Kakav uzasan dan, uzasan , uzasan, bas uzasan. Tezak u tri lepe - ili sam ja omatorela. Uz sve endokrinoloske mesecne zenske muke, ubi vrucina danas. Pukne meni film u jednom trenutku, pozovem jednog mladog takmicara da se preznojim ko prava pa sto velim - ili cu da se srusim ili cu kroz pore da izbacim teskobu. Bije on, al` bije i plavusa, milion stepeni, osecam kako mi temperatura tela signalizira prekopotrebno momentalno hladjenje, ali ne stajem. Osecam blagi grc u desnoj nozi - ignorisem.
5 minuta...
10 minuta...
15 minuta...
Tesko disem, lije znoj sa mene u potocima - bukvalno. Menjamo strane, bacam loptu visoko i osecam kako pocinje da mi bubnji u glavi i zuji u levom uvetu. Pocinje da mi se magli i teturam se do klupe. Polivam se ledenom vodom i za trenutak gubim dah. Nece valjda srce majku mu! Ustajem poslednjim atomima snage i odlazim do svlacionice, palim tus i onako obucena, sa sve patikama, stajem ispod tusa. Pokusavam da nadjem puls - nema ga. Inace mi vrucina i pms obore ionako nizak pritisak, u tom trenutku verovatno nisam ni imala pritisak - ni visok , ni normalan , ni nizak. Jednostavno nema pulsa. Izlazim iz tusa, skidam sve sa sebe, uvijam se u peskir i disem - preforsirana do daske, ali ipak osecam kako se polako stabilizujem. Oblacim se u cisto i suvo i izlazim iz svlacionice da se suocim sa desetak zabrinutih pogleda.
"Dobro sam"...
Samo ponekad zaboravim da nemam vise 20 godina. Sjebe me stanje duha ponekad. Dodjem kuci, upalim klimu i odsetam do ogledala da vidim da li mi se vratila boja malo - neverovatno je kako ma koliko ste preplanuli, trenutno pobelite kao Majkl Dz. kad pritisak padne ispod stotke ( gornji naravno - dodji je u minusu bio). Gledam se kriticki pa pomislim :
"Jebote, nikad bolje nisi izgledala" - a u glavi mi se pojavi prica moje drugarice psihijatrice kad je lecila stariji bracni par. Kaze, muza provalila posle prve terapije, ali zenu nikako da provali. Prolazili meseci, zena zatvorena kao caura. Jednog dana muz dobije neki napad i ona pozove zenu da joj opise taj napad. A zena kaze:
"Pa doktorka, ustao je iz kreveta, onda je pao i lezao je na podu tako kao da je mrtav - a nikad lepsi nije bio!" ...
Tako bi verovatno i moj muz mene video da padnem ( pu pu pu daleko bilo) - nikad mu lepsa ne bih bila ( neka mi oprosti Bog na ovim mislima, ali iskrene su:P).
Ali znate sta (?), sada mi je mnogo bolje. Preziveh blagi toplotni udar verovatno, ali izbacih teskobu iz sebe. Sve je dobro, sto se dobro svrsi ( naravno:D).

Permalink | Komentara ( 9 ) | Pošalji komentar