Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

On vidje zivotinju sto voli da rezi
Velike krznene sape I nikad ne bjezi
Ogromna ledja sa krznom I dlakom dugom
Ah, mislim da cu je zvati medom

Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

On vidje zivotinju na brdu gore
Prezivajuci toliko trave sve do zore
Procuri mlijeko od onoga sto je bilo trava
Ah, mislim da cu je zvati krava

Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

On vidje zivotinju sto da frkce voli 
Veliki rogovi na glavi kako bi se boli
Nema sta ne moze povuci taj zivotinjski lik
Ah, mislim da cu je nazvati bik

Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

On vidje zivotinju sto se u blatu valja
Zamazanog lica i repa ko spirala
Ni mala, ni previse velika zivotinja
Ah, mislim da cu je zvati svinja

Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

Dodje jos jedna zivotinja iza zbuna
Na nogama joj papci i na ledjima vuna
Pase mirno travu ispod planinskog vijenca
Ah, mislim da cu je zvati ovca

Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, na samom pocetku
Covjek svim zivotinjama dade imena
Na samom pocetku, nekad jako davno

On vidje zivotinju glatku kao staklo
Svojim putem gmizuci kroz travu lako
Nestade kraj jezera dok sunce sija  . . .



Sa albuma Slow Train Coming, 1979 godina. Cijeli album je posvecen Dilanovom prelazu na Hriscanstvo. Inace Roebert Zimmerman aka Bob Dilan je rodjen kao Jevrej i vjerovao je da mu se ukazao Hrist u jednom hotelu u Arizoni. Evo tacno njegovih rijeci u vezi toga:
"Jesus did appear to me as King of Kings, and Lord of Lords," he'd later say. "There was a presence in the room that couldn't have been anybody but Jesus...Jesus put his hand on me. It was a physical thing. I felt it. I felt it all over me. I felt my whole body tremble. The glory of the Lord knocked me down and picked me up."

Na gitari Mark Knopfler iz Dire Straits.

Neka te blagoslovi Bog i nad tobom uvijek bdije
Neka se sve tvoje zelje ostvare ,
Neka uvijek radis sve dobro za druge
I pusti druge da ti dobrom vrate sve
Da napravis ljestve do zvijezda
I popenjes se na svaki prag
I da mlad ostanes zauvijek
Zauvijek mlad, zauvijek mlad
Da ostanes zauvijek mlad

Neka odrastes da budes cestit
Neka odrastes da pravedan si ti
Neka uvijek dodjes do istine prave
I da vidis da te svijetlost okruzuje
Neka uvijek budes hrabar
Stojis uspravno I budes jak
I da ostanes mlad zauvijek
Zauvijek mlad, zauvijek mlad
Da ostanes zauvijek mlad

Nek tvoje ruke uvijek nesto rade
Neka ti noge uvijek bude hitre
Da imas dosta jake podrske
Kada vjetar i u drugom pravcu puse
Neka ti radost srce uvijek ispuni
Neka se tvoja pjesma uvijek pjeva
I da ostanes zauvijek mlada
Zauvijek mlada, zauvijek mlada
Da ostanes zauvijek mlada...

***



***

Ovo je verzija koju ja licno najvise volim sa odlicnog zivog albuma Dilana,
Live at Budokan, 1978 godine...

Lezo sam na pijesku I gledao u nebo
Kad su djeca bile bebe I igrale se na plazi
Dosla si iza mene I kako prolazis te gledo
Bila si uvijek tako blizu I da te se lako trazi

Sara, Sara
Sta god da te natjera da predomislis se ti
Sara, Sara
Tako lako te spazit, tako tesko opisat

I jos uvijek ih gledam sa posudama u pijesku
Trceci do vode da ih napune brzo
I jos vidim skoljke s kojim se igraju uz vrisku
Dok prate jedni druge penjuci se uz brdo

Sara, Sara
Slatki nevini andjele, slatka ljubavi zivota
Sara, Sara
Blistavi dragulj, tajanstvena zena

Spavajuci u sumi pored zapaljene vatre
Ispijajuci bijeli rum u portugalskom baru
Preskacuci se igraju I slusaju bajke
Ti na pijaci u Savana-la-Maru

Sara, Sara
Sve je tako jasno, ne mogu zaboravit i
Sara, Sara
Voljeti tebe necu nikad zazaliti

I jos uvijek cujem zvuke Metodistickih zvona
Lijecio sam se dugo I prosao kroz patnje
U Celzi hotelu tih proslih dana
Pisao "Tuzno-oka ledi ravnice" za tebe

Sara, Sara
Gdje god da idemo, nismo razdvojeni nikada
Sara, Sara
Ljepoto moja, tako srcu draga

Kako sam te sreo, ne znam ni sam
Glasnik me posla sa tropskom olujom
Bila si tamo u zimu, mjesecina na snijegu
I na Lily Pond Lane sa toplom strujom

Sara, Sara
Skorpion sfingo u pamucnoj tunici
Sara, Sara
Nedostojnost moju mi moras oprostiti

Sad je obala pusta vidim samo algu po koju
I olupinom starog broda sto na kopnu spava
Ti si uvijek bila tu kad sam trebao pomoc tvoju
Daj mi mapu I kljuc za tvoja vrata

Sara, Sara
Carobna boginja sa lukom I strijelom
Sara, Sara
Ne ostavljaj me nikad, da ides nemoj

***

***

Jedna od najvecih pjesama sa akusticnom gitarom i usnom harmonikom, izgleda da vise ljudi ne prave ovakve pjesme, niti imaju potrebe u ovom novom korporativnom zivotu.

Gospodine, gospodine mozes li mi reci kuda idemo mi ?
Lincoln County putu ili Armagedonu ?
Kao da sam bio na ovom putu vec prije
Imali istine u tome, Gospodine ?

Gospodine, gospodine, da li znas gdje ona se krije ?
Koliko jos dugo cemo jahati do nje ?
Koliko dugo moram paziti na vrata ?
Hoce li tu biti neko olaksanje, gospodine ?

Jos uvijek nestasni vjetar zvizduce gore ispod krova
Jos uvijek metalni krst visi oko vrata njenoga
Limeni orkestar jos svira na tom praznom mjestu
Gdje su me jednom stisle ruke njene I kad rece, Ne zaboravi me…

Gospodine, gospodine mogu da vidim taj oslikan vagon
Osjetim miris azdajinog repa…
Ne mogu da podnesem neizvjesnost vise
Mozes mi reci koga da pitam ovde, gospodine

Posljednje sto pamtim prije nego se skinuh I klekoh
Napunjen voz budalama potonulim u magnetno polje
Nekog cigana sa polomljenom zastavom I treperavim prstenom
Rekao je, Sine, ovo vise nije san, stvarnost je to

Gospodine, gospodine znas da su njihova srca opsivena kozom
Daj mi jos minut, da sve skupim zajedno
Da se podignem sa poda na noge
Spreman sam gdje si ti, Gospodine

Gospodine, gospodine da raskjnemo kablove ove
I da prevrnemo sve stolove
Ovo mjesto nema smisla nikakvog vise
Sta to cekamo mozes mi reci, gospodine
***

***
Evo jos jedna kompleksna pjesma sa albuma Street Legal, Senor. Jedna od najljepsih njegovih pjesama.
Senor. Sinjor je na spanskom naravno gospodin, ali oni tako nazivaju i Boga, kao Gospoda... Ipak ostavio sam obican izraz gospodine... Kombinacija senor sa engleskim ima svoju draz, tako da prevodom to gubi, ali ovo nije prepjev, tako da sam misljenja da je vaznije da je sto pribliznije originalu...

Sesnaest godina
Sesnaest  zastava ujedinjenih preko polja
Gdje dobri cobani zaluju
Ocajni muskarci, ocajne zene podijeljeni
Sire svoja krila ispod palog lisca

Sreca zove
Iskoracio sam ispod sjenki I dosao do pijace
Prodavci I lopovi, gladni za vlascu, moj posao je propao
Ona mirise slatko kao livada gdje je rodjenja
jedne veceri u sred ljeta, pored tornja

Hladnokrvni mjesec
Kapetan ceka vise iznad slavlja
Saljuci svoje misli voljenoj djevojci
Cije tamnoputo lice je iza dokucivosti
Kapetan je tuzan, ali jos misli da za njegovu ljubav ima nade

Obrijali su njenu glavu
Ona je razapeta izmedju Jupitera I Apola
Glasnik je dosao sa crnim slavujom
Vidio sam je na stepenicama I nisam mogao da je ne pratim
Pratice je prosao sam fontanu gdje su podigli njen veo

Posrnuo sam tada
Jahao sam preskacuci prepreke u jarugama
Sa zakrpama ispod srcolike tetovaze
Odmetnuti svestenici I opasne mlade vjestice
Djelili su cvijece koje sam tebi dao

Palata od ogledala
Gdje su se ogledali vojni psi
Bekrajni putevi I cviljenje zvona
Prazne odaje gdje je sigurno sjecanje
Gdje andjeoski glasovi sapucu dusama iz proslih vremena

Ona ga budi
Poslije cetrdeset osam sati, sunce se probija
Pored raskidanih lanaca, planinskih vijenaca I kotrljajucih stijena
Preklinje ga da joj kaze sta ce sada da preduzme
Obara je I ona se cvrsto drzi za njegov dugi zlatni lanac

Gospodine, on rece
Meni ne treba vasa organizacija, glacao sam vase cipele
Pomako sam vase planine I markirao vase karte
Ali Raj gori, ili se pripremi da nestanes
ili tvoje srce mora imati hrabrosti za smjenu straze

Mir ce doci
Sa spokojstvom I sjajom na vatrenim tockovima
Ali nam nece donijeti nagradu kad njeni idoli padnu
I okrutna smrt se preda I njene utvare se povuku
Izmedju Kralja I Kraljice Maceva
***

***
Ova pjesma je izasla na albumu Street Legal, 1978 godine, gdje Dilan donio jedan potpuno novi, za to vrijeme moderan zvuk, sa par velikih hitova. Jedna od pjesama koja se stalno vrtila na radiju je i ova i ja nisam imao pojma o cemu se radi, a moram da priznam i posto sam je preveo da i dalje nemam pojma o cemu se radi, na sta je tacno mislio kada je pisao. Postoje razne teorije, ali ja bih ostavio citaocu da sam nadje poneki stih sto ga vodi negdje, jer nekada je dovoljno da razumijemo samo jedan stih, a ovde ih ima pregrst...

Mozes u Engleskoj ili Francuskoj ambasador biti
Mozes da volis kockati, mozes da volis plesati
Mozes biti prvak svijeta, teska kategorija
Mozes biti dama sa niskama i perlama

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes biti rokenrol ovisnik sto po sceni skace
Mozes i droge da drzis pod kontrolom sve
Zenu u kavezu za sebe,
Mozes biti poslovan covjek ili visoke klase lopov
Mogu te zvati Sefe ili te mogu zvati Doktor

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes biti specijalac, mozes biti Turcin mlad
Mozes biti u velikoj TV kuci glavni urednik
Mozes biti bogat ili siromasan, mozes biti slijep ili hrom
Mozes zivjeti u nekog drugoj zemlji, pod laznim imenom

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes biti zidar sto zna kuce graditi
Mozes zivjeti u vili ili cak i u palati
Mozes imati oruzje ili cak i svoje tenkove
Mozes posjedovati zgrade
Mozes cak imati i banke svoje

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes biti propovjednik sto duhom svojim plijeni
Mozes primat mito sa strane radeci u opstini
Mozes raditi u brijacnici i da znas kosu sisati
Mozes biti necija ljubavnica
mozda nekoga naslijediti

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes da volis pamuk, mozes da volis svilu nositi
Mozes da volis viski, mozes da volis mlijeko piti
Mozes da volis kavijar, mozes da volis jesti hljeba
Mozes da spavas na podu
ili da se pruzis preko ogromnog kreveta

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga ces morati sluziti

Mozes da me zoves Teri, mozes da me zoves Timi
Mozes da me zoves Bobi, mozes da me zoves Zimi
Moze da me zove R.J, mozes da me zoves Rej
Mozes da me zoves kako god hoces, nema veze hej

Ali moraces da sluzis nekoga
Da zaista moraces da sluzis nekoga
I moze to biti djavo ili moze biti Gospod Bog
Ali nekoga, ces morati sluziti...

****


****
Kada se pojavio album Slow train coming, negdje krajem sedamdesetih godina, sjecam se komentara u nasoj rok stampi sa naslovom, Forma savrsena, sustina hmmm...
Naime nije mogao niko da ospori jedno muzicko remek djelo, gdje je svoje prste umijesao i Mark Knopfler sa svojom filigranskom gitarom, ali Dilanovo okretanje religiji je tada za nase socijalisticko drustvo bila neka vrsta soka, nesto kao "Zar i ti brate Dilane ?"
Ova nasa sadasnjost je izgledala tako daleka, kao da nikada doci nece, ponekad bih razmisljao koliko cu imati godina u dvadeset i prvom vijeku, a sada ti dani blijede i ponekad pomislim kao da nikada i nisu postojali...
Proslost, buducnost preplicu se u nasim mislima, ocajnicki ih pokusavamo spojiti, vratiti se na pocetak i ispraviti nase greske, zablude, biti srecniji, pametniji...

Tvoj dah je sladak

Tvoje oci kao dva dragulja na nebu

Tvoja ledja su prava i kosa glatka

pruza se na jastuku

Ali ja ne osjetim uzbudjenje

ni zahvalnost niti ljubav

Tvoja vjernost nije za mene

nego zvjezdama iznad nas

Još jedna šolja kafe pred put

Još jedna šolja kafe za tu

daleku dolinu

Tvoj tata, odmetnik on je

I lutalica po zanatu

Uci' cete kako da bacas noz

I kako da biras kartu

On pazi na kraljevstvo svoje

Nema mjesta za ljude strane

Njegov glas drhti kada zove

za jos jedan tanjir hrane

Još jedna šolja kafe pred put

Još jedna šolja kafe za tu

daleku dolinu

Tvoja sestra buducnost vidi

kao tvoja mama i ti sama

Da citas i pises naucila nisi

Nema knjiga na policama

I uzivanju tvom granica nema

tvoja glas je kao cvrkut mio

Ali tvoje srce kao okean

tajanstveno i tamno sivo

Još jedna šolja kafe pred put

Još jedna šolja kafe za tu

daleku dolinu

****



*** Jedan klasik vrlo lagan za sviranje, obradjen bezbroj puta, da me zacudilo da ga se nije dotako Dzoni. Vrhunska pjesma, tako prosta i u isto vrijeme genijalna, i mislim da ce da ostane nesto poput narodne, tradicionalne americke pjesme.
Za mladje, tu pjesmu jos izvode i White Stripes, a za starije Robert Plant

Iza horizonta

Iza horizonta, iza sunca

Na kraju duge, zivot pocinje tek

U dugim satima sumraka ispod zvijezda sto nicu

Iza horizonta da se voli je lako

Ocaran sam zudnjom

Sta ne radim to?

Kroz plamen i kroz vatru

Gradim svoj svijet oko tebe

Iza horizonta, u proljece ili jesen

Ljubav ceka vjecno, za nekog i za sve

Iza horizonta, preko granica

Oko ponoci bicemo na istoj strani

Dole u dolini hladna voda tece

Iza horizonta neko je molio za dusu tvoju

Udara moje bijedno srce

Osjetivsi poljubac andjela

Moje uspomene se utapaju

U blazenstvo smrtno

Iza horizonta, na kraju price

Na svaki korak tvoj, isti ja koracam

Iza horizonta, nocni vjetar puse

Sa mjesecevom melodijom od mnogo prije

Zvona stare crkve, kako slatko zvone

Iza horizonta nasao sam te na vrijeme

Sumorno je i mracno

Uzalud se branim

Malaksao i ranjen

Tuga moja je prosta

Iza horizonta ili izdajnickog mora

Ne mogu da vjerujem da si bacila ljubav za mene

Iza horizonta, ispod plamenog neba

u blagoj svijetlosti jutra praticu te ocima svojim

Kroz zemlje i kraljevstva i hramove kamene

Iza horizonta do kosti ravno

Pravo je vrijeme u godini

Neko tamo se uvijek brine

Uvijek se nadje razlog

Zivot da se postedi neciji

Iza horizonta, nebo je tako plavo

I ja cu da zivim duze od zivota, da volim tebe…

Sa posljednjeg Dilanovog albuma, Moderna vremena, izdanog 2006 godina i koji dolazi na prvo mjesto americke top liste, na kome je Dilan posljednji put bio 1976 kada je izdao legendarni Desire.
Na taj nacin u 65-oj godini postaje najstariji izvodjac koji se popeo do samog vrha top liste.

****

O gdje si bio moj plavooki sine ?
I gdje si bio moje drago dijete ?
Saplitao sam se na strani dvanaest maglovitih planina
Hodao sam I puzao na sest krividavih autostrada
Ukoracio sam u sred sedam tuznih suma
I bio sam ispred tuce mrtvih okeana
Bio sam deset hiljada milja u grotlu groblja
I teska, teska, teska,
teska kisa ce da padne


O sta si vidio moj plavooki sine ?
Sta si vidio moje drago dijete ?
Vidio sam novorodjence okruzeno divljim vukovima
Vidio sam autostradu od dijamanata I nikoga na njoj
Vidio crnu granu sa koje kapa neprestano krv
Vidio sam sobu punu ljudi sa krvavim cekicima
Vidio sam bijele ljestve prekrivene vodom
Vidio sam deset hiljada nijemih osvajaca
Vidio sam puske I ostre maceve u rukama djece
I teska, teska, teska,
teska kisa ce da padne


I sta si cuo moj plavooki sine ?
I sta si cuo moje drago dijete ?
Cuo sam zvuk groma, grmio je kao upozorenje
Cuo sam huk talasa koji je mogao da potopi cijeli svijet
Cuo sam stotinu bubnjara cije ruke su bljestale
Cuo sam deset hiljada ljudi kako sapucu I niko ne slusa
Cuo sam jednu osobu kako umire od gladi, I kako se mnogo ljudi smije
Cuo sam pjesnika koji je umro u slivniku
Cuo sam zvuk klovna koji place u aleji
I teska, teska, teska,
teska kisa ce da padne


O koga si sreo moj plavooki sine ?
Koga si sreo moj drago dijete ?
Sreo sam malo dijete pored mrtvog ponija
Sreo sam bijelog covjeka kako seta crnog psa
Sreo sam mladu zenu cije tijelo gori
Sreo sam malu djevojcicu, dala mi je dugu
Sreo sam covjeka koji je bio ranjen od ljubavi
Sreo sam jednog drugoj koji je bio ranjen I omrazen
I teska, teska, teska,
teska kisa ce da padne


I sta ces da uradis sad, moj plavooki sine ?
Sta ces da uradis sad moje drago dijete ?
Idem nazad prije nego kisa pocne da pada
Otici cu u dubinu najdublje crne sume
Gdje ima mnogo ljudi I cije ruke su prazne
Gdje zrnca otrova teku njihovim vodama
Gdje kuce u dolini srecu prljavi otpad zatvora
Gdje je lice dzelata uvijek dobro skriveno
Gdje je glad ruzna, gdje su zaboravljene duse
Gdje je boja samo crna, gdje je nula samo broj
I govoricu o tome I misliti I pricati I saputati
I pokazati sve sa planina da sve duse to vide
Onda cu stati pored okeana dok ne pocnem da tonem
Ali cu znati moju pjesmu, prije nego sto pocnema da pjevam
I teska, teska, teska,
teska kisa ce da padne...

Prvo Dylan u pozadini sa Joan Baez...



I kako to Brian Ferry izvodi