
O dnevnim potrebama kalorija, ugljikohidratima, bjelančevinama i mastima znate dovoljno. Savjeti o svakodnevnoj tjelovježbi, dovoljnoj količini sna i obaveznom doručku također su vam dobro poznati. Svjesni ste da bez svega toga vaš organizam ne može uspješno obavljati svakodnevne zadatke koje mu zadajete, no kada vas je netko uistinu upozorio da priča o „zdravom životu" nije potpuna i da nedostaje bitan dio slagalice bez dovoljne količine vitamina i minerala koju unesete hranom? U sljedećih nekoliko članaka pročitajte kako izborom pravilnih namirnica možete upotpuniti svoju slagalicu i izbjeći razne bolesti bez vitaminskih dodataka.
Vitamini su organski spojevi raznovrsne strukture i kemijskih osobina koji se u hrani nalaze u malim količinama, a nužni su za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Nezamjenjivi su biološki katalizatori* koji reguliraju vitalne procese prijeko potrebne za normalan metabolizam stanica, tkiva i organa. Osim uloge katalizatora, sve veći broj istraživanja potvrđuje njihovu ulogu i u održavanju imunološkog sustava. Dijelimo ih u dvije osnovne skupine: one topljive u mastima (A,D,E,K) te vitamine topljive u vodi (vitamin C i vitamini B-kompleksa). Taj podatak je bitan jer se vitamini topljivi u mastima skladište u masnom tkivu i jetri te u većim količinama mogu postati toksični.
Zbog činjenice da većinu vitamina naš organizam sam ne može sintetizirati, raznovrsna prehrana od iznimne je važnosti kako bismo unijeli vitamine i minerale koji nam nedostaju. Od 1941. godine propisuju se RDA (preporučene dnevne doze) ovisno o dobi, spolu i fiziološkim odnosno patološkim stanjima i od tada se periodično mijenjaju svakih nekoliko godina prema novim saznanjima. RDA koje vrijede danas propisane su još 1989. godine s izmijenjenim dozama vitamina A, vitamina C i selena zbog njihovih dokazanih antioksidativnih svojstava o kojima ću više napisati u jednom od sljedećih članaka. Online procjenu RDA vrijednosti za svoju dob i spol možete pogledati ovdje.
Za razliku od vitamina, minerali su anorganski kemijski elementi koji su nam prijeko potrebni za život. Minerale naš organizam ne može proizvoditi stoga ih je sve potrebno neprestano unositi vodom ili hranom. Dijelimo ih na oligoelemente i elemente u tragovima. Ono što je zanimljivo za minerale je činjenica da njihova lista još uvijek nije konačna jer se još uvijek provode istraživanja vezana za njihovu važnost za ljudski organizam.Biotin u kruhu (foto: Grant Cochrane / FreeDigitalPhotos.net)
Teško sam odlučila s kojim vas vitaminom prvim upoznati, svi su oni podjednako važni za naš organizam. Nedostatak samo jednoga može uzrokovati jedan ili više simptoma koje u kratkom vremenskom periodu odmah možete ''osjetiti''. U sljedećim člancima upoznat ćete se s vitaminima B-kompleksa, a za početak slijedi priča o biotinu i zašto je važan.
Biotin (Vitamin H, B7)
Biotin je jedan od nekoliko vitamina B-kompleksa koji čine vitamini : B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9, B12 i drugi. Iako je njegov nedostatak vrlo rijedak, on za sobom obično povlači i nedostatak većine drugih vitamina B-kompleksa. Zbog činjenice da je uključen u proizvodnju energije iznimno je važan za organizam. U ljudskim tkivima je bitan koenzim** u metabolizmu ugljikohidrata, masti i aminokiselina. Potreban je za različite metaboličke funkcije koje uključuju skladištenje glukoze, masti, biosintezu masnih kiselina te razgradnju aminokiselina. Stvara se u organizmu, u crijevnoj flori. Važan je i za normalan razvoj epiderme pa se stoga prve promjene mogu uočiti na koži i kosi. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina - avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. Neki od simptoma nedostatka kod čovjeka uključuju dermatitis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju te promjene u encefalogramu. Njegov nedostatak se najčešće povezuje s nepravilnom prehranom, a u hrani se može pronaći u pivskom kvascu, bubrezima i jetri, piletini, kruhu, ribi, žutanjku, siru, mlijeku,lososu, sardinama, gljivama te povrću (cvjetača, kelj, mrkva,grah, špinat) i voću (banane, kruške, jagode).
Biotin u liječenju šećerne bolesti tipa 2
Istraživanja, u kojem su biotin i krom pikolinat korišteni zajedno, su pokazala da ova kombinacija daje bolje rezultate u regulaciji šećera u krvi kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom, a koji boluju od šećerne bolesti tipa 2. Dobri rezultati su dobiveni i kod pacijenata kod kojih je regulacija ove bolesti uz klasičnu terapiju bila nezadovoljavajuća te je kod njih uočeno smanjenje količine kolesterola. Naime, pacijenti su bili podijeljeni u dvije skupine. Obje su skupine uzimale normalnu terapiju za liječenje šećerne bolesti koju im je liječnik prepisao, no jedna je skupina uzimala placebo, a druga kombinaciju biotina i krom pikolinata. Nakon 3 mjeseca korištenja druga je skupina pokazala značajno poboljšanje u regulaciji šećera u krvi u odnosu na prvu skupinu. Nažalost, do sada nije napravljeno istraživanje u kojem bi se samo biotin koristio za regulaciju ove bolesti.