Svima u mojoj porodici je sve krenulo na bolje. . . Moja mama je dobila unapredjenje na poslu, a samim tim i vecu platu, mom tati privatna firma napreduje, a moja sestra je saznala da se decko na kojeg se vec jako dugo pali, zaljubio u nju! I tako to ide, svi su srecni, i ja sam. Al zbog njih. A ne i zbog sebe!
Šta mislite zašto!? Pa zbog Vlade, naravno! Saznala sam par novih stvari o njemu. Kao npr. da nikada nije imao devojku, pa se zato tako ponaša. Mada je sve vreme govorio kako mu se svidjam, kako bi hteo da bude samnom i td. I onda sam se ja umorila od čekanja, i rakla njegovoj drugarici da mu kaže da ako ništa uskoro ne uradi, da ću ja odustati. Iako ja nisam jedna od onih koji brzo odustanu. Čak to nisam ni nameravala! Ja se borim, do zadnjeg delica snage,do zadnjeg uzdaha, do zadnje stanice na koju mogu da naidjem. Ali samo kada mi je do neceg stalo. On je rekao da odustanem. I tada ja padam u depresiju... Zašto sad? Pa šta nije u redu?
Nikome nije jasno. Niko ne zna. Verujem da ni on. A ni ja.
I on je prvi dečko koji me je naveo da pređem sve granice normale, i ja - debil, mu pošaljem poruku kako ne odustajem i kako to ne nameravam, i kako mi se svidja, i kako bih htela da budemo zajedno, i ne znam još šta. Naravno, nije odgovorio... Stidi se. . .
Drugarica mi kaže: on se jadničak boji... A ja više nisam normalna, ne znam u šta da verujem, čemu da se nadam. U potunom sam bedaku...
Verovatno sam bila glupa kada nisam poslušala vaše savete... I molim vas da mi oprostitie! Ovog puta sam slusala srce, a ne zdrav razum. To je moja greška...
Svi su mi pominjali da kada nekog ignorišeš, da te onda on primeti. To je ponekad delovalo, ali iskreno se nadam da će i sada. Pošto je to moj novi plan, za koji se iskreno nadam da će uspeti!
Šta vi mislite o tome!? Ostavite mi neki komentarčić!:)
Ljuuuubim vas puuuno!
Ici



