jak, podsjeća na cimet Poboljšava okus raznim jelima, češće se koristi kao dio začinskih mješavina Povoljno djeluje na probavne i mokraćne organe

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

KADULJA, žalfija (Salvia officinalis) Svježi i osušeni listovi Gorak, oštar, aromatičan Mahunarke, smjese za punjenje, popečci, marinade, umaci, juhe, variva... Slaže se s pelinom, čubrom, majčinom dušicom i lukom Za njegu i jačanje usne šupljine, živaca i krvi, za ispiranje grla, protiv prehlade, smanjuje pretjerano znojenje, pomaže kod nekih menstruacijskih problema, menopauze, povoljno djeluje na kožu

KAJENSKA

PAPRIKA (PAPAR)

(Capsicum sp.) Sušeni i mljeveni plodovi Vrlo ljuta, oštra Indijska i meksička jela; juhe, pikantni umaci Pospješuje probavu i krvotok, ublažava bol, umiruje živce, snizuje razinu triglicerida i kolesterola u krvi, pomaže kod otapanja sluzi kod prehlada. Ne preporučuje se kod želučanih i crijevnih smetnji

KAPARI

(Capparis

spinosa) Pupoljci Trpkast i gorkast okus Konzerviraju se u soli i octu, služe kao pikantan dodatak nekim mediteranskim jelima, marinadama, juhama, umacima, te ukiseljenome povrću; za dekoriranje jela Pospješuju tek

KARDAMOM

(Elettaria cardamomum) Mahune sa sjemenkama ili mljeven Oštar Curry, namazi, punčevi, slastice, kompoti, voćne salate, kolači od kiselog i biskvitnog tijesta Pomaže kod nadutosti, loše probave i glavobolje

KIM

(Carum carvi) Cijele sjemenke ili mljeven Jak, mirisan Složenci, juhe, skuta, sir, kupus, namazi, zelana salata, cikla, peciva i kruh (raženi), kolači i slastice Pospješuje probavu, otklanja loš dah, grčeve i nadutost. Pogodan za djecu

KLINČIĆ

(Syzygium

aromaticum,

Eugenia aromatica) Osušeni cvjetni pupoljci Ugodno oštar, mirisan Kompoti, topli napitci, likeri, jela od sira i jogurta, slatke i krem-juhe, jela od riže Pospješuje probavu i tek

KOMORAČ (Foeniculum vulgare) Koriste se sjemenke i zeleni dijelovi biljke Aromatičan, podsjeća na anis Umaci, variva, juhe, salate, kuhano povrće, kruh i peciva Pospješuje probavu, djeluje protiv grčeva, pročišćava dišne putove

KOPAR

(Anethum

graveolens) Zeleni dio biljke i sjemenke Okus sličan kimu Za kiseljenje krastavaca, kruh, peciva; juhe i ostala jela od krumpira, krastavaca, gljiva, kelja, kupusa; salate od rajčice, celera, krasatavaca Povoljno utječe na probavu i sluznicu želuca, za poboljšanje daha, sprječava povraćanje, pojačava laktaciju, dobar je protiv grčeva i nesanice

KORIJANDAR (Coriandrum

sativum) Koriste se sjemenke i listovi - Sjeme: podsjeća na muškatni orah- List: neobičan, pomalo neugodan - Sjeme: salate, namazi, umaci, crveni kupus, kelj, cikla, gljive, kompoti, medenjaci, slastice; indijska jela- Listovi: jela s curryem, variva, salate, umaci, za ukras Pospješuje probavu, sprječava nadutost

KRASULJICA

,krbuljica (Anthriscus cerefolium) Mladi zeleni dijelovi biljke (osušena nema veće vrijednosti) Ugodna, slatkasta aroma Juhe, umaci, povrće, salate, sir, skuta, biljni octovi, biljni maslac Sadrži mogo vitamina C, sprječava nadutost, povoljno utječe na jetru, potiče probavu, poboljšava cirkulaciju

KRVARA, MALA (Sanguisorba minor) Cijela biljka Pomalo orašast, podsjeća na krastavac Juhe, variva, umaci, biljni maslac, salate, sirevi, razno povrće; slaže se s ružmarinom i estragonom Bogata vitaminom C, djeluje kao tonik i dijuretik, pomaže kod hemoroida i proljeva, korisna za njegu osjetljive i oštećene kože

KUMIN (Cuminum cyminum) Cijele sjemenke ili mljeven Oštar, gorkast Indijska i meksička jela, složenci, sir, jogurt, juhe, kelj, cikla, kiseli kupus, krumpir Pomaže kod nadutosti, grčeva i proljeva; potiče probavu

KURKUMA (Curcuma domestica,

C. longa) Tropski začin, intenzivno žute boje, koristi se korijen nalik na gomolj; u obliku praha Gorak, oštar Sastavni dio currya i još nekih začinskih mješavina; za juhe, preljeve, umake, uz rižu, Djeluje dezinfekcijski, povoljno utječe na probavni sustav, povoljno utječe na krv, a izvana se koristi za ublažavanje modrica

:: A :: B :: C :: D :: E :: F :: G :: H :: I :: K :: L ::

LAVANDA (Lavandula angustifolia) Cvjetovi i listovi Svježeg, ugodnog, dugotrajnog mirisa - Cvijet: za aromatiziranje marmelada, za ukras (ušećereni)- List: za marinade, neka slana jela, mirisne octove Korisna je kod nesanice, glavobolje, vrtoglavice, probavnih problema, raznih upala i bolova, kod ugriza insekata; koristi se u pripravcima za njegu kože

LAZARKINJA (Galium odoratum, Asperula odorata) Koristi se sušena Miris ugodan Za čaj, za aromatiziranje napitaka, osobito vina Ublažava želučane i jetrene tegobe, poboljšava san. Veće su količine štetne (zbog spoja kumarina, od kojeg i potječe miris)

LIMETA (Citrus aurantifolia) Vrsta agruma slična limunu; koristi se sok i ribana (neprskana) kora Aromatičan, okus kiseo i osvježavajući Slično kao i limun Slično kao i limun

LIMUN

(Citrus

limon) Koristi se sok i ribana (neprskana) kora Miris ugodan, okus kiseo i osvježavajući - kora: za razne napitke, slastice, salate, gulaše...- sok: za salete, juhe, preljeve, napitke, marinade Sadrži mnogo vitamina C, djeluje dezinfe-

kcijski, antivirusni, antibakte-

rijski, te protiv nekih vrsta raka, pomaže u kontroli kolesterola

Komentara ( 0 ) :: Pošalji komentar! :: Link

o blogu

poslednje objavljeno

meni

arhiva

blog prijatelji

linkovi

blog hosting

Strana 1 od 1
Prethodna strana | Sledeća strana

Naslovna strana | Napravi blog | Prijavite se