20/10/2007
Evo me ponovo!
Već sam dva posta napisala,ali neću ih objavljivati,za sad,isuviše su lični,ali vraćajući se unazad,setila sam se kako mi je bilo lepo,dok sam blogovala.Družili smo se u proleće,kad sam imala ograničen režim kretanja,zbog sunca,a kako je to kod nas uobičajeno,sad zbog hladnoće,i odsustva istog.
Nisam ja krila da sunce volim,ono ne voli mene,a ova hladnoća ubija.Posebno kad si sam.Celo popodne sam pisala jedan post,tri puta,i slušala muziku koju volim,i koja mi je stalno skretala misli na drugu stranu,tako da je sve ispalo knfuzno,a pošto je lično,ostaće lično.
Počela sam plačući,iz nepoznatih razloga,a završila pevajući,iz takođe nepoznatih razloga.
Moram priznati da mi je i nekoliko razmenjenih sms-a,popravilo raspoloženje,ali ni izbliza onom u kome sam sad.
Pročitala sam sve postove i komentare,i kao da sam ponovo susrela stare prijatelje.Tako mi je bilo drago.
Ne znam zašto sam prestala da blogujem,ili znam a ne mogu da kažem,ali bolji je lek od psihića.
Opet smo Džeri i ja same,pročitala sam sve čto se pročitati dalo,obavila sve kućne poslove,TV ne gledam,i evo me opet.
Malo mi smeta to što se pretraživačem može naći napisano,ali lepo ste rekli da to radim sebe radi,a ne komentara.
Volela bih da to ne može nikako da se nađe,ali mi je jasno da je to u današnje vreme nemoguće.
Vi i ne znate da sam od 17h,aproksimativno,sa vama,ali ja znam,i zato se bolje osećam.Sve vas pozdravljam,iako pišem zbog sebe.
Komentari:
ne znam zašto ali evo ja odlučih da te prvi pozdravim,a moždai zato što sam se pnekad u životu i sam tako osećao, pa mislim da te razumem,a što se komentara tiče (ako su iksreni) moje je mišljenje i ja sam o tome dosta pisao i ovde i na drugim blogsajtovima oni samo mogu biti od koristi,a nikako od štete...to ti je kao kada tareš dva dijamanta jedan o drugi ili sam dijamant o neki drugi kamen, što to više činiš, to mu je sjaj veći i samim tim i kvalitet..
Elem pripadam onoj grupi ljudi (čini mi se znatno većoj-brojnijoj) koji smatraju, da je pisanje na javnom mestu,dakle za jasvnost, svakako podložno i neophodno suočiti sa samom njom..uspostaviti interaktivan donos iliti dobiti feed back bez ikakve bojazni...inače bi onda trebalo parviti privatnu prepisku (mailovima ili u PM)...
želim da se osećaš prijatno među nama i srećno ti blogovanje..

)))
PS-ispadoh ja kao odbor za doček,a nisam to mislio, a sad mi se ne briše što napisah. To sam naučio od mog profesora "brišu se samo štamparske greške iz pisama i poruka i ništa drugo"..

)
M
Pa dobro je i biti odbor za doček.Ponekad.Naročito nekom koga dugo nije bilo,pa se ponovo pojavio,a o usamljenosti da ne pričam.Dok sam neobjavljen post pisala,kao da sam prosvetljenje doživela.Od suza do smeha,i pevanja pride.
Hvala na dobrodošlici.

dugo te nije bilo
blogovanje je lekovitije od psihijatra, samo što ovde sediš, a tamo ležiš

E vala Lazarice,jeste bolje je,ne samo što se položaja,ležećeg,sedećeg,tiče
