Ovako ovo mi je JEDNA od omiljenih knjiga(a omiljenih mozda ima eto oko 10) ..knjiga je izuzetna,moracu opet da je procitam...evo kratak opis koji ne govori puno o knjizi jer ne zelim da kvarim uzivanje onima koji je nisu procitali,a zele:

Parfem-Patrik Suskind

Roman o jednom ubojici i njegovom istraživačkom putovanju u carstvo mirisa; roman o ubojici kojeg na zločin nisu nagonile mržnja, ljubav ili očajanje, već jedino njegov nos. Žrtve bijahu mlade djevojke. Priča puna duha, dosjetljivosti, mašte, a ispričana tako dobro kao rijetko koja druga.

Knjiga nije neka svidja mi se pouka...prvo posveta pa onda radnja:

"

Mickey(sestra) mi je rekla dsa je dobar(da je radnja dobro opisana) tako da cu procitatiu ali eto sad jednog vernog opisa....pogledajte:

po njenom mislim da bi knjiga dobila eto pet zvezdica(MOZDA)

Radnja se događa u Transilvaniji i Engleskoj, a glavni je lik grof Drakula. Engleski advokat Jonathan Harker dolazi u zabačeni dvorac grofa Drakule u planinama Transilvanije. Drakula kupuje posjed u Engleskoj. U dvorcu grofa Drakule Jonathan postaje zatočenik i zavode ga tri vampirice. Kasnije uspije pobjeći i vratiti se u Englesku.

Drakula brodom odlazi u Englesku, a putem ubija cijelu posadu i saputnike. Grof sa sobom nosi i zemlju iz rodnog kraja, koja mu daje snagu. Drakula uskoro sreće Wilhelminu Minu Murray, Jonathanovu vjernu zaručnicu i njenu prijateljicu Lucy Westernra. Lucy u istom danu dobija tri bračne ponude: od lorda Arthura Godalminga, Amerikanca Quincyja Morrisa i psihijatra Johna Sewarda. Sewardow pacijent Renfield je luđak koji jede kukce. On je u stanju primjetiti Drakulino prisustvo. Renfield je prije Harkera bio u posjeti Drakuli u Translilvaniji.

Sa vremenom, Lucy se počinje čudno ponašati. Svi njeni prosci se brinu za nju, a Seward poziva u pomoć svog starog učitelja, profesora Van Helsinga. Van Helsing odmah primjećuje Lucyno stanje (ugrizao ju je vampir) ali to ne otkriva Sewardu jer ne želi da Seward izgubi povjerenje u njega. Seward ne vjeruje u vampire. Van Helsing pokušava izliječiti Lucy dajući joj krvnu transfuziju, ali bez uspjeha. Lucy ubrzo umire i pokopana je. Uskoro počinju kružiti priče o krvavoj dami koja po noći koja po noći uhodi i otima djecu. Van Helsing shvaća da je Lucy postala vampir pa se povjerava Sewardu, Godalmingu i Morrisu. Njih četvorica pronalaze Lucyn grob i ubijaju ju probijanjem kolca kroz srce i odsijecanjem glave. U isto vrijeme Jonathan Harker se vraća iz Transilvanije. Mina se pridružuje Jonathanu, ali je i Drakula zainteresiran za nju.

Nakon potrage za Drakulom u Londonu, ovaj se vraća u Transilvaniju da povrati snagu. Van Helsing i njegovi prijatelji ga slijede. U konačnom obračunu Drakula je ubijen probijanjem nožem, kao i njegove tri vampirice. U sukobu je poginuo i Morris. Mina je oslobođena Drakulina uticaja i svi se vraćaju u Englesku.

Knjiga je na neki uvrnut nacin lijepa...ima nekih poucnih stvari...eto pet i po zvezdica..

Galeb Jonathan Livingston

Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doæi do hrane, on je samo želio postati letaèki virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreæe koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postiæi brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je oèekivao pohvale od Starješine. Meðutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braæa nisu htjeli ni èuti ni vidjeti što je nauèio. A onda, jedne noæi Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braæa i da ga vode kuæi, pravoj kuæi. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oèi sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je doèekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne veèeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu, ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Nauèio je i da se snagom misli može stiæi gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki èudni planet. Još je samo trebao nauèiti kontrolirati novosteèenu vještinu. No, jedne veèeri Gang je nestao, umro je. Jonathan je sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio nauèiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je uèenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letaèkom savršenstvu. A Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i

najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest uèenika, i sa njima i Fletcherom se želio pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo pomalo na tisuæe galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreæa. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu poduèavanje jata, a sam je otišao meðu druga jata. Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguæe. Tada je poèeo njegov lov za Jonathanom,

za utjelovljenjem savršenstva i znanja. U toj utrci nije mogao pobijediti

jer znanje nema granica.

Da malo promijenimo,procitao sam ovu knjigu ali eto dajem da neko drugi da misljenje....uzeo sam analizu jedne profesorke:

Uvrštavanjem ovog romana u program strane književnosti za IV razred gimnazije ostvarila se mogućnost mnogostrane analize u okviru teorije književnosti od slojevitosti romana, strukture i vrsta fabula, metaforike, simbolike, semiotike, te ekspresionističko naturalističkih stilskih naznaka u tonu smeđe boje.

Prilikom analize romana i filma s učenicima III. i IV. razreda neprestano se nametala ideja prepoznavanja forme fabule i stila iz velikog područja teorije književnosti koju su učenici do IV. razreda usuojili.

Umberto Eco je profesor semiotike (teorija znakova) dokazuje to i naslovom svoga romana, pa analiza može započeti naslovom i završnim citatom: "Negdašnja ruža ostaje kao ime, zadržavamo tek gola imena (Shakespeare Romeo i Julija - ime nije ništa!) što nazivljemo ružom, slatko bi mirisalo i s drugim imenom."

Roman u tematskom smislu ima filozofsko kriminalističku osnovicu, uz određene forme, fabule koje se nameću:

1. Uokvirena fabula tipa - Decameron - , roman je podijeljen na dane, ima uokvirenu priču, curriculum rukopisa predočen je iz četvrte ruke preko bilježaka. Eco je pisac XX. st. bibliofil i pronalazač dokumenata na temelju prijevoda opata Vileta iz 19. st., njemu je zapis dao Mabillon iz 17. st., koji ga je prepisao od benediktinskog redovnika Adsona iz Melka 14. st.
   Unutar okvirne priče postoje dani i sati koji slijede tijek bitnih obreda službe božje u opatiji, a vode kriminalističku fabulu.
2. Kriminalističko tkivo fabule započinje otvaranjem prstena, inkvizitor, intelektualac Villim koji istražuje ubojstva unutar prstena koji se zatvara slučajnim otkrićem ubojice Jorgea.
   Shema prstenaste strukture fabule, 44 kb
3. Postoji i treća mogućnost otkrivanja još jedne vrste fabule, epsko tektonske, a dokaz je radnja koja je povijesno situirana uz epičnost i pripovijedanje u prvom i trećem licu, tako da postoji mogućnost pripovijedanja filozofskog sloja romana. Sve se priče u takvoj vrsti fabule grade vremenski precizno, jedna iza druge poštujući red detalja a oni prerastaju u ekspresionističko naturalističke slike postavljene u mračni srednji vijek.

Film učenicima pomaže da otkriju simboliku boje i metaforiku atmosfere. Svijet u labirintu knjižnice izgleda kaotično, znanje je moć, knjiga može ubiti doslovno i metaforički. Otkrivajući simboliku učenici dolaze do zaključaka, poruke romana sada su jasne.

Svijet posjeduje dvije strane kao čovjek dvije ruke. Znanjem se gradi ali i razara. Konzervatiuno shvaćanje svijeta u mraku očiju (Jorge) želi po svaku cijenu (pa i života) zadržati postojeće stanje u pohlepi za znanjem koje može biti samo njegovo, vjerujući u snagu i silu znanja koje je zarobio.

Branka Puharić-Valenčić, prof.

zasluzenih pet zvezdica,ovu knjigu sam procitao vise puta9ne sramim se)i preporucujem je svima(podrazumijeva se da su procitali HP i kamen mudrosti)...uzivajte u detaljnom opisu:

Na letnjem raspustu kod Harija u sobi, u kući Darslijevih, pojavljuje se kućni vilenjak Dobi, inače u vlasništvu porodice Melfoj. On pokušava da odgovori Harija od odlaska na Hogvorts ove godine ubeđujući ga da to nije bezbedno.Zbog Dobija teča Vernon odlučuje da kazni Harija time što će mu staviti rešetke na prozor da ne bi mogao da pušta sovu Hedvigu, i ne davanjem hrane. Sve to razjaruje Harija u ubrzo posle toga stižu Fred,Džordž i Ron Vesli u letećem automobilu svoga oca kojim ga spašavaju terora Darslijevih i odvode u kuću Veslijevih-Jazbinu.Tamo je upoznao gospodina Veslija i Rpnovu sestru Džini.

Prvog septembra, kada se ide u školu do zamka sa stanice King Kros, sa perona 9¾, Hari i Ron su malo zakasnili i nisu stigli da protrče kroz začarani zid sa ostalim učenicima. Kada su pokušali to da urade, nisu mogli da prođu kroz tu pregradu. Pošto su morali da odu na Hogvorts, odlučili su da to urade kolima gospodina Veslija. Leteli su sporo i na očigled Normalaca. Kad su stigli nisu mogli da slete lepo, jer su se kola pokvarila, pa su udarili u Mlatarajuću vrbu. Polomili su joj nekkoliko grana, ali su bili izudarani a Ronu se polomio štapić. Dočekao ih je niko drugi do Snejpa. On im je rekao da bi ih izbacio iz škole za ovo da im je on starešine kuće. Ipak uz simboličnu kaznu, njih dvojica su zadržani.

Hari je stalno čuo glasove,ali ih niko nije čuo sem njega.Mnogi učenici Normalskog porekla uključujući i gđu Noris(Filčova mačka)su pronađeni skamenjeni.Hermiona je bila jedna od skamenjenih,zbog čega su Hari i Ron još čvršće odlučili da pronađu krivca za skamenjavanje.

Ispostavilo se da je glas koji je Hari čuje potiče od Basiliska(džinovske zmije) iz Dvorane tajni.Hari i Ron pronalaze Dvoranu tajni,u kojoj Hari ubija Basiliska i spasava Džini odskoro sigurne smrti.Džini je bila žrtva Lorda Voldemora tj. sećanja iz njegovog dnevnika koji je vodio dok je bio na Hogvortsu (kasnije se ispostavlja da je ovo bio prvi Horkruks).

Skamenjeni učenici su ponovo vraćeni u normalno stanje,čime je završena još jedna misterija i Harijeva druga školska godina.

Nastavak drugog dijela knjige SUMRAK....naravno preporucen osobama koje su procitale prvi dio,....uzivajte u knjizi(ja ne mogu jer je jos nisam kupio )...:

Samo naizgled obična devojka Bela Svon rastrgnuta je između osećanja prema dvojici najdražih muškaraca, nepomirljivih prirodnih neprijatelja i ne zna kako da spoji ne samo njih dvojicu, već i dva dela sebe. Još gore od toga, Bela je ponovo u životnoj opasnosti: njen stari osvetnički nastrojeni neprijatelj opet joj je za petama, a vremenom otkriva da su čak i misteriozna ubistva koja se dešavaju u obližnjem Sijetlu tesno povezana s njom. I Edvardov vampirski klan i Džejkobov čopor čine sve što mogu da je zaštite, no usred svih napetih zbivanja najzad postaje jasno da Bela ne može da zadrži uz sebe i Edvarda i Džejkoba, i zato je primorana da bira...

Knjigu koju sam do pola procitao,posvadjao sam se sa sestrom i ona mi je rekla ko je ubica,prestao sam da je citam...ali posle cu da uzmem da je procitam...kratki opis:

Bogata i lijepa Linnet Ridgeway udala se za Simona Doylea, mladića kojeg je preotela svojoj najboljoj prijateljici Jacquelini De Bellefort. Linnet i Simon odlaze na medeni mjesec u Egipat, no ljubomorna i ogorčena Jacqueline svuda ih prati i pravi scene. Kad par krene na krstarenje Nilom, na brodu se pojavi i Jacqueline. Tamo se zatekne i Hercule Poirot, koji je na odmoru, a uskoro mu se pridruži prijatelj, pukovnik Race. Nakon posebno žestokog Jacquelininog ispada jedne večeri, Linnet je ujutro pronađena mrtva u svojoj kabini. Poirot i Race počinju istragu.

5zvezdica,neverovatno djelo[moze biti da je stvar ukusa jer je ovo moje misljenje]

Knjigu preporucujem samo osobama koje vole nesto novo,neubicajno i koji vole da vjeruju da svijet magije postoji...srecno ako budete citali knjigu...ovo je prepricana verzija:

Hari Poter i Kamen mudrosti je prvi deo serijala o Hariju Poteru, za koji je planirano sedam knjiga. Knjige je za decu napisala škotska književnica Džoan Ketlin Rouling. Glavni lik je dečak čarobnjak Hari Poter. Ova knjiga je prvi put izašla 30. juna 1997. godine, a izdavač je bio Blumsburi (Bloomsbury Publishing Plc) iz Londona. Po knjizi je snimljen i istoimeni film.

Knjigu počinje sasvim obična britanska porodica Darsli. Nju čine Vernon Darsli, njegova žena Petunija i njihov sin Dadli Darsli. Darslijevi su preterano normalna porodica. Naime, oni ne podnose bilo šta što ima imalo veze i sa čim neverovatnim i iole neobičnim. Međutim, ubrzo nakon što Vernon odlazi na posao tog jutra 1981. godine, čovek zvani Albus Dambldor pojavljuje se kod njihove kuće, a mačka koja je tu stajala transformiše se u ženu, Minervu MekGonagal.

Dambldor i MekGonagalova pričaju o nedavnom padu Lorda Voldemora i dečaku koji ga je zaustavio, Hariju Poteru. Voldemor je ubio Harijeve roditelje i pokušao je da ubije Harija, ali to mu nije uspelo, jer je Harija štitila jedna drevna magija koju mu je podarila njegova majka. Voldemor, jedan od najmoćnijih čarobnjaka svih vremena, onaj koji je terorisao ceo magijski i nemagijski svet, ostao je bez moći i izgubio je svoje telo i oblik. Ubrzo dolazi Rubijus Hagrid koji donosi malu bebu Harija Dambldoru. Dambldor, MekGonagalova i Hagrid ostavljaju Harija Darslijevima, jedinim živim rođacima koji su mu ostali (Petunija Darsli i Harijeva majka Lili Poter su rođene sestre).

Iako su ga prihvatili, Darslijevi stalno omalovažavaju Harija i favorizuju svog sina Dadlija.

Nekoliko dana pre svog jedanaestog rođendana, Hari dobija misteriozno pismo. Teča Vernon ne da Hariju da ga pročita, ali sledećeg dana dolazi još jedno, i svakog sledećeg posle toga, jer teča Vernon ta pisma baca, nedajući ih Hariju.

U pokušaju da izbegne beskrajno dostavljanje pisama, teča Vernon se sa porodicom i Harijem seli. Kada pisma nastavljaju da dolaze, on beži sve dalje i dalje, dok ne dođe u malenu kolibu na ostrvu u sred okeana. U noć, Hagrid dolazi, lično daje Hariju pismo i odvodi ga u Hogvorts, školu za veštice i čarobnjake.

Na Hogvortsu, Hari sklapa prijateljstvo sa Ronom Vizlijem i Hermionom Grendžer. Takođe se rađa i neprijateljstvo sa Drakom Melfojem.

Hari, Ron i Hermiona su razvrstani u školsku kuću Grifindor, dok je Melfoj otišao u Sliterin, kuću koja je poznata po tome što je dala sve do sad poznate mračne čarobnjake.

Hari nalazi novu opsesiju: kvidič, čarobnjački sport, i postaje jedan od najboljih igrača u istoriji.

Glavni zaplet se stvara oko Kamena mudrosti, legendarne supstance koja svom vlasniku daje večni život. Hari otkriva da Voldemor pokušava da ga ukrade i sumnja da za to koristi jednog od profesora, Severusa Snejpa.

Hari, Ron i Hermiona će proći kroz niz prepreka i zamki da bi došli do Kamena i spasli ga od Snejpa. Ipak, kada otkrije mesto gde se čuva Kamen, Hari će tu naći drugog profesora, Kvirela. On, a ne Snejp, je pomagao Voldemoru da dobije Kamen. Hari će naći Kamen, ali Voldemor neće uspeti da mu ga uzme. Zbog žrtve koju je njegova majka dala da bi ga spasila, Voldemor nije mogao da dotakne Harija. Opet je pobegao, a Kvirela je ostavio da umre.

 -najpreporucljivije djelo do sada,5zvezdica...

Knjiga koju toplo preporucujem,za one koji vole fantaziju extra knjiga...kratak opis koji vam nece pokvariti uzitak u knjizi ali ce vas zainteresovati...pogledajte:

Sumrak je roman o ljubavi između vampira i smrtne djevojke kojeg je napisala američka spisateljica Stephenie Meyer. Izdan je u tvrdim koricama 2005. godine. U njemu upoznajemo sedamnaestogodišnju Isabellu "Bellu" Swan koja se seli iz Phoenixa, Arizona u Forks, Washington i saznaje da je njen život u opasnosti kada se zaljubi u vampira, Edwarda Cullena.

Isabella Swan, najčešće zvana Bella, seli se iz sunčanog Phoenixa, Arizona u kištoviti Forks, Washington gdje će živjeti sa svojim ocem, tako da njezina majka, Reneé, može putovati sa svojim novim mužem, Philom Dwyerom, baseballskim igračem. I ako u Phoenexu nikad nije imala mnogh prijatelja, Bella uskoro otkriva kako je predmet znatiželje u svojoj novoj školi u Forksu, gdje se sprijateljuje s nekoliko učenika i učenica. Na njezin užas, nekoliko dečki se netječe koji će prvi privući njenu pažnju. Već prvi dan sjedi pokraj Edwarda Cullena, koji je ljutito gleda i usput stvara krajnju napetost. To dovodi Bellu do zaključka da je mrzi. Međutim, njegovo ponašanje prema njoj se uskoro počinje mijenjati. Jednog dana, kada je prema Belli nekontrolirano jurio kamion klizeći po ledu, otkrivaju se Edwardove nadnaravne moći. Nakon što je ugledala udubljene na kamionu u obliku Edwardovog ramena, shvaća da je kamion udario njega i tako ju je zaštitio da je kamion ne udari. Bella mu se kasnije suprotstavlja zbog bizarnosti situacije, ali Edward ne želi pričati sa njom. Kako vrijeme prolazi, Edward i Bella su sve češće meta jedan drugome iako Edward očajnički pokušava držati Bellu što dalje od sebe. Tijekom izleta na Prvu plažu, Bella saznaje od svog "prijetelja" Jacoba da postoje Quileute i hladni, tj. Cullenovi, vegetarijanski vampiri koji ne piju ljudsku krv nego love životinje pa piju njihovu. Usprskos tome, Bella i Edward se zaljube. Najveći problem im predstavlja Bellina nevjerojatna sposobnost da privuče nesreće. No, oni ostaju zajedno. Naizgled blaženo stanje stvari prelazi u kaos kada u grad stigne jedan drugi vampirski koven, a tragač, James, preusmjeri sva osjetila na Bellu. Pod uvjerenjem da je James oteo njzinu majku, odlazi u svoj bivši baletni studio gdje je James napada. Edward, zajedno s ostatkom svoje obitelji spašava Bellu prije nego što je James uspije ubiti.kasnije, kada se vrate u Forks Bella izražava želju da postane vampir što Edward odlučno odbija.

-po meni 3 zvezdice

Knjigu sam procitao,lijepo je procitati jer jhe neverovatno i istinito da postoje takvi ljudi...kratak opis[nisam ja pisao] ...:

U strogo književnoumjetničkom smislu najbolje je Camusovo djelo roman Stranac. To je priča o činovniku Mersaultu, koji dobiva obavijest da mu je umrla majka u ubožnici. On odlazi na pogreb, no ljudi se čude njegovom "hladnom" držanju: nije se rasplakao, nije želio majku čak ni vidjeti, razmišljao je jedino o tome da je majka ovdje živjela kako je mogla i sebi nema što predbacivati. Kada se vratio s pogreba, pošao je na plažu, susreo djevojku Marie, s kojom je radio, i koja mu je bila simpatična, pa kada se ustanovilo da je simpatija obostrana, ona dolazi k njemu. Nakon toga uvučen je u svađu svog susjeda Raymonda, s kojim uskoro odlazi u vikendicu na plaži.

Raymond se tuži da ga progoni skupina Arapa, izbija tučnjava, Raymond je ozlijeđen i želi se osvetiti. Mersault ga tada nagovori da mu preda pištolj, da ne bi bilo veće nevolje. No, na plaži u šetnji, Mersault susreće Arapina koji poteze nož. Zaslijepljen suncem Mersault u njega puca i ubije ga.

Drugi dio romana posvećen je Mersaultovu boravku u zatvoru. Ne shvaća ozbiljnost situacije. Njegova djevojka, Marie, posjećuje ga, no tužiteljstvo se raspitalo o njegovu životu, pa na suđenju neprestano naglašava kako je bešćutan jer nije plakao za majkom i isti je dan našao ljubavnicu. Izmišljena je čitava tobožnja urota s Raymondom o ubojstvu s predumišljajem, i Mersault je na kraju osuđen na smrt. Zatvor, suđenje, pa i osudu, Mersault prima smireno, ne shvaćajući da se sve to događa njemu i u tome je sam sebi "stranac". Jedino se razjari kada mu ispovjednik nudi utjehu: u srdžbi tada spominje da su ga zapravo osudili zato jer nije plakao za majkom, da ga dubinski ne razumiju jer nije živio u iluzijama, i da mu je na kraju svejedno, jer je proživio život onako kako je mogao, oslobođen iluzija. Zaključuje zato da, ako ga gomila dočeka povicima mržnje prije pogubljenja, to će ga na neki način učiniti čak i sretnim.

Tumačenja toga romana najčešće su upozoravala na srodnost sa Sartreovom filozofijom, i to je u velikoj mjeri točno. Jean Paul Sartre mu je zaista filozofski blizak. No, podjednako je tako točno da je Stranac gotovo moralistička osuda pravosuđa. U tom smislu radi se zapravo o sudski krajnje nepravednoj kazni - Mersault nije ubio s predumišljajem - pa dolazi do izražaja apsurd pravnog postupka. Mersaultu sude ljudi koji ga naprosto ne razumiju: ono sto se njima čini bešćutnošću, zapravo je podjednako tako moglo proizići iz prave osjećajnosti koja se jedino ne želi izraziti očekivanom "glumom"; nemali broj ljudi plače na pogrebu jedino zato sto se to od njih očekuje. Mersault tako doduše jest "stranac" u svijetu navika i običaja, no njegovo je ponašanje dosljedno njegovom uvidu u zbilju života i njegovu karakteru. Njemu se naprosto dogodio "tragičan slučaj" kakav se svima lako može dogoditi, jedino što je on ovaj put imao nesagledive posljedice; na kraju ga je tobožnja pravda osudila na smrt bez pravog razloga. Ali Albert Camus ga ne osuđuje, niti želi da to mi činimo.

Temeljna je vrijednost Camusova romana ipak u stilu: upravo zbog jednostavnog, a izuzetno dojmljivog izlaganja izvrsno je ocrtan kako jedan lik - možda i tip čovjeka - tako i raspoloženje, pa i cjelokupna atmosfera nepredvidivog i besmislenog niza slučajnosti koje tako često upravljaju našim životima.

Zanimljivo je, međutim, da se pojam apsurda počeo rabiti i kao oznaka određene kazališne tehnike, takve tehnike kakva zapravo znaci svojevrsno dovršenje avangarde, a istovremeno izravno uvodi i postupke koje će preuzeti postmodernizam.

 -po meni 5 zvezdica,izuzetno djelo...

Ako ostajete duze kuci i tuzni ste ili jednostavno zelite malo da ispunite zivot preporucujem knjigu jadnici...mali opis koji vam nece pokvariti uzitak:

Jadnici (originalni francuski naziv: Les Misérables) (1862), roman francuskog pisca Viktora Igoa, koji se smatra najpoznatijim romanom 19. stoljeća. Prati živote i međusobne odnose nekoliko francuskih likova u dvadesetogodišnjem periodu ranog 19. stoljeća, koji uključuje napoleonsku eru i desetljeća nakon nje.

Roman se uglavnom bavi životom i djelima svog protagonista - bivšeg kažnjenika Jeana Valjeana (čitaj: Žan Valžan) - koji se nastoji iskupiti, a kroz efekte Valjeanovih djela se nazire i autorov društveni komentar. Roman istražuje prirodu dobra, zla i prava, a također se bavi i poviješću Francuske, arhitekturom Pariza, politikom, moralnom filozofijom, pravom, pravdom, religijom te vrstama i prirodom romantične i obiteljske ljubavi.

Igo je za svoj roman bio inspiriran životom stvarne ličnosti - bivšeg kriminalca i poznatog policajca Françoisa Eugenea Vidocqa, čiji je lik razdvojen na dva glavna lika u romanu. Les Misérables je poznat i po brojnim kazališnim i filmskim adaptacijama, od kojih je možda najpoznatiji istoimeni kazališni mjuzikl, ponekad poznat pod nadimcima "Les Mis" ili "Les Miz" (izgovoreno /leɪ mɪz/).