12/6/2012
---> utorak vece........
glava mi puna price, ali je ruka ne prati....samo grabi mlade krompirice i zelenu sallatu, viljuske bez....... Bash iscitah knjigu nekog takoreci neznanca, a mozebiti i potencijalnog prijatelja, ali onog, a ne onogggggggg.... i stalno taj jedan , nicim navucen, a nikako ni izazvan, prijatelj, ali ne onaj, nego onaj prvi onaj, , stalno vrslja po glavi.sta je smene ??? pitam se ja , a answer niotkuda...da sam odlepila za njim, nisam, da sam pacenica, nisam, pa KMK? nem pojma, ali eto idem ka dobrom,ka zaborvu,a to je jedino positivno i dobro... a da ....bila mi tapetarka, napravice namestaj do jaja, to ce mi vratiti osmeh i raspolozenje, i ako nije NEXT.....slusam, povremeno reklame, pa ubacujem, pozz od ceresitaaaaaaaa, a mladi krompiri i z salata su zakon, kupis imas, ne molis, ne foliras,samo uzivassssssss
Objavio katarina u 22:41 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar
13/2/2012
---> neverendingstorry
IMA TOME NEKOLIKO MESECI DA NE NAPISAH NISTA....NI JEDNU JEDINU REC...SAMO TUMARAM PO SOPSTVENIM MISLIMA TRAZECI ODGOVORE, A NJIH NEMA, VALJDA STO SU I MISLI ZBRKANE I ZARTPANE SNEGOM....PA DA NAJBOLJE OPTUZITI NEKOGA, BILO KOGA, NAJBOLJE NEKOGA KO NE MOZE DA ULOZI PRIGOVOR NA TUZBU ( PRAVNICI TO ZNAJU) ....ONI SVASTA ZNAJU, AL NE DELE SAVETE, STO BI REKLA MOJA BABA ,,FRAJ,,....SAMO UZIMAJU, UZIMAJU.....AL SE PROBUDIH SA IDEJOM DA ODGOVOR NE MOGU DA NADJEM, JER NE POSTAVLJAM PRAVA PITANJA, A PITANJA IMA KOLKOOCES, SAMO DA IH ,,FORMULISEM,, EVO JADNOG POKUSAJA.............. KADA CU STICI VREME ZA KOJIM KASKAM? Nikako da stignem svoje godine i uozbiljim se..... A trebalo je, ako ne pre , onda kad sam se prvi put razmnozila Ili kada sam se drugi put razmnozila Ili kada sam prvi put zavolela Ili kada sam shvatila da sam prestala da volim, jos gore da je sve bila iluzija ili kada sam drugi put zavolela i videla da ne volim dovoljno Ili kada sam ostala prazna ko prazan burek posle razvoda (drugog) Ili kada sam dozivela neverovatne intimne lomove, nevezane za muskarce koje sam uvek smatrala dobrim zacinom , ma da ne neophodnim.....ovo valjda zato sto, sada shvatam, njih nikada nije manjkalo....izgleda da mi je sudjeno da budem voljena, a da ne volim, kakva zlehuda sudbina.... Ili kada su svi oko mene duvali travu, a ja nisam ni pomisljala da smotam dzoint Ili kada sam shvatila da treba vise da gledam i trepcem svojim dubokim plavim ocima, sto kaze jedna moja drugarica, nego da radim verbalnu gimnastiku i plasim ....koga god Ili kada je martini postao moje omiljeno pice od koga se samo razveselim, a ne napijem se Ili,ili, covece koliko tih ili imaaaaaaaa......Ima ih dovoljno za citav jedan nezreli dnevnik.... A odgovori su tu, samo ih treba videti, oslusnuti i bolje procitati Znakove pored puta........ A i dalje sneziiiiiiiii, Ili
Objavio katarina u 14:51 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (2) | Pošalji komentar
9/10/2011
---> jesennnnnnnnnnnnn, p sta onda
Kada bih ti rekla da sam te cvrsto drzala za ruku dok smo bili na razlicitim delovima grada, poverovao bi mi ko da sam rekla d su zvezde blize od Pariza zato sto se vide! Zato cutim, mislim cutim o drzanju za ruku, i o jos mnogo toga u sta znam da ne verujes. I ne verujem da bi mogao da mi budes najbolja drugarica, jer me ni jedna, pa ni ona nikda nije gledala ,,na taj nacin,, To sa mojim zaljubljivanjem je prilicno cudno, sem ako nije i kod ostalih ljudi tako, ne znam, moram da se raspitam…. Evo vako stvari stoje….ja odlepim i budem topla, dobra, pametna duhovita,slatkaca, dotrerana, a on cini mi se n i s t a……naravno da mi dosadi da budem to sve, pa se izgubim, nestanem, nisam dostupna, budem ,,off,, E, onda krece potera……………doduse kasno………jer ljubav nije sarma da se podgreva……..pristajem na druzenje, ponasam se nezainteresovano, ne mogu drugacije kad je tako, jer, cini mi se da je u pitanju rok trajanja, skoro kao ono sto pise na pasteti, rok trajanja….od….do….naravno potera se desi obicno po isteku roka……….. A tako bih volela da sretnem nekog normalnog i da ovo jesenje jutro bude malo veselije, kafa malo sladja, ja sasava kao i uvek…
Objavio katarina u 11:54 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (2) | Pošalji komentar
15/9/2011
---> prosto ko pasulj
oooooo what s crap...,, good morning my love,,.............such a love makes a horses ded, srpski receno od takve ljubavi i konji crkavaju....pazi vakooooo, ako ista mrzim to je da me neko drzi za loodachu, istina ja samu sebe , poznajuci se jako dobro, smatram prilicno neuobicajenom, da ne kazem nesto gore ali............. Nekako mislim da komuniciram sa ljudima koji me provale u trenu jer ja nisam neko ko se folira ....greska, teska greska Katarinja, velim sama samoj sebi, a stvar je prosta....prosta ko pasulj.....ljudi sopstvene slike projektuju bez dozvole i bez razmisljanja, sto je najgore, a onda ja odem, odem i osamim se jer je tako svima lakse. Naravno, onima do kojih mi je stalo dam prostora da sloze kockice, pa svi smo u dusi deca i volimo da slazemo lego.....a onda vidim da svako svoju pesmu peva, i kad postane kakofonicno, zapusim usi.....Za one koji me ne znaju, a pitaju se o cemu se radi, evo liste onoga sto jesam i sto nisam..... JA vredna pametna duhovita pisem crtam perem sudove, u masini vecinom peglam,istina jako retko i po potrebi pusim spremam gajbu kuvam ruckove, dzemove, kafu, caj radim keramiku kresem se idem na pijacu, obozavam volim prijatelje od pomoci svima vozim auto imam u novcaniku 10 evra, osmeh na licu i labelo umem svakoga da nasmejem, ukljuciv i saobracajne pandure i bankarske sluzbenike, na sta sam ponosna pravim palacinke telefoniram visecasovno, ako je to nekome od koristi vodim na ruckove i vecere za moj rodjendan imam cistu posteljinu upotrebljavam ruzne reci po potrebi rasklopim ceznju, ko neki pisci, da mi duze traje izmisljam nepostojece da mi olaksa svakodnevicu izmisljam i prozivljavam vezu dok ne crkne, da se postedim patnje patim po potrebi a i nepotrebno, jer imam losu procenu imam zadovoljstvo sto sam se upoznala imam zadovoljstvo koga god da sam upoznla slusam milion puta pemu koja mi se svidja, a kad joj prodje rok travanja, zaboravim je zauvek vozim se GSB om bez frke setam, trcim, plivam grlim one koje volim ljubim se dva puta u obraz, i bezbroj puta ,,onako,, ako neko to radi kako volim verujem onome sa kim mesam noge, greska, znam kazem kad je neko poseban, mislim da treba reci volim ljude van ,,kalupa,, pisem postove JA NE ne podmecem se ne namecem se ne zovem telefonom ne pisem pisma ne placem javno ne ocekujem i ako se, dok traje vreme za slaganje kockica, nadam ne ljubomorisem ne napijam se javno ne trazim nista ali me sladoled bas obraduje ne kopam po tudjim ranama, dosta mi je mojih, a i njih vidam redovno i uspesno, nadam se ne pravim spiskove bivsih i ne uporedjijem ih ni sa kim ne dzedzim na netu, i ako je racunar uvek ,,onn,, ne idem na badoo, vise ne, hvala ne volim hladnocu i klizavicu izbegavam ljude bez samopouzdanja i samopostovanja Ko zna koliko bih jos mogla da nabrajam, da ne zelim danas da obrisem prozore, napravim rucak za drugaricu, odem kojekude i nabavim kojesta potrebno i manje potrebno....shvatiti je lako da je samnom sve prosto, stvarno prosta, prosto ko pasulj.......................
Objavio katarina u 14:02 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (2) | Pošalji komentar
16/7/2011
---> nonaslov

 

 

 

 

Prastarim papucama

Drljajuci prevreli asfalt

U potrazi za malo hlada

Guzvam presavijenu poruku

Izvadjenu iz postanskog sanduceta, jutros…

Citacu uz kafu cim  kupim rasad muskatli

Visecih

Nagadjam ….

Mozda je reklama za pizza bar

Ponuda za trovanje pacova

Otkup starih akumulatora

Ciscenje podruma

Pedikur

Manikir

Masaza tajlandska, relax, anticelulit

Brza zarada uz malo ulaganja

Grickam okrajak

Sto li  neko ne napravi  lebac sa sedam kora

Da ne bacam sredinu

A onda se setim

Onog papirica u ruci

Znam poruka je neka nazvrljana

Na brzinu krisom ubacena u sanduce

Lepo osecam da je to

Otvorim

Pise

Sram te bilo

Pod kim si nocas dahtala

Pun mesec je lezao na vasim izmesanim stopalima

I nemoj da kazes da nisi

Video sam…

Makar pocrveni kad te

Pogledam krisom i ako nije krisom

Znas t i da nije i da te predugo

Prekrisom  merkam

Kroz razmaknute roletne i

 

Poluspustene trepavice

Volim kad mi  se polako

Uvlacis u oko i cuvam te tu

Do novog gledanja

Jooooj kukavice

I pljasljivko

 sa tobom ni tramvaj

Ne bi cekala, napisala biti

I ubacila

U tvoje sanduce

Samo da znam koje je
Objavio katarina u 12:15 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (4) | Pošalji komentar
12/7/2011
---> salata od kojecega u pola dva nocu

Mila moja draga drugarice, pre svega hvala na lepim recima, lepo je procitati, cak lepse nego cuti, da neko lepo misli o meni, kad cujes zaboravis, a kad pise, procitas kad god ti padne moral, sto je gore neko qrac kad padne, bar po meni,jer mi taj pomenuti ne moze pasti kad ga nemam.

Malopre, vec oko pola dva nocu, dodjoh kuci.....molile me neke dve da ih odvezemdo na sastanak ,,lonely heatr,, u kafanu na Auto komandi,a kad ih vec vozim, da vidim i ja o cemu se radi.........ajde dobro, ostanem, svi piju kafu, ja reko jebes kafu kasno je, nego ima li martini bjanko, to mi ispade ko neki fazon, onaj kelner, ne videh mrsavijeg coveka, zvekece i on i posluzabnik,donese lepo pice, sve onako ...secer na casi, limun, divota jedna. Posto jednu od te dve vozene ne poznajem, iz razgovora sFatim da oce da nadje LOVANA!!!!!!!!!!!!!   Crna drugo, mislim se ja,pa ovo sve sama sirotinja, dosli u bermudama i papucama od 200 kinti kupljenih kod Kineza, a ,,mirisu,, na prirodno!!!! Mos pojmiti na 42 u ladu, kolko je danas bilo u Bgd, taj miomiris!!!!!!!!!!!!!!! Neki mi se naklatio,te  ,,lepa si,,misli on da ja ne znam da to znaci ,,jebo bi te,, al ipak kazem ,,fala,, te da se vidimo,ja opet ,,pa gledamo se, tek ce ti on ,,ajde za promenimo telefone,, ja, vec popizdela ,,ne mogu da se menjam volim svoj telefon,, ko krlja navalio, ja na kraju lepo pitam ,,jel  si na lakim drogama il ti   nije dobro??? Zamisli nije se naljutio,,samo rece da zivot brzo prolazi i bolje da se sto pre vidimo, popijemo i popricamo, pomislih to za pice moze, al fala ti, nek ide zivot, l bez mene....Toliko o mom drustvenom zivotu....
Kad sam dosla kuci, procitam tvoje pismo, mnogo me obradovalo, al reko sutra cu natenane da odgovorim....operem zube i tusnem se, al se nasmejah, peva Vitni Hjuston,,J WILL ALWAYS LOVE YOU,, taj naslov mi ko najbolji vic, a pesma dobra, al da ne prevodis reci...Seti se da se ne secam kad sam jela, napravim salatu od paradajza, kuvanog jajeta, rukole i sira, pa odlucim da ti pisem dok klopam i dok mi vecerasnji dogadjaj ne ispari iz secanja, koga i nije vredan,.....Jedino me jebe sto moram ponovo da perem zube, a zube i usi najvise na svetu mrzim da perem.....
Nadam se da nista vazno nisam zaboravula i da ces citajuci zamisliti da si bila samnom,al da smo popile malo vise od jednog martinija bjanko..
Objavio katarina u 20:33 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (3) | Pošalji komentar
9/7/2011
---> ponuda vazi do 20 h........

Dok se spremm nesto da nacukam greje me laptop na kolenima i mislim hoce li me to dekoncentrisati…….napolju je tooooploooooo,jako toplo, cak ne ni toliko toplo , koliko je vruuuuceeeee….

A ja pala na ideju da napravim veceru….kad zaladiiiiiiiiiii, nesto onako osvezavajuce, a ne gojece…..recimo neku dobru salatu, pastu od tikvica i dezertiranje ladnom lubenicom… Mozemo se posluziti za stolom, ko ljudi i komunisti, na podu ko hipici ili izletnici, ili na terasi, dok pirka vetric i zajebava plamicke najmanje nekoliko sveca…….poslala poruku sledece sadrzine ,, sta radis veceras?,, odgovora BEZ….

Pa sad mislim…..sklonicu ovaj laptop sa kolena, mnogo je vruce……………

Objavio katarina u 14:15 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (4) | Pošalji komentar
2/7/2011
---> o kerovima i sire..................
A sada cu da ti objasnim zasto ne moses da me povredis.................... Zato sto ti ne dam ni da vidis da sam povredjena................... Zato sto se zabijem u jazbinu i lizem rane ko ranjeni pas i posle izadjem ko nova i namontirana i nepovrediva i ne nanadjebiva i neprejebiva i naoruzana osmehom sa duboko skrivenim ukusom suza koje su slane toliko da pozelim da nikada vise ne posolim paradajz salatu................i da ti pokazem koliko me bas briga za sve dok levom rukom podizem sportski brus i namestam sise da se ne tresu dok trcim u novim patikama sa rancem na ledjima. A ti odlazis, lepo ti cujem korake u sunjalicama koje nosis na bosu nogu jer nisi oprao carape, pa je bolje da ides carapa bez, i palis auto,veliki lepi statusni simbol, a ja, nehajno,kao, bash me zabole i bilo mi je drago, masem sa terase.................Jebo te, koja farsa............ne pristajem na trikove i laznjake i igrice i jebanje bez ljubavi i da budem dveipoiljdesedamstopedeseta, i necu da udisem Armani, siroti Djordjo nije nista kriv sto ga ne volim, a ti se pokrivas njime, ako je uopste on u pritanju i na tebi..............i skora zaboravih sta htedoh reci............. Nije meni zbog tebe, ni zbog ikoga drugoga, nego me prca taj ker sto ne juri kuje nego rane lize, opet i opet i opet...........
Objavio katarina u 01:58 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (8) | Pošalji komentar
1/7/2011
--->
Rece mi jedna zena Danas mi se u autobusu privali neki musavko nabreklom kitom na guzicu, odmah sam shvatila da oce da me odzepari pa rekoh ,,slusaj, ako ti je do erotike, vazi, ako ces da mi maznes novcarku, bolje nemoj, prazna je,,....on onako rasejano samo rece ,, ja pisem o erotici,,a ja, sa razumevanjem, uz blagi klimoglav ,,onda smo se dogovorili, promeni guzicu i ne teraj me da te sutnem u jaja,, ....i misli pocese da mi se roje i ubadaju ko poludele pcele.....erotika sta to bese????? Nekada samu sebe iznenadim secajuci se trenutaka neznosti, topline, ljubavi, glumatanja, foliranja, pipkanja, stipkanja, mazenja, pazenja, dorucka u krevetu, ruze na jastuku, cokoladica od kreveta pa do kupatila posutih za dobro jutro, a u znak zahvalnosti za laku noc,zlatnog prstenja od platine, skoljki iz morskih dubina izronjenih sa tezge uz rivu, cekanja na cosku kod znaka ,,zabranjeno parkiranje,, jer me odatle ne vide moji sa prozora kako ulazim u auto.....i jos koje sta...ni stici ne mogu situacije koje sada samo plove po secanju....cini se desile su se nekome koga ne poznajem, a opet neka dragost prolazi kroz misao i osecam da sam, to ipak bila u igri ja. Hoteci da zavaram sebe rekoh ,,rece mi jedna zena,, jer tu, od tada gore pomenutu skoro da vise i ne poznajem, nekako se zaturila po kojekakvim zivotnim bunkerima i tumara ulicama samo nocu, narocito kad je kisa i nikoga nema da je napadne, a ni zasiti, narocito da je zastiti od same sebe, i upada u sve gluplje i gluplje i gluplje price u kojima nema princa ni zabe ni lepotice ni macehe, ni nikoga slicnog njima.....sve sami slinavi lopovi po gradskom saobracaju, dzeparosi i drkadzije, grebarosi za snosaj i virtualni svaleri zeljni topline kao i svi ostali samo sto su zelju zamenili potrebom, a to nije isto, ni slucajno nije isto, ako ne verujete meni, pitajte onu zenu sto mi sve ovo rece......................
Objavio katarina u 23:53 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (6) | Pošalji komentar
1/6/2011
---> NEUKUSNA PONUDA SA UKUSNIM JAGODAMA.....BEZ SLAGA...MOLIM
POSTOVANI GOSPODINE NE ZNAM KAKO BIH POCELA OVO PISANIJE, STRANO MI JE OBRACANJE NEPOZNATIM LJUDIMA, A KAD VEC PISEM, DA POCNEM KAO DA SE ZNAMO….EVO DODJOH SA POSLA, ZAPRAVO DODJOSMO JAGODE IZ BEGALJICE I JA…………VOLELA BIH DA ZNAM GDE JE TA BEGALJICA, DA ODEM I VIDIM SVE TE HEKTARE JAGODA, JER NA PIJACI SU SVE ODANDE………….KAO KROMPIR IZ IVANJICE ILI KUPUS…….NE SECAM SE ODAKLE, ALI ZNAM DA JE ODNEKLE………SVAKAKO KORISTIM SEZONU I UMLATIM SVAKODNEVNO JEDNO KILCE, KAZU DA U NJIMA IMA KALIJUMA, SAD ZA STA JE TAJ KALIJUM NEMAM POJMA, ALI NEKA GA, AKO NE SKODI, PRIJA,A AKO PRIJA MOZE I DA KORISTI………..STA SAM ONO HTELA RECI?????? IZMEDJU NEKOLIKO VASIH PISAMA, ODABIRAM DA ODGOVORIM NA OVO POSLEDNJE U KOME KAZETE DA VERUJETE DA SMO SRODNE DUSE…..RADO BIH VAS PITALA NA OSNOVU CEGA TAKO MISLITE, ALI BOJIM SE DA BI ODGOVOR BIO JEDNAKO BESMISLEN KAO I VASA TVRDNJA….. KAZETE DA BISTE VOLELI DA ZNATE PUNO TOGA O MENI, I DA VERUJETEI DA SAM DOBRA MAKAR ONOLIKO KOLIKO SAM LEPA…ODMAH DA VAM KAZEM, NEKO JE REKAO ,,LEPOTA JE U OCIMA POSMTRACA,,, PA PREMA TOME JA SA TIM NEMAM NISTA, MISLIM SA TOM LEPOTOM O KOJOJ PRICATE, A DA SAM DOBRA, PA NISAM ISKRENA DA BUDEM, ILI NE ONAKO KAKO BISTE VI VOLELI DA BUDEM……NEKAKO OSECAM DA VAMA TREBA NEKA DRUGACIJA DOBROTA..A JA SAM, ISTINA POVREMENO, NEKOGA VARLA, , A DA TO NIKO NIJE ZNAO…….NEKO SAM JA, A NIKO TAJ IZVARANI…..NE, NE ONAKO ,,VARAN,, KAKO VI MISLITE, NEGO ONAKO, NEKAKO ………I SADA MI JE NEKADA ZAO STO NISAM JOS VISE…ALI DA ,,NEKO,, NE BUDEM JA…..I DA VAS NE GNJAVIM DALJE, RAZUMECETE VEC O CEMU PRICAM............. SVAKAKO NISAM ZA BRAK, BAR NE ZA TAKAV KAKAV VI POMINJETE,JA SAM ZA ONAJ DRUGACIJ,LJUBAVNI,I POSLE KOGA OSTANU DECA, A TO SE NAMA NE BI DESILO, ZASIGURNO NE BI, STO ZNACI DA DA NAM NE BI OSTALO NISTA…………… NE LJUTITE SE STO SAM ODBILA DA POPIJEM KAFU SA VAMA, IPAK STE DOSLI IZ DALEKA, REKOSTE IZ NEKE BANJE!? E DA STE BAR IZ BEGALJICE, DOSLA BIH JA KOD VAS, MAKAR DA VIDIM TE PLANTAZE JAGODA………………………….
Objavio katarina u 20:20 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (4) | Pošalji komentar
15/5/2011
---> VREME NEZNOSTI

Paleci  cigaretu  glega me netremice, upitno sa jedva osetnim nepoverenjm, pravo u oci………….ne trepcemo……valjda ona igra ,,ko ce prvi da trepne,, ja cu, znam….odvracam misli od trenutka  dok mi neka toplina klizi niz kicmu i siri se  celim prostorom…dobro je nisam upalila  jedno nekoliko sveca, sto inace radim i kad sam sama……plasim se da bi osecaj bio jos snazniji…………a pitanje cega se plasim iskace ko djavo iz kutije koju nikako i nikada dobro da zakljucam……Zelim da zaledim trenutak, da ga ne zaboravim , jer sve sto ce doci kasnije, je vec vidjeno……ili mozda nije, i sta ako nije?

A onda nespretno i hitro pokazujem  mesto na kome sanjam znajuci da od sna nece biti nista, ili bar ne sada…………i tako i bi….

Jos cuvam poljucac na stopalu i miris ruke u kosi i pamtin na brzinu izgovorene reci sapatom……………………..

A onda je svanulo i otvorila se, nikada dobro zakljucana, kutija

 
Objavio katarina u 13:23 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (14) | Pošalji komentar
25/10/2010
---> VESTIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII


 

 

 

Srbija, za koju deceniju (a, mozda i ranije)...

 

Slede vesti!

 

Posle petnaest iscrpljujućih godina pregovora predstavnici misije MMF-a, predvođeni Ekremom Jevrićem, napustili su Beograd zadovoljni postignutim dogovorom sa ekspertskim timom Vlade Srbije i guvernerom Stankom Subotićem Canetom (koji se telefonski uključivao sa zaštićene lokacije), saopštivši da su se stekli uslovi za odmrzavanje radnika i penzionera, koji su još 2008. godine proglašeni budžetskim balastom i pohranjeni u zamrzivače PKB-a do okončanja pregovora.

U pisanom saopštenju delegacije Vlade, u kojoj su se osim Jovana nalazili i Milan, Stojan, Bojan, Raša, Gaša, Triša, Miša i Giša Krkobabić, navodi se da je Srbija sada još korak bliže priključenju Evropskoj uniji i da na tom putu imamo punu podršku Albanije, Republike Sandžak, Vojvodine, BiH, kao i Kineske autonomne oblasti Blok 70, koje se principijelno protive priznavanju Kruševca, Lazarevca, Lajkovca, Gornje i Donje Babušnice i Dedinja kao nezavisnih država!

Na konkretno pitanje novinara kada se tačno može očekivati prijem u punopravno članstvo EU, iz kojeg su u međuvremenu istupile Engleska, Nemačka, Italija, Francuska, Španija i još neke nebitne države, Jovan Krkobabić nije želeo da licitira sa datumima, baš kao što je svojevremeno savetovao i kralju Menelaju, nadajući se da će se to ipak poklopiti sa proslavom Dana mladosti, odnosno praznikom u čast trenutka kada je kao mladić u gudurama Švarcvalda šutnuo kamenčić ispod kojeg je potekao Dunav.

Predsednik, premijerka i ministar za infrastrukturu, Saša Popović, Lepa Brena i Ljubiša Buha Čume, svečano su otvorili 26 centimetara Koridora 479, poznatijeg kao "Grand magistrala", ne krijući zadovoljstvo što je posle osam godina, 14 miliona evra i albuma prvenca Milana Stankovića, koji će se deliti uz obroke u narodnim kuhinjama, završen tako važan projekat kojim će deca brže stizati do audicija za ministra kulture u "Zvezdama Granda" i šansi da ospore Darvinovu teoriju evolucije u "Farmi", "Velikom bratu", "Trenutku istine", "Menjam ženu, decu, bubreg"...

Jači na delu nego rečima, ministar infrastrukture nalupao je šamare okupljenima... eto, onako - iz navike, od radosti...

Nedaleko odatle ministar odbrane i društvene samozaštite od virusa Tomica Milosavljević, u pratnji načelnika Generalštaba Sonje Biserko, obišao je pripadnike oružanih snaga u rejonu karaule "Niška banja", uverivši se da je situacija na državnoj granici sa Kosovom zadovoljavajuća i da nema mesta zabrinutosti roditelja čija deca s ponosom služe u gvozdenom puku "Dragan Šutanovac", opremljena najsavremenijim borbenim sredstvima za uklanjanje kamenca, nečistoće s emajliranih povšina, prašine, pa čak i fleka od bojica i plastelina kojima se služe u svakodnevnim zadacima očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta domovine.

Patrijarh srpski gospodin Boris, uz sasluženje episkopa naprednjačkog Tomislava i igumana manastira Svete trojice u Vladi, arhimandrita Ivice, služio je moleban za uspeh 34. rezolucije podnete Generalnoj skupštini UN, kojom se zahteva da se Kosovo i Metohija hitno vrati pod okrilje Srbije (ako se Albanci ne ljute) i da srpske svetinje u nekadašnjoj južnoj pokrajini ubuduće obezbeđuju nindže, koje je monah Aleksandar, veliki podvižnik u gladovanju, tokom nedavne posete Japanu privoleo da dođu u Srbiju i pridruže se naprednjačkom bratstvu.

Iz patrijaršije u Krunskoj saopšteno je i da će poglavar Srpske pravoslavne demokratsko-koalicione crkve u najskorije vreme obići manastire i enklave na Kosmetu u okviru virtuelne ture, adaptirane za korisnike društvene mreže Fejsbuk, a uskoro dostupna i na CD-ovima uz pakovanje 100 kila deterdženta za izbeljivanje veša, obraza, biografije i porekla imovine.

Što se vremena tiče - krajnje je...

Talas hladnih štrajkova s Mediterana usloviće slabu padavinu kadrova, što sasvim sigurno neće uticati na eventualni pad vlasti, tako da se ne očekuje značajniji porast pritiska koji bi pogodovao stvaranju klimatskih uslova za prevremene parlamentarne izbore.

Mestimična oblačnost opozicije rezultiraće manjim protestima, koji će više izgledati kao letnji pljusak negoli oluja.

Pridržavajte se saveta lekara i izbegavajte preterano izlaganje životnim potrebama...

Hroničnim bolesnicima se preporučuje - da umru i prestanu da opterećuju državu svojom bahatom potrebom za lekovima koje ne mogu da priušte i kojih će, uzgred, biti sve manje u prodaji.

Toliko za ove vesti - hvala na pažnji i prijatno!

Objavio katarina u 15:30 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (8) | Pošalji komentar
10/10/2010
---> nedelja---------
SVIDEO MI SE TEKST, NADAM SE DA CE I VAMA....................

 

David Albahari 

Krajnje je vreme da vratimo nedelju. Ako to uskoro ne učinimo, nikada je više nećemo videti.



 Šta se desilo s nedeljom? Juče sam je celog dana tražio i nigde nisam mogao da je nađem. Nekad je, sećam se, svaka nedelja bila praznik, oblačila se bela košulja i prale se uši i vrat. Nedeljom se išlo na porodične ručkove posle kojih su svi dremali, razbacani po stanu kao nasukani kitovi, i tek bi nas miris crne kafe budio iz te omamljenosti. Ustajali smo polako, pažljivo, ništa nije smelo da bude brzo i naglo. Nedelja je bila dan sporosti, dan lenjosti, dan koji se provodio tako kao da mu ništa nije prethodilo ili kao da se ništa neće desiti posle njega.
"Nedelja - dan bez budućnosti", napisao je u jednoj svojoj pesmi Raša Livada. Ne znam na šta je on mislio kada je napisao taj stih, ali to je za mene najlepši opis nedelje. One druge nedelje, kakva je nekada bila, a ne kakva je sada i kakva je bila kada sam juče izašao iz kuće.
Nekada nedeljom nisu radile radnje. U stvari, do deset se u nekim prodavnicama mogao kupiti hleb, mleko i pogačice, a bili su, takođe do deset, otvoreni i kiosci za prodaju štampe. Sve ostalo je bilo zatvoreno i uživalo u nedeljnom miru.
Na pijacu se išlo subotom. To je bio pravi dan za kupovinu paprika, lubenica i kajmaka. Nedeljom se odlazilo na pijacu samo u slučaju da vas je nešto sprečilo u subotu. Uostalom, nedeljna ponuda na pijaci je pružala bledu sliku u poređenju sa subotnjim obiljem.
Nedelja je bila dan za izlet. Penjali smo se na Avalu kao da osvajamo Mont Everest, a onda smo trčali nizbrdo sve dok se ne bismo umorili. Tada bismo izvadili kifle namazane buterom, tvrdo kuvana jaja, kriške "Zdenka" sira i crvene jabuke.
Nedeljom je podnevni mir u dvorištu duže trajao. Nismo igrali fudbal, nismo udarali loptom u zid. Ćutali smo čak i dok smo igrali klikere. Tek kasnije popodne, kada se suton već prikradao preko neba, počinjali smo da govorimo glasnije i slobodnije, mada ni tada nisu naši glasovi odjekivali kao tokom drugih dana.
Nedelja je bila spor dan. Dan obnove. Dan kada su u celom gradu u podne složno zveckale kašike za supu, kada su ulice bile puste, a vozila gradskog saobraćaja prazna.
"Nedelja - dan bez budućnosti." Dan u kojem se zaboravljala prošlost i nije se mislilo na budućnost. Prošlost je bila užurbana subota, koju je trebalo što pre smetnuti sa uma; budućnost je dolazila sa ponedeljkom, strašnim danom, koji je predstavljao početak nove jednolične radne nedelje.
Nedelja je bila kao rajska bašta, dan između stvarnosti i snova. Dan u kojem je sve moglo da počne, a ništa nije moralo da se završi. Čardak ni na nebu ni na zemlji.
Međutim, kada sam juče izašao napolje, pomislio sam da je četvrtak, ili petak, ili bilo koji dan. Samo ne nedelja. Naime, sve radnje su bile otvorene: piljarnica, bakalnica, čak i apoteka.
Jedino banka nije radila. Međutim, to i ne očekujem od banke, jer banke svugde rade manje od svih drugih. Ako i banke počnu da rade nedeljom, biće to znak da uskoro dolazi propast sveta. (Nek propadne, nije šteta...)
Onda sam počeo da tražim nedelju. Zavirivao sam u razne zgrade, prošetao sam pored reke, pitao sam ljude koji su čekali na autobuskoj stanici, zatim mladiće i devojke sa slušalicama na ušima, ali niko nije znao da mi odgovori. Slegali su ramenima i gledali me pogledima koji su pokazivali da ne razumeju šta ih pitam, kao da je nedelja zaboravljen i mrtav jezik, razumljiv samo nekim lingvistima i arheolozima.
Lepa je nekad bila nedelja. Ujutru se duže spavalo, kasnije se doručkovalo i svako je smeo da odugovlači koliko god želi.
Nedeljom se išlo na fudbalske utakmice, zatim u šetnje pored reke, a onda, pred kraj dana, naručivale su se palačinke sa čokoladom i orasima. Veče se šunjalo preko neba, ali niko na to nije obraćao pažnju jer smo znali da je nedelja dan drugačiji od svih dana i da se, u stvari, nikada ne završava.
Ali onda se nešto desilo i nedelja je nestala. Ma šta mi radili, ma koliko pokušavali, ne uspevamo da je nađemo. Sakrila se negde, uvređena i zastrašena od mogućnosti da je neko natera da promeni ime. Naime, ako naziv nedelja potiče od reči "ne delati", a svi se tog dana ponašaju kao da je u pitanju bilo koji dan i ne prestaju sa svojim delatnostima, onda nedelja nije nedelja i s pravom je pobegla. Otišla je negde gde se još uvek poštuje jednostavan nauk: šest dana radi, a sedmog se odmaraj, čitaj knjige, piši pesme, otiđi u prirodu, budi nešto drugo, nešto različito od onoga što si ostalih šest dana. Budi drugačiji tog dana da bi ostalih dana bio uvek isti. Uspori ritam. Nađi neku sporu pesmu i slušaj je celog dana. Uživaj u sporosti. Kaži: "Spor sam, priznajem, ali kada bih bio brži, ne bih znao da postojim."
Da, krajnje je vreme da vratimo nedelju. Ako to uskoro ne učinimo, nikada je više nećemo videti. A život bez nedelje, odnosno, život bez dana odmora nije više život, već sumorni ringišpil koji se zaustavlja samo jednom - onda kada je kasno za sve.
 
Objavio katarina u 10:57 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (4) | Pošalji komentar
13/7/2010
---> PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP................

 

Povremeno  pisem prazne  price, permanentno previse pricam...

 

Ponedeljkom perem, peglam, pusim, pisem pisma, po pravilu priglupa, pogace pecem, puslice pravim prelepe, preterujem preterano....Posle procitam par prica pravog pravcatog pisca, prema preporuci poznavalaca poezije i proze.... povremeno petkom prijatelje prizivam, poveceramo, popijemo, pevamo pesme ...... Prvo predjelo posluzim, pite i pitice i pituljice, pipavo pravljene, pazljivo pecene,  persunom posute, puterom premazane.....pedantno u plah poredjane..

Prepisala od postarije prijateljice...pokojne...

Pa posle ponoci ponekad prepricavamo proslost .....

Pisi price, preporucuju prijatelji...

Pusti pisanje, papirnate price prezirem, pamtim i u podsvest pakujem, polako, plasljivo,pretrpacu pamet, plasim se....

Prekosutra posrcem, po pravilu prespavam podne, pa ponedeljkom prizivam petak, a petkom ponedeljak....

 





 
Objavio katarina u 11:18 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (14) | Pošalji komentar
10/7/2010
---> nema ni naslova ni nicega..........vise..i nestalo je svetla s tom belinom.....
Vec poodavno ne pisem cesto......nije da nemam o cemu, jednostavno ( sto bi moderno rekli ,,prosto,,) , nema vise nicega sto bi me moglo toliko iznenaditi, a da zelim  da ga bacim na ekran, zaborava protiv.Price su ispricane i sada zelim nesto eksluzivno, neobicni, nesvakidasnje..npr..nedeljni rucak sa porodicom, jer...........,,jer.........jos ti je soba topla, prijatan raspored i rijetki predmeti,, ...ometa me ovaj Serbedzija, a nije me tesko ni ometati, ako ja to dozvolim............i gde ono stadoh? Da, htela bih nesto nesvakodasnje, nedeljni rucak, domaca supa sa rezancima od dva metra, rinflais sa renom, toliko ljutim da osetim ljutinu u nosu i suze mi podju,  i ribic u paradjz sosu sa pire krompirom...a onda cuvena recenica moga sina ,,boze, citavo pre podne kuvas, a mi poklopamo dok si rekO ,,sumska jagoda,, Da, bas tako bi rekao, i navalio na princes krofne.............A ja bih, svesna mirisa pohovanog mesa u kosi,  jurila da se istusirm, spremim sta ce ko sutra da obuce, smislim sta cu za veceru i nehajno upitam ,, Ko ce nam veceras biti na Monopolu?,, Odgovor je ,, Kao i obicno,, znaci mogu da napravim  tople sendvice, to je bar lako...Tada mi je sve bilo lako i obicno i nekako normalno......sve dok se sve ne promeni....na prvi pogled u moju korist...Nedeljni rucak na nekom mestu uz reku, posle sladoled sa slagom, pa posle romanticna vecera sa prijateljima, isto tako dokonom i vrlo zanimljivim, a onda tus i ako se spira samo miris parfema iz kose,  a posle sex..........Zbrkane  emocije i znak pitanja ima li ih uopste, a ako ih i ima sto se tako vesto kriju, toliko vesto da ni kozi ne daju da se najezi, ni uzdahu da se otme, ni kriku da lici na strast....i sve to vise ima izgled neke zjajpece rupetine koju treba nahraniti domacom supom i detinjim osmehom....a to je proslo kao sve, bash sve sto prodje...........
 
Objavio katarina u 17:08 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (43) | Pošalji komentar
3/7/2010
--->
Svako ima svoju sudbinu...moja je da pomazem ljudima, da se smejem, i cekam u redovima....ovo potonje me najvise nervira, al i od toga pokusavam da napravim segu, nema mi druge..il to, il da popizdim...A kad ja popizdim, to nikako nije dobro...imam jezicinu da se opasem....Zaboravih...i panduri su nekako deo moga zivota...jedan da izadje na ulicu, njegova sam. A onda krece prica...dokumenta....pojas niste vezali, gde vam je prva pomoc??????????? Jedared bila dvojica, bese 3 ujutro, zaustavise me...rekla bih *nako....Dobro vece, dobro vece, gde ste bili, ja reko u biblioteci...prvo mi poverova, onda se seti da je noc, mrkla letnja noc...Pogleda zbunjeno, dok ,,kolega,, uporedjuje dokumenta i broj na tablicama...Pita...jel ste nesto pili???Podizem obrve i kazem  upitno ,,nesto?,, Jedva je docekao ,,moracete da duvate,, Osmeh br.6 vadim iz rukava kosulje koja je ostala na ofingeru kod kuce, i seretski, umulnim glasom velim ,,vama, il kolegi?,,Nije se zbunio i ako po akcentu vidim da je iz Pickovca na Mlavi....Kaze ,,razgovaracemo kad ne budem sa kolegom, laku noc,, Nije da je naivan, a ima i duha, to navise cenim...,, Eto toliko o meni i mojoj sudbini..............
Objavio katarina u 18:14 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (16) | Pošalji komentar
23/6/2010
---> jagode bez slaga............
Ne znam jesam li ovu pricu cula od nekoga, ili je procitala sa istrgnite strane nekog casopisa u koji su bila zamotana tri lotosova cveta kupljena na Kalenicu, a za rodjendan majke moje drugarice, tek, setih je se....

Postovani gospodine urednice,
Nikada nisam pisao ni jednom casopisu, jer znam da pisma obicno zavrsavaju u korpi pored pisaceg stola u koju se istresaju pepeljare, a ako se ne ugasi dobro cigareta, pa se papir zapali, onda rizikujem da cak ni cistacice, koje prazne uvece korpe u velike crne plasticne kese, nece, iz ciste radoznalosti, ili od duga vremena, procitati moju muku koju nemam sa kom da podelim, nego, eto vama pisem....I verujem da se ipak ovo sto pomenuh nece desiti i da sada vi licno drzite ovo u rukama....
Zivim u centru, do duse iznad moje ,,kuce,, prolaze vozovi pa mi klepetanje tockova po rasklimatanim sinama dodje ko neka vrsta uspavanke, zapravo brojim kloparanje do koga dolazi kad voz prelazi preko malo razmaknutih sina, i tako zaspim, kad kloparanje prestane. Sa leve strane imam pogled na Dunav, sa desne na komsijske kuce iz kojih, od rane zore istrcavaju polugola musava decurlija sa kanticama sa vodom i sundjerastim brisacima za sofersajbne....Ipak, moglo bi se reci da imam kucu sa pogledom na majku, da, da , sa pogledom na moju majku, koja po citav dan sedi pred vratima pogleda uprtog u Dunav, braneci svojim telom nasu imovinu, dva kreveta, smederevac , dve stolice i jedan sto koji se rasklapa.....Nikada ga ne rasklapamo, jer i kad imamo sta da pojedemo, jedemo sami, goste ne zovemo..............
Za sebe mogu reci da sam koristan clan ovog drustva, skupljam sekundarne sirovine, valjda znate sta je to, prodajem na Bajloni pijaci i tako mi prolaze dani, a i zaradim nesto novca, za leba i na leba i za cigare. A po nesto ostavim i nastranu, o tome kasnije........
Ja sam dobrog zdravlja, ma da bi se moglo reci da copam, ali to je zbog neudobne obuce, pa ne mogu valjda da biram ja sta ce ljudi da ostave pored kontejnera!? Problem mi je majka, ona je zdrava, dragi gospodine, zdrava ko dren, valjda sto sedi na suncu  po citav dan i nista ne radi, ne trosi se, a ja vucem, ko stoka i hvalim se dibrim zdravljem, evo i vama to rekoh, al krcag ide na vodu dok se ne razbije.....
Sigurno ste podigli obrve ili pomislili da sam los sin kad kazem da mi je problem zdrava majka???Daleko od toga da zelim da se razboli, al da nje nema, ja bi ladno izvadio one svoje, gore pomenute pare iz steka, kupio kilo sljive za 220 dinara i popio sve odjednom, a onda polako usetau u Dunav....Jer, dok vi, posten covek, sedite u svojoj somotskoj fotelji, ja, koristan clan ovog drustva, svakoga dana posred skupljenog kartona sipam jedno dve kofe vode, da bi ovaj bio tezi, a ja dobio vise para. To sebi ne mogu da oprostim, a kazu da covek ne moze ni da umre dok ne oprosti, narocito i prvo, sebi....
Ne znam zasto sam vam ovo napisao, cak nisam siguran ni da cete procitati, a i da procitate, ne mozete  me izbaviti...........Pozdravlja vas skupljac kartona i novina sa jucerasnjim datumom.........



Bice da sam ovo ipak procitala, svojim recima prepricala,  verovatno nesto izostavila, a ponesto i dodala
a list istrgnut iz casopisa bacila, da bih tri lotosova cveta zadenula medju socne, crvene, mirisljave jagode u beloj porcelanskoj posudi................








 
Objavio katarina u 18:32 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (26) | Pošalji komentar
20/6/2010
--->
Posle nekoliko godina boravka na ovom mestu osecam moralnu (???) obavezu da kazem nesto malo o sebi...ipak je nedelja ujutro........i pijem kafu, s malo mleka od soje (ne zove mi se tako krava) i 15 kristala secera, a i setih se neke spisateljice Luize Hej, (hejjjjjj Luiza gut morgen),  koja savetuje da se dan pocinje bacanjem pogleda u ogledalo i razdraganim uzvikom ,,Dobro jutro lepotice,, kao i njenog nagovora da, u cilju podizanja samopouzdanja svaka osoba zenskog pola napravi listu komplimenata koje ce svakodnevno davati sebi licno, narocito ako je u bedaku.............

Listu sam pocela sa jedva pet lepih reci, da bih je ostavila otvorenu negde oko broja 100....toliko o skromnosti.............Napominjem da spisateljica naglasava da lepe reci ne moraju biti istinite, a i sinonimi su dobrodosli, cisto zbog duzine spiska..............

Evo moje liste.....
 
JA SAM

dobra, lepa, pametna, zdrava, bogata, srecna, vredna, verna, odana, poverljiva, sposobna, obrazovana, hrabra, iskrena, talentovana, radna, velikodusna, druzeljubiva, sexi, elokventna, dovitljiva, dosetljiva, prakticna, precizna, domisljata, spretna, nacitana, neprejebiva, nezajebiva, neodjebiva, nenadjebiva, dobrodosla, radovidjena, stabilna, moralna, perfekcionista, zabavna, pravdoljubiva, humana, pozrtvovana, galantna, prakticna, duhovita, precizna, pedantna, darovita, vidovita, muzikalna, zanimljiva, omiljena, draga, mila,vedra, vesela,  nasmejana, odmerena, darezljiva, posvecena, skoncentrisana, kucevna, mastovita, uporna, neodoljiva, nenadmasna, emotivna,  spretna,jedinstvena, neponovljiva, pomirljiva, popustljiva, voljena, ljubljena, mazena, pazena.....

Stvarno ne mogu vise da nabrajam, i ovo je dovoljno da, ako vec moram da umrem, ne umrem od skromnosti!!!






 
 
 
Objavio katarina u 11:38 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (20) | Pošalji komentar
18/6/2010
---> josh mlkice, al sad krupnije........



 
Objavio katarina u 09:45 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (23) | Pošalji komentar
17/6/2010
---> 59 stepeni u 59ci tacno u podne.....................
Volim da verujem da  je 59 stepeni, lakse mi je, umesto da nosim termometar i procitam da je makar 20 vise....Od tri lokacije u gradu gde mogu da odem, ostanem, prespavam, istusiram se, nesto pojedem, popijem kafu, biram cetvrtu....svoju kucu...A dotle se putuuuuje, ma putuje se......dok dodjem kuci prodje moda....

Tako bese i danas, citam knjigu drugi put, po nagovoru autora....stivo je takvo da mozes da verujes ili ne, ali kad dodjes do kraja i zapitas se o cemu se radi, covek lepo kaze ,, molim vas potrebno je da procitate makar 3 puta knjigu, bla bla bla,, i eto, postujem, citam i vec  mi se cini da pocinjem da shvatam ....

Potpuno zaokupirana textom, ipak cujem kako neko, jako glasno, kaze " Hvala", ali nekako nedovrseno, kao da ce se ponovo nekome zahvaliti,pa pomislih da je kontrolorka u pitanju, sada ih ima ko kusih pasa....Napravih nagli poluokret glavom, tek da proverim o cemu se radi, al me iznenadi momak koji sedi do mene: "Ne citam tvoju knjigu", rece ozbiljno.
"Ne, nisam to ni mislila, nego mi se ucinilo da se ridzovanka zahvaljuje za pokazanu kartu....."

Razumeli smo se i nastavili svako svoje misli da mota po glavi, ko iz knjige, ko napamet! Ipak, vise nisam tako skoncentrisana na text..... devojka iza mene pocinje da prica, naravno preko telefona, nekoj tamo sta joj se malopre desilo............

"Zamisli, prolazim ja pored Hrama,  kad tamo, znaci, neki beskucnik , mislim, molim te peva, onako peva i ima neku kutiju za pare, ja mu dam 10 dindzi, i pitam jel zna neku spansku, kad on kaze zna...znaci, pazi kad sam se smrzla, zna moju stvar, a obucen, nekako super, i ima svoje zube, znaci beskucnik ima svoje zube, jel mozes to da zamislis? ( ona tamo verovatno nista ne odgovara, jel ova nastavlja da prica ko navijena, bas kako ja sada pisem, bez  tacke i zareza, verovatni ima neku tajnu vezanu za disanje jer ja bih rekla da i ne dise, ili bar  ne ko normalan narod) Znaci mislim pazi kad frajer peva spansku pesmu, bas onu sto je volim, i ja reko koji si znak u horoskopu, i sad znaci zamisli, on kaze vodolija, a ja samo sto nisam rekla da sam znaci mislila da je vodolija...znaaaci, misim....stvarno, to mora da je neki znak, pa jel da????i kaze on meni da sam bas gotivno obucena, a ja u onim mojim sirokim pantalonama i onoj sarenoj  majci, znaci dopalo mu se, i reko donecu mu sutra neku garderobu Vladinu, mislim vidim znaci da se isto oblacimo,  znaci svi troje, a meni nekako  zao, vidim beskucnik....bas smo se nekako raspricali, ne znam kako da ti kazem, znaci kao da se poznajemo, i jos je vodolija, a ti znas da ja volim vodolije, znaci obozvam ih, tako da cu mu sutra doneti te stvari, tu, znaci kod Hrama, tacno u podne....jel da da je to neki znak, mislim prosto ne mogu a da ne pomislim da jeste....eto morala sam ovo da ti ispricam, znaci vidimo se veceras....."

Ne znam kada je izasla iz busa, vise nisam citala knjigu, ni onaj momak nije vise sedeo pored mene, nisam primetila kad je otisao, moja stanica je neobicno brzo dosla (ili je autobus dosao na stanicu), tek
izasla sam iz busa 59 na temperaturu 59  nesto malo posle tacno u podne..................


 
Objavio katarina u 16:12 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (13) | Pošalji komentar
[Template by: Rapsodia Colors.net] [Adaptacija za BlogOye Portal: WhoreOfBabylon]