RUZA

U zanosu ljubavi,
pozudi stvaranja
dok slikash oci snene
jedne zene,
ja budim se u suzama

Na jastuku ruza polegla
bela.
Na odlazak podseca njegov,
u zvezdanoj noci ljubavnoj
Bila je velika,
zanosna u lepoti stvarana

Danima,nocima...
Prolecu i letima...
Grcala je grlica
jetko ponekad i besno
ko devojcica...

Prashtala i mashtala
dok suze su se slivale...
Zelela i molila
da brod se vrati i kormilo

Ti nocas na njega licish;
tragom ljubavi iste
vrelinom poljubaca slicish,
na vatru u grudima
i bol u preponama

Primakni se blize,
da oci ti poljubim
usta celivam i zamolim
da mi u krilo glavu stavish,
reci shapucesh nezne a onda
odesh i ostavish,
da oci moje polegle
u nebo gledaju...

Ako se ikada vratish,
poljubish opet,
ja celo srce tebi cu dati
i cashcu svojom darivati
Ljubav tu...vecnu!

Nadja