KNJIŽEVNA ISTORIJA ROMA
12.9.2008

Medju zapaženim knjigama objavljenim na ovu temu nalaze se dvotomno delo A. F. Pota i studije lingviste Franca Miklošica. Miklošic je stavio sebi u zadatak da dokaže istinitu verodostojnost indijskog porekla Cigana i odredi tacno vreme njihovog eksodusa. Objavljujuici rezultate svog istraživanja, on je zakljucio da je romski jezik morao nastati u severozapadnoj Indiji (Kafiristan, Dardistan, Kašmir = Iranska pogranicna oblast sa Indijom) i da pripada grupi jezika dardu. Prema tome, postojbina Cigana mora biti severozapadna Indija što se naime izmedju ostalog pokazalo tacnim, uprkos lingvistickim i drugim promenama do kojih je došlo u periodu izmedju odlaska Cigana iz Indije i vremena kad je Miklošic poceo svoje istraživanje (1872-1881).

Na osnovu analize glasovnog sistema, Miklošic je dokazao da je romski jezik mnogo blizi starijim nego savremenim indijskim jezicima. To je znacilo da su Cigani napustili ovu jezicku zajednicu mnogo ranije, u vreme kada glasovna grupa: "st" u staroindijskim jezicima još nije bila prešla u grupu: " ht &. th," na koje se nailazi kasnije tokom vekova.

Usredsredjujuci se na romski jezik, Miklošic je pokušao da rekonstruiše seobu Cigana i glavne pravce kojima su krenuli. Cigani su se kretali preko Kabulistana (danas. Avganistan = gl. grad Kabul , Irana i Jermenije, Armenija ili Jermenija (armenski: Hajastan), država na Kavkazu, glavni grad je Jerevan. Ima površinu od 29.800 km², a broj stanovnika je oko 3.911.000. Nezavisna je država od 1991 godine, a pre toga je bila republika u okviru Sovjetskog Saveza = Rusija.

Odakle su tokom vekovne seobe dospeli do Vizantijskog Carstva! Vizantijsko carstvo je termin koji se koristi da opiše prostor Grckog govornog podrucija, Rimskog carstva tokom Srednjeg veka, sa sedištem u Konstantinopolju. U posebnom smislu, obicno se odnosi na vekove koji su obeležili pad Zapadnog rimskog carstva, koristi se i termin Istocno rimsko carstvo. Ne postoji opšta saglasnost oko vremena kada pocinje Vizantijska epoha. Neki taj pocetak smeštaju u vreme vladavine Dioklecijana (284-305.) tokom koje je sproveo administrativne reforme, deleci carstvo na istocni deo (pars Orientis) i zapadni deo (pars Occidentis). Drugi ga smeštaju u period vladavine Teodosija I (379-395.) i trijumfa hrišcanstva nad rimskom paganskom religijom, ili, posle njegove smrti 395, sa podelom imperije na zapadni i istocni deo. Opet, neki misle da pocetni Vizantijski period pocinje 476, kada je poslednji zapadni car, Romul Avgustul, bio primoran da abdicira, stoga ostavljajuci vladaru Istocnog carstva jedinu carsku vlast. U svakom slucaju, promene su bile postepene i do 330, kada je Konstantin I Veliki inaugurisao svoju novu rezidenciju (koja ce sredinom 4. veka prerasti u prestonicu Carstva), proces helenizacije i hristijanizacije je vec uveliko poodmakao.

Preko Frigije i Lakonije. Neke grupe su se zadrzale u Arabiji, dok su druge, manje grupe, dospele u Egipat i Afriku, preko Sirije.
(današnja) Frigija = Mala Azija = odnosno (SSSR) Frigija i Kapadocija = Galacija. ... Pizidija i Kilikija, na severu. Bitinija, Pont, Paflagonija i Armenija, ... u unutrašnjosti Galacija i t.d.

Današnje stanovništvo se sastoji od Turaka, Kurda i pripadnika drugih turskih naroda. Pored navedenih, postoje još i brojne druge manjine, kao Caca, Arapi, Armenci, Asirci, Bugari, Gruzijci, Grci (koji su do "razmene stanovništva" 1922/23 imali ucešce vece od 10% )
Cerkezi. pokojni Radovan "cerkez" s´Milav.! Verovatno potice iz tih drevnih davnina iz tog plemena! Konkret. iz daleke Frigije!(SSSR)

Na osnovu analize romskog jezika može se pretpostaviti da su Cigani dosta dugo, možda nekoliko stotina godina, proveli u Jermeniji, a kasnije u Grckoj, pre nego što su se prebacili u Srednju Evropu.

Romski jezik je jedina nepisana "knjiga" koju su Cigani poneli iz Indije! On predstavlja njihovu kolektivnu memoriju i svedocanstvo o pogledu na svet ovog naroda, na njih same i na druge nacije narode i narodnosti. Njihov jezik je "popis" materijalne i duhovne kulture kojoj su nekada pripadali, a istovremeno sadrži elemente kulture drugih naroda, sa kojima su dolazili u dodir tokom svog dugog i još nedovoljno istraženog putovanja. Svakodnevnom upotrebom, romski jezik je preživio tok vremena i postao kljuc koji otvara nevidiljiva vrata proslosti. Proucavanje jezika danas je osnova za istrazivanje kulture i prošlosti ovog naroda. Ali, ma koliko dragoceno "orudje" bio, jezik ne može sam da otkrije sve sto se dogadjalo u prošlosti. U to ime, neophodno je proucavanje i drugih istorijskih izvora.

Sami, Indijci, na žalost, kao što su to još "stari" arapski putnici tokom istorije primetili, ne poklanjaju mnogo pažnje istorijskom istraživanu doticne tematike i stvari. Džavaharlal Nehru (cuveni otac Indire Gandi i potpisnik "sporazuma iz 1961 "Tito-Nasser-Gandi") u svojoj knjizi "Otkrice Indije" istice da, za razliku od Grka, Kineza i Arapa, Indijci nisu istoriari.

U našem slucaju problem je jos teži jer Cigane ne pominje ni jedan indijski drevni istorijski ili književni izvor. Mada se neki narod po imenu Romakah ili Romasi pominje u Mahabharati i Visnapurani, medjutim nema "opipljivih" pisanih dokaza da je "on" na bilo koji nacin vezan sa Ciganima.

Cuveni istoricar-arabista Mihael Jan de Goje (1836-1909) pokušao je da bolje osvetli daleku prošlost Cigana! Izrazio je uverenje da su njihovi preci bili Džati. U savremenoj Indiji Džati, potomci Jadavaša koji se pominju u Mahabharati, predstavljaju brojnu seljacku kastu, koju nalazimo i u današnjem Pakistanu.

Ako se kao osnova za istraživanje uzme ep "Sah-nama" inace persijskog pesnika Firdusija i podaci koje nalazimo kod Hamze od Isfahana, onda bi mogli zakljuciti da su Cigani potomci naroda Lur. Oko 12000 lurskih muzicara došlo je u Persiju 420. godine naše ere, na poziv šaha Bahrama V.-tog Gura, sina Jezdegizda I. vog (Narod, Luri su se pored drevnih Kineza, medju prvima u svetu bavili ocakljivanjem posua, zlatarstvom, plesom i svirkom.)

Ako se oslonimo na legende i neke do sada utvrdjene cinjenice, cini se da je neophodno poci od Sinda, podrucja koje je nekada bilo postojbina naroda Sinti. Sind se prvi put pominje u istorijskim izvorima posle raspada Indijskog Carstva, koji je usledio nakon kraja dinastije Gupta, u VII veku. To je bio period uspona Arapa, koji su prodrli u današnji Irak, Iran i Srednju Aziju u VII i VIII veku. Njihovo napredovanje na istok zavrsilo se 712. godine padom Sinda.

Pošto je postao vladar Afganistana (Gl.grad današnji Kabul), Mahmud Gazni, veliki ratnik i sjajan vojskovodja, preduzeo je sedamnaest pohoda protiv Indije, i u periodu izmedju 1001. i 1027. godine nametnuo Pandžabu i Sindu svoju vlast. Njegovi napadi na Indiju okoncani su tek posle poraza u oblasti Radzput.

U žarkoj želji da njegova prestonica dostigne sjaj gradova Srednje Azije, Mahmud je doveo iz Indije veliki broj zanatlija i graditelja. Vrlo je verovatno da su Romi i Sinti, cija je kolektivna memorija zapamtila ime persijske pokrajine Khorasana, dosli s njima.

 

Mahmud iz Gora, nasednik Mahmuda Gaznija, napao je severozapadnu Indiju dva puta, 1191. i 1192. godine. Zatim je usledila najezda Džingis-kana, koju mnogi istoricari uporedjuju s tajfunom ili kataklizmom, jer su njegove horde maximalno opustošile Srednju Aziju . Mnogi naucnici smatraju da su upravo u "to" vreme (upravo pod "vojno" strateški silovitom i ne umoljivom najezdom Džingis-kana) Cigani napustili Indiju u mnogo masovnije vecoj masi nego ikada ranije do tada. Onda je nastupio Tamerlan, koji je pokušao da ponovi Džingis-kanove podvige što je usled još veceg zla, ciganskom narodu "totalno" onemugucavalo bar minimanu životnu egsistenciju te su se s´toga i uglavnom iz tih razloga tako i dali bezocno "glavom bez obzira" u panican "beg" - trbuhom za kruhom" .

- Nehru je pisao da secanje na legendarne osvajace - Aleksandra Velikog, sultana Mahmuda, Džingis-kana i Tamerlana jos uvek i dan danas veoma prisutno "živi" u Indiji. cini se sasvim izvesno da su posljednja trojica prouzrokovala masovne seobe Cigana i prisilila ih da napuste Indiju. Neka "malobrojna" plemena su, sticajem okolnosti ipak, opstala u svojoj domovni, ali pod primorano "falcifikovanim" drugim "plemenskim" imenima i nazivima.

Pošto su napustila Indiju, plemena Rom, Sinti i Kaleš, u manjim i vecim grupama, nastavila su da idu iz zemlje u zemlju i da se u svakoj zaustavljaju izvesno vreme, duže ili krace. To je bilo inace i u samoj genetski urodjenoj prirodi njihovog nomadskog života i u skladu s umecima i poslovima koje su tradicionalno obavljali, prenoseci ih usmeno "sa kolena na koleno". Ali, ratovi i sukobi koji su ih presretali na tom "trnovitom" putu izvan Indije, primoravali su ih da stalno tragaju za novim prebivalištem i novom životnom egzistencijom . Neki su se pridružili (tadašnje-mnogobrojnim) ratnickim hordama, najpre arapskim, onda kasnije i turskim. Neki su se sticajem okolnosti primorani nemajuci kud´ asimilovali = (preobrazili) u druge narode, milom ili silom. Taj proces asimilacije proteže se nažalost jos uvek do današnjih dana iz razno-raznih razloga. Tako su se neke razlike, koje su vec u Indiji postojale, s vremenom povecale, umnožile i produbile. Medjutim, uprkos svemu, "PRAVI" (gurbeti) Cigani nikada nisu izgubili svoje zajednike odlike, koje su ocite, u prvom redu, u njihovom nacinu zivota, a zatim u njihovom jeziku i obicajima, na kojima se njihova nacionalna svest i identitet zasnivaju. (konkretno svoje pleme i seme VEKOVIMA su uvek selektivno pazljivo ciljano i izbirljivo cuvali i nerado osim kada su bivali krajnje primorani, su se mešali po pitanju krvnog srodstva sa drugim narodima nacijama t.j. takozvanim "Gadzovanima" i Ta svest je cesto podsticala njihovu viševekovnu izolaciju, odvojenost i progone.

Na temelju svega ovoga izgleda veoma verovatno da su naši
drevni praoci
današnjih Roma, Sinta i Hitanosa ("H"="G" citaj "Gitanosa" ) u davnini živela u Sindu (Indija) , ali, prirodni uslovi i nomadski nacin zivota terali su ih da se stalno "krecu". Izbjegavajuci pustinje (Radzastansko-Iranska pustinja Tar), našli su utociste u plodnom Pandzabu, Dzamu i Kašmiru, a iz Radzastana su prelši u Gudzarat ili sišli južno od Delhija (današnju glavni grad Indije), sve do visoravni Dekana, i dalje.

Oni nisu obradjivali zemlju niti su gajili stoku. Najverovatnije su se bavili izmecarskim = sporednim (sluge) poslovima ili zanatima (uglavnom kovackim), ili su bili: zabavljaci-muzicari, pevaci, igraci, krotitelji životinja, akrobati. Posvetili su se i magiji, tradicionalnim zanimanjima i zanatima i kada su napustili Indiju. Cak i danas se mnogi jos bave istim poslovima ili upražnjavaju iste zanate. Ukratko receno, ostali su na istom stepenu razvoja, zadžravši tradicionalan nacin života, obicaje, kulturu i sistem vrednosti, daleko od svoje postojbine.

Proslošt Cigana podseca na jednu pricu nobelovca Ive Andrica o mladicu koji, lutajui svetom i tražeci srecu, nailazi na neki opasan put, koji vodi neznano kuda. Jedino, za razliku od ovog mladica koji je ostavljao znakove na kori drveca pored puta kojim je prolazio. Cigani nisu ostavljali nikakve vidljive tragove za sobom. Kroz veo mraka koji prekriva njihove staze i njihova kretanja, neka imena i reci dospeli su do nas, usvojene reci koje same po sebi služe kao vrsta putokaza. Godina u kojoj bi stigli u neke gradove ili oblasti bila su zabežena, ponekad i uz informaciju odakle dolaze i kuda su se uputili. Prisustvo jermenskih reci u svim dijalektima evropskih Cigana dokazuje da su u Vizantijsko Carstvo dospeli iz Jermenije. To se, najverovatnije, dogodilo u XI vieku kada su Seldžuci napali Jermeniju i time podstakli seobu stanovnistva u vizantijsku Anadoliju. Umesto datuma, kao dokaz mogu se navesti samo reci: arcic-kalaj, bov-pec, cikat-celo, humer-testo, kocak-dugme, morci-koza, pativ-postenje ... Miklošic je prvi ukazao na prisustvo jermenskih reci u romskom jeziku. Pocetkom ovog veka nemacki lingvist F. N. Fink sistematski je proucio dijalekt jermenskih Cigana.

Navedene reci vode poreklo iz istocnog jermenskog dijalekta, pošto se zna da je u periodu od XI do XIII veka grcki jezik dominirao u zapadnom delu zemlje. Daljni, dokaz da su Cigani u Jermeniju došli iz Persije jesu sledece reci: ambrol-kruška, amal-prijatelj, bezeh-greh, bužni-koza .....

 

Objavio gurbet u 21:45 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (7) | Pošalji komentar
Komentari:

Pošalji komentar

Veliki pozdrav do autora i hvala na podatke koi stoje na tekstu ili bolje receno bolje ista nego nista za romski narod jos jednom hvala.
Poslao Anoniman u 00:33, 10.6.2009 | Link | |
Veoma opsezno i temeljno izlaganje,vrlo lepo ,ali ovako ne pristrasno obradjenih tekstova ima jako malo,neznam kako ali
se citanjem tekstova na netu o romima stice utisika jako izrazenog nacizma ,jer mnogim ljudima nije dovoljan nacionalizam(velicanje i izlaganje lepih stvari o svojoj naciji,bez da se ponizava i verdja neka druga) ,vec se moraju koristiti nacizmom i gaziti po tudjoj naciji da bi njihova izgledala bolja i veca.
Mislim da zivot roma mogu shavti samo produhovljeni ljudi i prosveshceni ,jer njihova sushtina zivota je BITI , a ne u IMATI,oni svakog dana slave zivot i raduju mu se.
Ne proizvode oruzje i ne ratuju ,oni prave dobre pesme i muziku.
Velika je zabluda da romi nisu obrazovani,mnogo roma na prostoru severne Srbije su akadamski gradjani,ali se neki od njih ne deklarisu tako jer nailaze na velike prepreke u poslu ,zbog svoje nacionalne pripadnosti.
Veliko haval za tekst!
Poslao Mira Beograd u 03:06, 23.11.2009 | Link | |

ШТА ИЗРАЗ РОМ ЗНАЧИ?

Ром у основи значи неко ко је Човек, или Пацифиста ( особа која би дала обе руке за човечанство, то такође значи и подразумева много више, заправо описује наш Ромски карактер, нашу Ромску природу, нашу Ромску културу.

То јест, израз Ром описује оно што значи бити Човек: имати карактер, личност, културу, Рома.

То је разлог зашто ми користимо израз Ром уместо “Мануш”. Мануш се не односи само на боју коже; Ром се односи на нашу културу, наше наслеђе, наш карактер, наш Ромски начин живота.

Прави Ром је много више него само “Мануш”. Прави Ром је особа која има Ромски карактер, која има Ромску “душу”.

Прави Ром је особа која се понаша, која мисли, која живи, као Ром тј. у складу са нашом личном Ромском традицијом, нашим сопственим Ромским наслеђем, нашим сопственим Ромским начином живота.

Прави Ром је неко ко се придржава племенитих, цивилизованих, вредности части, оданости, дужности ка народу, и ко тежи да живи по тим вредностима. Прави Ром је особа која је поштена, разумна, толерантна и праведна.

Прави Ром је неко које поносан на своју сопственост, поносан на своју Ромску културу, поносан на своје Ромске традиције, и поносан на свој Ромски начин живота.

Оно што је најбитније за Рома је да разуме културу, начин живота, свих друштава, и свих нација.

Наша садашња друштва не поштују, а камо ли примењују, Ромски начин живота, као и што сигурно нису тврђаве Ромских традиција и Ромске културе, “закони” и моралне вредности ових друштава нису Ромски закони и нису Ромске моралне вредности.

У складу с`тим, већина Рома не живи на Ромски начин, као и школство ових друштава не подучава Ромску историју, Ромску културу, и никад нам не кажу да поштујемо наш сопствени Ромски начин живота, наше сопствене вредности, иако смо приморани да учимо о другим културама.

Истина је да нам не дозвољавају да ми Роми живимо у складу са нашом сопственом културом, нашим сопственим Ромским начином живота. Заиста, су систематски обезакоњавале наше древне традиције и наш начин живота.

Poslao Anoniman u 19:16, 21.2.2010 | Link | |

МОДЕРНА РОМСКА ОМЛАДИНСКА КУЛТУРА

Постоје неколико ствари у животу које су стварно вредне – остале су неважне. Ових неколико ствари обогаћују живот и повећавају културну виталност. Оне чине особу јаком. Неважне ствари слабе личност.

Већина данашњих младих људи су изманипулисани – од стране оних који су иза медија; од оних умешаних у индустију "забаве"; и од оних чији је највећи интерес слабљење младих Рома и њихово окретање од њиховог јединственог, ромског наслеђа. Само неколико наших младих Рома су заиста јаки; а то значи да неколико њих имају прави карактер. Већина се "уклапа" са друштвом унаоколо њих. У суштини, већина младих Рома су несвесни својег ромског наслеђа и немају никакве концепције шта то значи бити Ром.

Много младих Рома широм Србије – често због страха да ће бити изоловани од осталих унаоколо њих – не могу да кажу "НЕ!" да буду увучени, например, у употребу дрога или криминална дела као што су крађе аутомобила и њихова безобзирна вожња великим брзинама. Читав "култ тинејџера" је развијен и промовисан, и где су наши млади људи подчињени помодарским идејама и од њих се очекује да буду заокупљени таквим стварима. У основи, све ове глупости су неважне и не–Ромске и бити заокупљен њима само показује недостатак правог Ромског карактера. Сви млади Роми би требали бити заокупљени:

1. Обавезно се школовати;

2. Добротом и здрављем за себе и свој народ;

3. Унапређењем јединствене Ромске културе;

4. Тежњом бити пример онога што је најбоље, што је Ромско – придржавањем Ромских вредности као што су част, оданост и дужност. Свака друга брига за нечим другачијим од овога је знак глупаве слабости; то је знак да сте само безначајни и изманипулисани.

Базично, модерна тежња младих је гледање само себе и/или себично испуњење према само – задовољству. Они су јадни метеријалисти. Због овога су деградирани, крећући се ка губитку виталности. Ово је тачно оно што непоштоватељи Рома желе. Они хоће да Ромска омладина буде само – заокупљена собом; и њима треба да она буде материјалистичка; они желе да омладина буде слаба, нешколована, необразована, опседнута "глупошћом". Непоштоватељ жели да се ти наши млади људи једино диве празним, залудним, слабим, безкарактерним "забављачима". Укратко, непоштоватељи Рома желе да изманипулишу младе Роме тако да немају свој индентитет, ромску свест и да нису свесни свог сопственог ромског наслеђа.

Сви млади Роми требају да себи поставе питање: Да ли Ја хоћу да будем манипулисан од стране оних који желе да подрију и униште оно што је јединствен и уникатан Ром? Да будем вођен и заведен од непоштоватеља Рома и на крају да униште моје Роме?

Бити Ром сада значи бити школован Ром, значи борити се против садашњег непоштоватеља који је погубан по нас, нашу културу и нашу цивилизацију.
Образовање, школовање, култура је средство уз помоћу кога млади Роми могу да ослободе сами себе од овог безвредног, материјалистичког, дегенеративног непоштоватеља који жели да их уништи, и да их држи нејаким, нешколованим, необразованим, тупавим и слабим. Школовање је средство помоћу кога Роми могу живети и радити као Ром – и тако да буду јаки и да испуне сврху својих живота. Све остало је фундаментално неважно, и траћење живота и нашег живљења.

Poslao Anoniman u 19:29, 21.2.2010 | Link | |


Veličina najmnogobrojnijih uvek se najbolje ogleda na licima malobrojnih

Nagomilani problemi i rešavanje društveno-ekonomskih i socijalnih problema kao i razrešavanje romskog pitanja je dug i kompleksan proces koji zahteva prevazilaženje i iskorenjivanje vekovne zastarele navike i shvatanja i stvaranje novih odnosa i svesti gde ovaj narod živi i radi. U romskom narodu sadržane su sve nevolje, bede, diskriminacija, genocid i drugo u proteklim vekovima i decenijama te rešavanje društveno-ekonomskih i socijalnih pitanja Roma zahteva ljudsko i dosledno razumevanje i bolje upoznavanje ovog naroda.

Društveno-ekonomski položaj Roma je veoma različit u pojedinim sredinama. U sredinama gde je opšta društvena angažovanost bila učestalija, i rezultati na rešavanju društveno-ekonomskih i socijalnih pitanja su bili bolji. Ima takvih sredina u kojima o ovim pitanjima nije vođena rasprava niti su preduzete mere i aktivnosti za sveobuhvatno angažovanje Roma u društvene tokove.

Očigledna je nesrazmernost u zaposlenosti Roma u odnosu na druge, a poznata je i činjenica da mnogi pripadnici romske populacije spadaju u kategoriju socijalno-ugroženih lica, da su im porodice po pravilu mnogočlane i najčešće samo sa po jednim ili ni sa jednim zapošljenim. Romska naselja su neurbanizovana i mahom nesređena, bez ikakve ili nepotpune infrastrukture, čime se drastično smanjuje zdravstvena zaštita.

Obrazovanje romskog naroda delom opšte društvene nebrige i interesovanja a delom sopstvenih zanemarivanja, je na vrlo nezavidnom nivou. Procenat pismenosti romskog naroda je vrlo mali. U toku školovanja dolazi do velikog osipanja romske dece tako da mali broj dece i to u proseku od 3-5% na nivou generacije završava osnovnu školu. Procenat srednjoškolaca je još manji a sa fakultetom još zanemarljiviji.

Osnova romske kulture počiva na jedan prepoznatljiv način života kojem odgovara određen pogled na svet i čoveka. Romska kultura se pokazala kao vrlo funkcionalna. Romi su svoju kulturu usmeno prenosili s koleno na koleno. Glavni nosioci kulturne baštine Roma su kulturno-umetnička društva, ali nažalost mnoga takva društva nemaju još ni osnovne uslove za rad. Romi imaju svoju istoriju, jezik i gramatiku, religiozna verovanja, muziku i igru, narodne priče i poeziju, društveni život, običaje i umetnost. Romi imaju sve što je neophodno da se karakteriše i indentifikuje jedan narod.

O informisanju Roma u našoj zemlji u više navrata bilo je razgovarano, ali i ovde nisu postignuti željeni rezultati tako da ovo pitanje nije adekvatno rešeno. Potrebu za informisanjem na romskom jeziku u svakom slučaju treba rešiti na način kako je to rešeno za druge nacionalne manjine.

Ako imamo u vidu da je stanje u fizičkoj kulturi i sportu od ogromnog značaja, kako u takmičarsko-rekrativnom smislu tako i sa stanovišta poboljšanja ukupnog zdravstvenog stanja i psihofizičkog razvoja stanovništva, neophodno je izvršiti sagledavanje postojećeg stanja, ukupne transformacije fizičke kulture u romskim asocijacijama i još više unaprediti date odnose i definisati položaj i uslugu ove društvene delatnosti u životu Roma.

Društveno-politička angažovanost Roma je veoma bitan faktor u borbi za njihovu dalju emancipaciju. Stoga je potrebno daleko više zalaganje i aktivnosti na uključivanju pripadnika ove nacionalne manjine u društveno-politički život u svim sredinama od mesne zajednice do Vlade. Tu je naročito značajno se oslanjati na Rome, napredne pripadnike ove nacionalne manjine, da oni budu nosioci celokupne društvene i političke aktivnosti kao ravnopravni čionioci društva.

Formiranjem Nacionalnog saveta Roma, donošenjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakona o lokalnoj samoupravi, usvajanjem Strategije smanjenja siromaštva u Srbiji i Strategije razvoja romskog naroda uspostavljeni su instrumenti i mehanizmi razvoja i unapređenja Roma.

Značajni rezultati i pravci na unapređivanju društveno-ekonomskog i kulturnog položaja Roma mogući su samo neprekidnim i uporednim angažovanjem države, većinskog naroda i svih Roma i njihovih organizacija u sredinama u kojima žive i rade. Ima još dosta oblasti u kojima su učinjeni početni koraci. A tomo gde ima vidljivih rezultata ima još mnogo mogućnosti za unapređivanje postojećeg stanja. Međutim ono što je bitno za sve sredine bilo da su one bogate ili siromašne romski narod se nalazi na marginama društva.

Građanske snage koje imaju bitnu ulogu u rešavanju problema Roma na ovim prostorima još su u povoju. Sa početkom demokratskih procesa pojavila se tendencija formiranja raznih organizacija i političkih partija Roma sa misijom demokratizacije društva. Veliki broj tih novoformiranih organizacija i partija okupljaju ljude koji žele da daju doprinos u svojim sredinama i već su pokrenule mnoge procese na polju rešavanja problema Roma i demokratskog ustrojstva, multietičnosti i interkulturalnosti.

Rešavanje fundamentalnih problema Roma je proces koji treba odmah i započeti. Dobrim planovima i programima, i koordiniranom edukativnom akcijom i snažnom kampanjom ovaj problem se može efikasno rešiti. Na ovaj način pokrenuće se prvi deo borbe ka prevazilaženju ili iskorenjivanju zastarelih navika i stvaranju novih odnosa i svesti u svakodnevnom ponašanju. Nosioci procesa pre svega trebaju biti mladi i obrazovani ljudi kojima treba pružiti realne i precizne podatke o pravima nacionalnih manjina i problemima i perspektivama Roma.

Razvijanje svesti da je za uspešan razvoj društva potrebno mnoštvo ideja i da politički sistem treba da bude izvan toga, humanoj državi kakva treba da bude naša država, treba da je cilj da i pripadnici nacionalnih manjina mogu da doprinose, utiču i učestvuju u odlučivanju o sudbini ove zemlje. Unutar tog sistema oni će prirodno razvijati i institucije na svom maternjem jeziku, svoju kulturu, i tradiciju ali kao deo celine koja ima svoj sklad pomaže da pre svega uspostave ravnotežu između tradicionalnog i savremenog, olakša im put razvoja, pa ako treba i štiti sve to. Da se ljudi svojim delovanjem bolje međusobom upoznaju, razumevaju i uvažavaju i da dođu do zajedničkih stavova o zajedničkom životu i radu.

Veličina najmnogobrojnijih uvek se najbolje ogleda na licima malobrojnih.

Zadovoljavanje društvenih i kulturnih potreba Roma ne sme zaostajati za zadovoljavanjem potreba bilo koje nacionalne manjine. Romi ne traže ni manja ni veća prava u odnosu na druge narode i nacionalne manjine, niti više od onoga što im pripada po Ustavu i Zakonu. Činjenica je da Romi zaostaju u svim sferama i domenima u odnosu na bilo koji narod ili nacionalnu manjinu. Zato Romi i žele izjednačavanje u pogledu ostvarivanja prava i obaveza sa ostalima narodima i nacionalnim manjinama.

Poslao Anoniman u 19:45, 21.2.2010 | Link | |

Obezbediti Romima u Srbiji besplatnu pravnu pomoć

Izvor: Beta ili staviti Guardian
Datum: 18. decembar 2009

Ministarstvo pravde Srbije, Svetska banka i Švedska počeli su zajednički rad na razvijanju finansijski i socijalno održivog mehanizma kojim bi se obezbedila besplatna pravna pomoć Romima u Srbiji.

Kako je saopšteno danas iz Svetske banke, u Srbiji trenutno ne postoji sveobuhvatan mehanizam kojim bi se adekvatno obezbedila besplatna pravna pomoć za siromašne, nacionalne manjine i različite marginalizovane i osetljive grupe stanovništva.

Pravne usluge su nedostižne mnogim građanima Srbije zbog nedostatka finansijskih sredstava, limitiranosti u obrazovanju kao i nedostatka adekvatnih informacija o dostupnim uslugama i pravima građana, a situacija je naročito ozbiljna kada su u pitanju Romi.

Ministarstvo pravde trenutno priprema strategiju i neophodnu legislativu za podršku reformama s krajnjim ciljem da se obezbedi besplatna pravna pomoć Romima u Srbiji.

Švedska agencija za međunarodni razvoj, koja već duže pruža podršku modernizaciji pravosuđa u Srbiji i napore u evropskim integracijama, obezbedila je oko 2,5 miliona evra za podršku ovim ciljevima Vlade Srbije.

Pored Švedske, donatori Fonda kojim rukovode Ministarstvo pravde i Svetska banka, jesu i Danska, Holandija, Norveška, Slovenija, Španija, Švajcarska i Velika Britanija.

Poslao Anoniman u 21:45, 6.3.2010 | Link | |


ROMSKI POGLED NA SVET


Možda ćemo bolje razumeti šta je ROMSKI POGLED NA SVET, ako prvo razmotrimo šta on nije. To nije gomila prikupljenih činjenica. To nije gomila šema i smicalica. To nije politički program. To nije teorija zavere. To nisu lične psihoze.

ROMSKI POGLED NA SVET je nešto mnogo dublje. To je sistematska ideologija – potpuni pogled na život. Kao takav, on omogućava sistematsko i stalno ispitivanje svih istorijskih i univerzalnih fenomena – prošlih, sadašnjih i budućih – prema specifičnom sistemu vrednosti koji on uključuje.

ROMSKI POGLED NA SVET omogućuje procenjivanje svake činjenice, situacije ili događaja, već on obezbeđuje i osnovu za veru – sistem verovanja – religioznu ili političku, kao fokus nečije lične posve–ćenosti.

ROMSKI POGLED NA SVET su ozbiljni, čvrsti i dosledni nekom nivou. ROMSKI POGLEDI NA SVET imaju stvarni, definisani smisao za svrhu i pravac u svojim životima.

I pored toga što je ROMSKI POGLED NA SVET uobičajno politička misao, on takođe može biti i religiozni. Oboje predstavljaju sistem verovanja, i u svakom slučaju ona se ultimativno bave manjom ili većom brigom koja se tiče ljudskih uslova.

Bez obzira da li je politički ili religiozan, ROMSKI POGLED NA SVET je iznad svega – REVOLUCIONARAN! A, ni jedna prava revolucija na planeti je nezamisliva bez radikalne nove filozofije i vizije.

Svi ROMSKI POGLEDI NA SVET su: školovanje, dobrota, zdravlje za svoj narod i unapređenje jedinstvene Romske kulture. Svaki pogled na svet zalaže se za trijumf određene ideje koju sam predstavlja – ovo podrazumeva sve relevantne poglede na svet. Po samoj svojoj prirodi, ROMSKI POGLED NA SVET je isključiv i nevoljan da prizna neku drugu ideologiju.

Na žalost, ima mnogo onih koji pretpostavljaju da svoj ideološki nedostatak mogu da nadoknade pomodnim šemama, galamom i iživljavanjem, brijanjem glave, tetoviranjem i ogovaranjem.

Što je veći nedostatak pravog ideološkog pogleda, u suštini, to je veća tendencija za traženjem takvih ideoloških pomagala za spasenje – ako ne, zaista, i za pročišćavajuće oslobođenje. Ipak, ni jedna od ovih patetičnih zamena nikako ne može da nadoknadi fundamentalni nedostatak pogleda na svet.

Naravno, tu su i oni koji su zbog jednog ili drugog razloga nesposobni da se posvete bilo kakvoj stvari ili da daju svoju odanost nekome ili nečemu. U stranu njihov slab karakter, ovakav tip se može videti kako luta od grupe do grupe i od stvari do stvari zbog nekog predvidivog uspeha ili nedostatka uspeha u trenutku – ali ovo je pre svega zato što takvi nemaju fiksiranu ideologiju, koja bi sprečila ovakav nastran oportunizam i nestabilnost.

Tu su i oni, takođe, koji pokušavaju da formiraju nepodesne integracije sa drugim doktrinama. Ovakvi patetični pokušaji samo pokazuju nedostatak originalnog ROMSKOG POGLEDA NA SVET.

Prosta činjenica je da neko ne može imati ROMSKI POGLED NA SVET, a da u isto vreme prigrli neku drugu doktrinu. Ovo je u potpunosti kontradiktorno. Ili ćete prigrliti ROMSKI POGLEDI NA SVET, ili ćete se predati nekoj drugoj ideologiji. Ili prepoznajete da ROMSKI POGLED NA SVET predstavlja kompletni ideološki sistem i da on sadrži odgovore na sva esencijalna pitanja života, ili prihvatate drugačije vrednosti i krećete se u drugom smeru.

Kao zaključak, neka se zna da su ROMSKI POGLEDI NA SVET pravi – za razliku od pseudo–pogleda na svet varalica – oni koji su se sami sebi posvetili i koji su bezrezervno prigrlili neku, novu ideju.

Kao fokus za zajedničku svesnost i zajedničku Veru, ROMSKI POGLED NA SVET – sada stoji kao svetli, sijajući zrak, sunčani zrak nade u današnjem svetu.



Poslao Anoniman u 22:20, 9.3.2010 | Link | |