5zvezdica,neverovatno djelo[moze biti da je stvar ukusa jer je ovo moje misljenje]

Knjigu preporucujem samo osobama koje vole nesto novo,neubicajno i koji vole da vjeruju da svijet magije postoji...srecno ako budete citali knjigu...ovo je prepricana verzija:

Hari Poter i Kamen mudrosti je prvi deo serijala o Hariju Poteru, za koji je planirano sedam knjiga. Knjige je za decu napisala škotska književnica Džoan Ketlin Rouling. Glavni lik je dečak čarobnjak Hari Poter. Ova knjiga je prvi put izašla 30. juna 1997. godine, a izdavač je bio Blumsburi (Bloomsbury Publishing Plc) iz Londona. Po knjizi je snimljen i istoimeni film.

Knjigu počinje sasvim obična britanska porodica Darsli. Nju čine Vernon Darsli, njegova žena Petunija i njihov sin Dadli Darsli. Darslijevi su preterano normalna porodica. Naime, oni ne podnose bilo šta što ima imalo veze i sa čim neverovatnim i iole neobičnim. Međutim, ubrzo nakon što Vernon odlazi na posao tog jutra 1981. godine, čovek zvani Albus Dambldor pojavljuje se kod njihove kuće, a mačka koja je tu stajala transformiše se u ženu, Minervu MekGonagal.

Dambldor i MekGonagalova pričaju o nedavnom padu Lorda Voldemora i dečaku koji ga je zaustavio, Hariju Poteru. Voldemor je ubio Harijeve roditelje i pokušao je da ubije Harija, ali to mu nije uspelo, jer je Harija štitila jedna drevna magija koju mu je podarila njegova majka. Voldemor, jedan od najmoćnijih čarobnjaka svih vremena, onaj koji je terorisao ceo magijski i nemagijski svet, ostao je bez moći i izgubio je svoje telo i oblik. Ubrzo dolazi Rubijus Hagrid koji donosi malu bebu Harija Dambldoru. Dambldor, MekGonagalova i Hagrid ostavljaju Harija Darslijevima, jedinim živim rođacima koji su mu ostali (Petunija Darsli i Harijeva majka Lili Poter su rođene sestre).

Iako su ga prihvatili, Darslijevi stalno omalovažavaju Harija i favorizuju svog sina Dadlija.

Nekoliko dana pre svog jedanaestog rođendana, Hari dobija misteriozno pismo. Teča Vernon ne da Hariju da ga pročita, ali sledećeg dana dolazi još jedno, i svakog sledećeg posle toga, jer teča Vernon ta pisma baca, nedajući ih Hariju.

U pokušaju da izbegne beskrajno dostavljanje pisama, teča Vernon se sa porodicom i Harijem seli. Kada pisma nastavljaju da dolaze, on beži sve dalje i dalje, dok ne dođe u malenu kolibu na ostrvu u sred okeana. U noć, Hagrid dolazi, lično daje Hariju pismo i odvodi ga u Hogvorts, školu za veštice i čarobnjake.

Na Hogvortsu, Hari sklapa prijateljstvo sa Ronom Vizlijem i Hermionom Grendžer. Takođe se rađa i neprijateljstvo sa Drakom Melfojem.

Hari, Ron i Hermiona su razvrstani u školsku kuću Grifindor, dok je Melfoj otišao u Sliterin, kuću koja je poznata po tome što je dala sve do sad poznate mračne čarobnjake.

Hari nalazi novu opsesiju: kvidič, čarobnjački sport, i postaje jedan od najboljih igrača u istoriji.

Glavni zaplet se stvara oko Kamena mudrosti, legendarne supstance koja svom vlasniku daje večni život. Hari otkriva da Voldemor pokušava da ga ukrade i sumnja da za to koristi jednog od profesora, Severusa Snejpa.

Hari, Ron i Hermiona će proći kroz niz prepreka i zamki da bi došli do Kamena i spasli ga od Snejpa. Ipak, kada otkrije mesto gde se čuva Kamen, Hari će tu naći drugog profesora, Kvirela. On, a ne Snejp, je pomagao Voldemoru da dobije Kamen. Hari će naći Kamen, ali Voldemor neće uspeti da mu ga uzme. Zbog žrtve koju je njegova majka dala da bi ga spasila, Voldemor nije mogao da dotakne Harija. Opet je pobegao, a Kvirela je ostavio da umre.

 -najpreporucljivije djelo do sada,5zvezdica...

Knjiga koju toplo preporucujem,za one koji vole fantaziju extra knjiga...kratak opis koji vam nece pokvariti uzitak u knjizi ali ce vas zainteresovati...pogledajte:

Sumrak je roman o ljubavi između vampira i smrtne djevojke kojeg je napisala američka spisateljica Stephenie Meyer. Izdan je u tvrdim koricama 2005. godine. U njemu upoznajemo sedamnaestogodišnju Isabellu "Bellu" Swan koja se seli iz Phoenixa, Arizona u Forks, Washington i saznaje da je njen život u opasnosti kada se zaljubi u vampira, Edwarda Cullena.

Isabella Swan, najčešće zvana Bella, seli se iz sunčanog Phoenixa, Arizona u kištoviti Forks, Washington gdje će živjeti sa svojim ocem, tako da njezina majka, Reneé, može putovati sa svojim novim mužem, Philom Dwyerom, baseballskim igračem. I ako u Phoenexu nikad nije imala mnogh prijatelja, Bella uskoro otkriva kako je predmet znatiželje u svojoj novoj školi u Forksu, gdje se sprijateljuje s nekoliko učenika i učenica. Na njezin užas, nekoliko dečki se netječe koji će prvi privući njenu pažnju. Već prvi dan sjedi pokraj Edwarda Cullena, koji je ljutito gleda i usput stvara krajnju napetost. To dovodi Bellu do zaključka da je mrzi. Međutim, njegovo ponašanje prema njoj se uskoro počinje mijenjati. Jednog dana, kada je prema Belli nekontrolirano jurio kamion klizeći po ledu, otkrivaju se Edwardove nadnaravne moći. Nakon što je ugledala udubljene na kamionu u obliku Edwardovog ramena, shvaća da je kamion udario njega i tako ju je zaštitio da je kamion ne udari. Bella mu se kasnije suprotstavlja zbog bizarnosti situacije, ali Edward ne želi pričati sa njom. Kako vrijeme prolazi, Edward i Bella su sve češće meta jedan drugome iako Edward očajnički pokušava držati Bellu što dalje od sebe. Tijekom izleta na Prvu plažu, Bella saznaje od svog "prijetelja" Jacoba da postoje Quileute i hladni, tj. Cullenovi, vegetarijanski vampiri koji ne piju ljudsku krv nego love životinje pa piju njihovu. Usprskos tome, Bella i Edward se zaljube. Najveći problem im predstavlja Bellina nevjerojatna sposobnost da privuče nesreće. No, oni ostaju zajedno. Naizgled blaženo stanje stvari prelazi u kaos kada u grad stigne jedan drugi vampirski koven, a tragač, James, preusmjeri sva osjetila na Bellu. Pod uvjerenjem da je James oteo njzinu majku, odlazi u svoj bivši baletni studio gdje je James napada. Edward, zajedno s ostatkom svoje obitelji spašava Bellu prije nego što je James uspije ubiti.kasnije, kada se vrate u Forks Bella izražava želju da postane vampir što Edward odlučno odbija.

-po meni 3 zvezdice

Knjigu sam procitao,lijepo je procitati jer jhe neverovatno i istinito da postoje takvi ljudi...kratak opis[nisam ja pisao] ...:

U strogo književnoumjetničkom smislu najbolje je Camusovo djelo roman Stranac. To je priča o činovniku Mersaultu, koji dobiva obavijest da mu je umrla majka u ubožnici. On odlazi na pogreb, no ljudi se čude njegovom "hladnom" držanju: nije se rasplakao, nije želio majku čak ni vidjeti, razmišljao je jedino o tome da je majka ovdje živjela kako je mogla i sebi nema što predbacivati. Kada se vratio s pogreba, pošao je na plažu, susreo djevojku Marie, s kojom je radio, i koja mu je bila simpatična, pa kada se ustanovilo da je simpatija obostrana, ona dolazi k njemu. Nakon toga uvučen je u svađu svog susjeda Raymonda, s kojim uskoro odlazi u vikendicu na plaži.

Raymond se tuži da ga progoni skupina Arapa, izbija tučnjava, Raymond je ozlijeđen i želi se osvetiti. Mersault ga tada nagovori da mu preda pištolj, da ne bi bilo veće nevolje. No, na plaži u šetnji, Mersault susreće Arapina koji poteze nož. Zaslijepljen suncem Mersault u njega puca i ubije ga.

Drugi dio romana posvećen je Mersaultovu boravku u zatvoru. Ne shvaća ozbiljnost situacije. Njegova djevojka, Marie, posjećuje ga, no tužiteljstvo se raspitalo o njegovu životu, pa na suđenju neprestano naglašava kako je bešćutan jer nije plakao za majkom i isti je dan našao ljubavnicu. Izmišljena je čitava tobožnja urota s Raymondom o ubojstvu s predumišljajem, i Mersault je na kraju osuđen na smrt. Zatvor, suđenje, pa i osudu, Mersault prima smireno, ne shvaćajući da se sve to događa njemu i u tome je sam sebi "stranac". Jedino se razjari kada mu ispovjednik nudi utjehu: u srdžbi tada spominje da su ga zapravo osudili zato jer nije plakao za majkom, da ga dubinski ne razumiju jer nije živio u iluzijama, i da mu je na kraju svejedno, jer je proživio život onako kako je mogao, oslobođen iluzija. Zaključuje zato da, ako ga gomila dočeka povicima mržnje prije pogubljenja, to će ga na neki način učiniti čak i sretnim.

Tumačenja toga romana najčešće su upozoravala na srodnost sa Sartreovom filozofijom, i to je u velikoj mjeri točno. Jean Paul Sartre mu je zaista filozofski blizak. No, podjednako je tako točno da je Stranac gotovo moralistička osuda pravosuđa. U tom smislu radi se zapravo o sudski krajnje nepravednoj kazni - Mersault nije ubio s predumišljajem - pa dolazi do izražaja apsurd pravnog postupka. Mersaultu sude ljudi koji ga naprosto ne razumiju: ono sto se njima čini bešćutnošću, zapravo je podjednako tako moglo proizići iz prave osjećajnosti koja se jedino ne želi izraziti očekivanom "glumom"; nemali broj ljudi plače na pogrebu jedino zato sto se to od njih očekuje. Mersault tako doduše jest "stranac" u svijetu navika i običaja, no njegovo je ponašanje dosljedno njegovom uvidu u zbilju života i njegovu karakteru. Njemu se naprosto dogodio "tragičan slučaj" kakav se svima lako može dogoditi, jedino što je on ovaj put imao nesagledive posljedice; na kraju ga je tobožnja pravda osudila na smrt bez pravog razloga. Ali Albert Camus ga ne osuđuje, niti želi da to mi činimo.

Temeljna je vrijednost Camusova romana ipak u stilu: upravo zbog jednostavnog, a izuzetno dojmljivog izlaganja izvrsno je ocrtan kako jedan lik - možda i tip čovjeka - tako i raspoloženje, pa i cjelokupna atmosfera nepredvidivog i besmislenog niza slučajnosti koje tako često upravljaju našim životima.

Zanimljivo je, međutim, da se pojam apsurda počeo rabiti i kao oznaka određene kazališne tehnike, takve tehnike kakva zapravo znaci svojevrsno dovršenje avangarde, a istovremeno izravno uvodi i postupke koje će preuzeti postmodernizam.

 -po meni 5 zvezdica,izuzetno djelo...

Ako ostajete duze kuci i tuzni ste ili jednostavno zelite malo da ispunite zivot preporucujem knjigu jadnici...mali opis koji vam nece pokvariti uzitak:

Jadnici (originalni francuski naziv: Les Misérables) (1862), roman francuskog pisca Viktora Igoa, koji se smatra najpoznatijim romanom 19. stoljeća. Prati živote i međusobne odnose nekoliko francuskih likova u dvadesetogodišnjem periodu ranog 19. stoljeća, koji uključuje napoleonsku eru i desetljeća nakon nje.

Roman se uglavnom bavi životom i djelima svog protagonista - bivšeg kažnjenika Jeana Valjeana (čitaj: Žan Valžan) - koji se nastoji iskupiti, a kroz efekte Valjeanovih djela se nazire i autorov društveni komentar. Roman istražuje prirodu dobra, zla i prava, a također se bavi i poviješću Francuske, arhitekturom Pariza, politikom, moralnom filozofijom, pravom, pravdom, religijom te vrstama i prirodom romantične i obiteljske ljubavi.

Igo je za svoj roman bio inspiriran životom stvarne ličnosti - bivšeg kriminalca i poznatog policajca Françoisa Eugenea Vidocqa, čiji je lik razdvojen na dva glavna lika u romanu. Les Misérables je poznat i po brojnim kazališnim i filmskim adaptacijama, od kojih je možda najpoznatiji istoimeni kazališni mjuzikl, ponekad poznat pod nadimcima "Les Mis" ili "Les Miz" (izgovoreno /leɪ mɪz/).