Gde ste blogeri moji?
Baš sam vas se uželela.
Mislila sam da je gotovo sa blogovanjem,ne zato što ste me popljuvali,ne baš svi,nisam tako važna,nego onako.
Valjda to uđe u krv,šta li?
Tek,vratih se ja.
U međuvremenu sam u slobodno vreme,čitala,igrala igrice,rolerisala,ali nije to,to.
Ne može skriboman drugačije nego da se boksuje sa perom,tastaturom,a i u nekom ženskom časopisu sam...
sad ću napraviti malu digresiju.
Pukla mi je stolica i batrgam se ovde sa foteljom,a na stolu bežična tastatura,i miš naravno,nisam do pre par sekundi mogla da skontam,čemu to služi,kad uvek moraš biti blizu monitora.Svađala sam se sa sinom kad je pre nekoliko godina tražio da mu to kupim i ja nisam htela,iz gore navedenog razloga,a i ogromne cene,no on je to dobio od strica iz trule USA,i ja sam samo konstatovala da to pravi probleme,nema signala,reinstaliranje programa,slabe baterije,a korist nikakva.
Samo močno izgleda.
Sad vidim prednost,sedim zavaljena u fotelju i kuckam.Mogla bih i cigaretu da zapalim da uživancija bude kompletna.
Gde sam stala,da,u ženskom časopisu,mislim da je Yoi,komentarisali su on line daiting,blogovanje,sms,mms,muvanje i slično.Između ostalog,neka žena se razbolela od raka i napravila je svoj blog da bi prijatelje i porodicu obaveštavala o razvoju svoje bolesti.A onda je umrla,a najbolja prijateljica je nije videla,nego je blogovala sa njom,i onda je od muža bolesnice saznala da je ista umrla,a ona je nije videla i oprostila se sa njom.
Da li je ova priča,nije važno da li je istinita,bolesna i morbidna, ili sam ja?
Neko reče nabaci temu pa ćemo polemisati do mile volje,eto ti teme.
Blogovati ili se družiti sa ljudima?
Sinu mi je danas rođendan.Otišao je sa svojim društvom da ga proslavi.
Neće valjda sa mamom i tatom?
Muž gleda VIP BB,meni je to dosadno,i šta ću?
Blogovaću.
