O blogu
sve i svasta
Meni
Arhiva
Novo objavljeno
Kategorije
Linkovi
Feeds
Box
Dodaj u ovom boksu šta god želiš ili ga izbriši.
Blog Hosting
Zahvale
Energopetrol
februar 2007.
Evo zasto nije prodaja vec dokapitalizacija. Zbog gospodina Hece ~velikog zastitnika` drzavne imovine (citaj lobiste za Austrijance -Omv i INTRADE energija) i ostalih mafijasa i profitera iz stranke za BiH koji pokusavaju da se u svakoj prodaji firme ~nadju~.
MOL-INA još nije platio ni fening za Energopetrol
Ugovor o dokapitalizaciji sarajevskog Energopetrola, potpisan početkom rujna prošle godine, i dalje je mrtvo slovo na papiru.
Bez obzira na to što je prošlog tjedna u Vladi FBiH potpisan i novi protokol o istoj temi, stanje je nepromijenjeno. Ni država ni Energopetrol od Konzorcija MOL-INA još nisu dobili ni fening. I premijer FBiH Ahmet Hadžipašić konstatirao je kako se "nada da će obaveze biti izvršene što prije".
"Ovakva situacija je najgori mogući scenarij za kompaniju jer se stalno nešto očekuje, dok se problemi gomilaju. Nemam informacije kada će početi realizacija ugovora", kazao je za Dnevni avaz predsjednik Nadzornog odbora Energopetrola Zahid Pita.
U prvoj fazi MOL-INA treba uplatiti više od 60 milijuna KM, po osnovu dokapitalizacije, te dodatnih 10,2 milijuna KM na ime prava za dokapitalizaciju Energopetrola.
Uz to, uvjet je i isknjižavanje terminala u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Pločama iz sastava te tvrtke i prebacivanje vlasništva na FBiH.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da Parlament FBiH tek treba raspravljati o ideji dijela Vlade FBiH da se Energopetrolu kroz budžet za ovu godinu oprosti više od 13 milijuna KM dugovanja, tako da se ona prelome sa dugovanjima države prema ovoj sarajevskoj firmi.
"Ne shvatam ni čemu služi nedavno potpisani novi protokol, jer se terminali iz Energopetrola ne mogu isknjižiti bez diobenog bilansa, na što sam upozoravao prije nekoliko mjeseci.
Uz sve zemljišno-knjižne izvatke, te ostale dokumente, odluku treba donijeti Skupština dioničara Energopetrola, tako da su sve to razlozi zašto niko ne realizira famozni ugovor o dokapitalizaciji", kazao je za sarajevski list federalni ministar industrije Vahid Hećo.
Mađarsko-hrvatska uprava bosanskog Energopetrola
MOL SAD U ČETIRI DRŽAVE KONTROLIRA PREKO 1350 BENZINSKIH POSTAJA, RAČUNAVŠI I INU
| U sljedeće tri godine konzorcij namjerava uložiti 100 milijuna eura u modernizaciju zapuštene tvrtke |
Obnova Energopetrola
Nadzornim odborom Energopetrola od sada će predsjedati Károly Robák, a članovi će biti Mladen Proštenik, Juraj Jergović, Zsolt Pethö i Zahid Pita. László Geszti, viši potpredsjednik MOL-a i direktor sektora za maloprodaju, govorivši o budućim planovima konzorcija, kazao je da su na čelo Energopetrola postavljeni ljudi za koje su sigurni da mogu osigurati da Energopetrol preraste u jednu od najopremljenijih i najmodernijih kompanija u Jjugoistočnoj Europi.
- U kompaniju planiramo uložiti 100 miliona eura, prvenstveno u modernizaciju crpki, obučit ćemo radnike da Energopetrolove crpke u potpunosti usmjere ka kupcima, zbog kojih smo prvenstveno i ušli na ovo tržište - kazao je Geszti, te dodao da je cilj konzorcija Ina - MOL uspostavljanje strateškog partnerstva sa Energopetrolom uz jačanje i razvoj kompanije, koja se bez njihove pomoći ne bi mogla oduprijet konkurenciji.
- S našim strateškim partnerom Inom osigurat ćemo visoko kvalitetnu naftu, ali i profesionalnu uslugu na svim Energopetrolovim crpkama - zaključio je Geszti. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, naglasio je zadovoljstvo obavljenim poslom.
- Radujemo se što ćemo potrošačima u BiH moći ponuditi visoku kvalitetu proizvoda i usluga - kratko je poručio prvi čovjek Ine. Podsjetimo, ugovor o dokapitalizaciji prema kojem konzorcij Ina-MOL preuzima 67% vlasništva nad Energopetrolom potpisan je 8. rujna 2006. Prema Ugovoru Konzorcij ima jednak udio vlasništva (50:50%) nad 67% dionica kompanije Energopetrol, odnosno 65 benzinskih pumpi, te dvije upravne zgrade kompanije. Sredstva za dokapitalizaciju Energopetrola, točnije 30 milijuna eura uplaćeni su na račun otvoren UPI banke 28. veljače 2007., zajedno s još pet milijuna eura na ESCROW račun kod iste banke, namijenjenih Vladi Federacije BiH. Na taj način ispunjene su financijske obaveze Ugovora. Ovo je prvo zajedničko ulaganje MOL-a i Ine čime će konzorcij modernizovati treću naftnu tvrtku, osigurati kvalitetna goriva i derivate na njenim crpkama, te osigurati ne samo moderne benzinske postaje, nego i vrhunsku, profesionalnu uslugu, a sve u cilju povećanja prometa, odnosno što boljeg pozicioniranja Energopetrola na bosansko hercegovačkom tržištu. U naredne tri godine Konzorcij planira uložiti 100 milijuna eura u usklađivanje kompanije s europskim standardima, uz zadržavanje svih radnika, osim onih koji ne žele ostati, a kojima će se isplatiti otpremnina.
Regionalni interesi
MOL je 100% privatna, vodeća naftna grupa u srednjoj i istočnoj Evropi i najveća kompanija u Mađarskoj sa tržišnom vrijednošću od preko 11 milijardi USD. MOL Grupa posluje u 10 država regije, te vodi poslove u Njemačkoj i Austriji, preko Rumunjske do Rusije, Jemena, Omana i Pakistana. Molove su dionice izlistane na Budimpeštanskoj, Varšavskoj i Luksemburškoj burzi i procjenjuju se kao dionice sa najbržim rastom u Europi. Osnovne djelatnosti MOL Grupe su istraživanje i proizvodnja sirove nafte, prirodnog plina i plinskih proizvoda, rafiniranje, prijevoz nafte, skladištenje i distribucija proizvoda sirove nafte u maloprodajnom i veleprodajnom tržištu. U MOL Grupu spadaju MOL Plc. (Mađarska), Slovnaft (najveća slovačka naftna kompanija), TVK (jedna od najvećih petrokemijskih kompanija u Evropi), 25%+1 udio dionica sa strateškim partnerom Inom, te austrijski Roth Heizöle (74,99%). Grupa ima međunarodni interes u istraživanju proizvodnim projektima u Rusiji, Kazahstanu, Pakistanu, Jemenu, Omanu i kroz INA-u u Angoli, Egiptu, Libiji, Namibiji i Siriji. Inina povijest pak, seže u daleku 1883., kada je otvorena Rafinerija nafte u Rijeci. U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima 1993. Ina postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske, a deset godina kasnije mađarski MOL postaje Inin strateški partnero s dioničkim udjelom od 25 posto plus jedna, zlatna dionica. Od 1. kolovoza dionice INA-e izlistane su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi, a u prvih šest mjeseci vrijednost Inine dionice je udvostručena. Što će se desiti s Energopetrolom, ostaje za vidjeti.
Milionski poslovi za rodbinu direktora Čergića
TUZLA - U Rudniku mrkog uglja Banovići očigledno ima mnogo mutnih radnji. Dokazuje to nova dokumentacija do koje je Oslobođenje došlo tri dana nakon što je bivši direktor rudnika, a sad narodni poslanik Mirsad Kukić, pravosnažno osuđen na godinu i po zatvora zbog produženog krivičnog djela zloupotrebe položaja i ovlasti. Osuđeni Kukić u ovim poslovima nije centralna figura, ali je zato ključna osoba aktualni direktor Munever Čergić, inače član Komisije za borbu protiv korupcije.
Sukob interesa
Direktor Čergić početkom ove godine potpisao je ugovor o kupovini i prodaji uglja sa banovićkim biznismenom Samirom Mujkanovićem. Rudnik se tim ugovorm obavezao da će u 2006. godini Mujkanovićevoj firmi Kugla Prom isporučiti 15.500 tona uglja, od čega je 10 tona namijenjeno inostranom tržištu. Vrijednost ugovora procijenjena je na oko 1,4 miliona maraka, što je četiri puta više od vrijednosti prošlogodišnjeg ugovora između RMU Banovići i Kugla Prom.
Ništa, naravno, u ovome ne bi bilo sporno da biznismen Mujkanović nije sin sekretara Nadzornog odbora RMU Banovići Muradifa, te da time nije prekršen Zakon o javnim preduzećima, te Zakon o sukobu interesa. Uz to, mnogima je nejasno kako je Mujkanović mlađi mogao dobiti 10 hiljada tona uglja za izvoz, koji je za oko 10 eura po toni jeftiniji od uglja namijenjenog bh. tržištu. No, to nije sve o rodbinskim vezama u RMU Banovići i poslovima direktora Čergića i njegovih najbližih saradnika, inače članova SDA.
Čergić do Čergića
Čergić je prije dvadesetak dana Općinskom vijeću Banovići dostavio spisak vlasnika parcela za eksproprijaciju. Od ukupno devet osoba, čija imovina “ugrožava dalji rad Površinskog kopa Turija”, pet njih se preziva Čergić i svi su bliski rođaci generalnog direktora Munevera. Tako će, po svemu sudeći, Ismet Čergić debelo od rudnika i rođaka naplatiti eksproprijaciju za oko 3.000 kvadratnih metara njive šeste klase.
Druga na spisku za eksproprijaciju je Mejra Čergić, koja je vlasnica livade treće klase, površine 4,5 hiljada kvadrata. Sa sedam hiljada kvadratnih metara Kadrija Čergić se nalazi na trećem mjestu spiska direktora Munevera, dok je na četvrtom mjestu sa livadom četvrte klase, površine četiri hiljade kvadrata, rođak Nuraga Čergić. Spisak Čergića zaključuje Hasan, vlasnik šume pete klase, površine 2,8 hiljada kvadratnih metara. Procjenjuje se da je za eksproprijaciju navedenih parcela potrebo oko milion konvertibilnih maraka.
Da bi stuacija bila malo jasnija, treba dodati da je Mirsad Kukić osuđen na godinu i po zatvora upravo zbog eksproprijacije kuće svoje majke Mavle.
Hećo u ime Elektroprivrede BiH nezakonito potpisao protokole
Nezavisno od svih pokušaja manipulacija da se od javnosti sakrije suština problema - a to je da se nereferentnim firmama i lobistima preda nacionalno blago BiH u ruke - obruč istine se steže oko kriminala Vahida Heće i interesne grupe oko njega. Novinari "Dnevnog avaza" kasno sinoć su došli u posjed dva ključna dokumenta koja nekoga trebaju odvesti sa vlasti, ali i pred sudove.
Naime, ministar Hećo je, iako nema saglasnost jedine nadležne institucije, a to je Parlament FBiH, već prošle godine pohitao da potpiše pojedinačne protokole o strateškoj saradnji. Prvi je potpisan 11. oktobra prošle godine s firmom Bedžeta Pacolija i Brane Crnogorca, "JSC KazTransGasom" i "BMG grupom AG". Ugovor se tiče izgradnje TE Kakanj, snage 250 MW.
Drugi je, pak, potpisan pet dana kasnije, 16. oktobra, s fantomskom APET grupom, a tiče se "izgradnje elektroenergetskih objekata i o strateškom partnerstvu vezanim za HE Ustikolina, HE Vranduk, rudnika i TE Kongora i HE Vrilo".
Kriminal u nastavcima
Za poslanike Federalnog parlamenta otvorilo se sijaset pitanja na koje Vlada FBiH i njen korumpirani ministar trebaju odgovoriti. Ne samo zašto su protokoli potpisani - a njima se praktično onemogućava da bilo koji ozbiljan inozemni investitor uđe u igru - već i pitanja zloupotrebe ovlaštenja i kriminala po tom osnovu.
Protokol s rasformiranom APET grupom: Još prošle godine Hećo je svojim potpisom počinio više krivičnih djela
Protokol s rasformiranom APET grupom: Još prošle godine Hećo je svojim potpisom počinio više krivičnih djela
Prema kojem zakonu ministar može u ime najveće državne kompanije, tj. "Elektroprivrede BiH", prihvatiti da ona bude strateški partner za izgradnju neuporedivo manjoj kompaniji od sebe, kao što je Crnogorčeva firma?
Uostalom, redovni sud donio je konačnu presudu da Hećo ne može smijeniti čak ni predsjedavajućeg Skupštine dioničara EPBiH Rasima Gačanovića, jer to nije nadležnost ministra. Odakle onda nadležnost da on, umjesto Skupštine dioničara, Nadzornog odbora i Uprave EPBiH, može stavljati svoj neovlašteni potpis na milijarderski vrijedne ugovore.
Zar to nije kriminal i valjan razlog za uključivanje Parlamenta FBiH, Parlamentarne komisije, pa i nadležnog Tužilaštva.
Isto se odnosi i na mogućnost formiranja budućih zajedničkih kompanija, na što Hećo nema zakonsko pravo, ali su budući talovi očito bili presudni za njegove postupke.
Igra sa APET-om
Isti protokol, ali sa određenim modifikacijama, Hećo je potpisao i sa APET grupom iz Austrije. I on je precizno naznačen kao protokol "o izgradnji energetskih objekata i strateškom partnerstvu". To znači materijalni dokaz da je ministar Hećo falsificirao zvanični stav Vlade FBiH, koji je u slučaju oba ponuđača predviđao samo poslove u oblasti konsultacija, a nikako prava na gradnju!
I to je činjenica o kojoj trebaju razmisliti u Vladi FBiH, Parlamentu FBiH i Tužilaštvu. Posebna kriminalna aktivnost Hećine grupe jeste falsifikat vezan za APET ekipu.
Zvanično, kada se ta grupa prijavila - što se vidi iz fotokopije Odluke Vlade FBiH od 28. septembra 2006. godine - pokazuje da nju sačinjavaju sljedeće članice: "Vatech hydro", Alstom", Voith", "Siemens Hydro", "Poyry", "Alpine Mayreder" i "Porr".
Na volšeban način, odnosno brutalnim kriminalom ministra Heće, APET grupa se svela na dva člana, a odjednom su iz nje ispale najreferentnije svjetske kompanije. To, nažalost, znači da su Hećo i Oručević samo iskoristili njihove svjetski poznate brendove da počine kriminal u kojem će na kraju ostati samo dvije kompanije.
U ovom trenutku čak nije najvažnije što "Porr", kao građevinska kompanija, nema reference da gradi hidrocentrale ili što je "Wienstrom" pandan našim gradskim toplanama i nema reference za ovu vrstu enormno velikih poslova.
Suština je u tome da ni na mnogo manjim poslovima određena grupa ili konzorcij uopće ne mogu svoj sastav, broj članova, finansijsku ponudu, itd., mijenjati poslije prijavljivanja. Pitanje za Parlament FBiH i tužioce je zašto se to dozvoljava na poslu sudbonosno važnom za BiH i ukupno teškim oko 3,5 milijardi eura.
Iz fotokopija dva protokola se - što je podvučeno plavom olovkom, vidi da će se budući poslovi pripremati "uz pomoć neovisne konsaltnig kompanije", a taj je status upravo bio predviđen za Hećine partnere. Kako su oni bez obaveznog tendera, bez Zakona o javnim nabavkama i itd. od konsultanata postali izvođači radova i graditelji objekata, trebaju utvrditi parlamentarci i sudovi.
Elektrane se ne trebaju graditi prije referenduma!
Posebno pitanje za kompletnu domaću javnost, koja se u cijeloj pljački užasno potcjenjuje, ali i za Parlament FBiH je zašto se daje izgradnja spomenutih elektrana, a da prije toga nije provedena ni uobičajena javna rasprava. U svim demokratskim zemljama, zbog samo jedne elektrane, obavezno se raspisuje referendum. Na njemu građani, naročito oni kojih se to direktno tiče, izjašnjavaju o energetskim pitanjima koja se tiču budućnosti i države i narednih generacija.
"Njihovo" da ili "njihovo" ne odlučuje o svemu, pa se postavlja pitanje zašto se to ne bi uradilo i u našoj državi.
Prevaren i premijer Branković
U priči o pljački vrijednoj 3,5 milijardi eura, mimo svoje volje, duboko će biti upetljan i aktuelni federalni premijer Branković. Faksimil dokumenta, koji je on poslao parlamentarcima, najbolje pokazuje kako više nije na snazi legalna odluka Vlade FBiH dok je njome predsjedavao Ahmet Hadžipašić o izboru strateških partnera za konsultanske usluge.
Premijer Branković je potpisao - a realno je očekivati da mu je to na sto poturilo Hećino Ministarstvo i njegova Komisija - nešto sasvim drugo. Sada je eksplicitno riječ o Odluci o izboru za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje elektroenergetskih objekata u FBiH. Time je, s Hećine strane, kao što smo već rekli, počinjeno i krivično djelo falsificiranja odluka Vlade FBiH, te je prekršen i Zakon o javnim nabavkama i koncesijama, odnosno prekršene su zakonom predviđene obavezne tenderske procedure za izbor najpovoljnijih ponuđača.
Ovim pitanjem ne može se baviti najavljeni pravni tim Vlade FBiH, već zakonom predviđeni nadležni organi, čiji je rad nezavisan od politike i političara.
Također, u Odluci se jasno potencira da se radi i o "korištenju elektroenergetskih objekata u FBiH". Tu se krije "kvaka" da će u budućnosti milioni kilovata struje, na bazi prirodnih bogatstava BiH, odlaziti za strane investitore, od čega će najmanje interesa imati građani, a najviše Hećo, Oručević i drugi mešetari, čija će i praunučad hajrovati na procentima od tog izvoza.
Stavka iz protokola da JP EPBiH prihvata da bude strateški partner za izgradnju znači samo da će biti iskorišteni njeni kadrovski potencijali i ime za cijeli posao, a profit će odnijeti drugi.
Znači, da slučajno nije bilo objektivnog informisanja javnosti od strane naše novine, Hećo bi, pa i Brankovićevom neopreznošću, svoj ilegalni posao i kriminal podvalio Parlamentu FBiH i tako dobio javni kišobran - odluku Parlamenta FBiH - koja bi postala "kapa" cijeloj kriminalnoj šemi. Na sreću, to se nije dogodilo. (avaz)
Permalink | Komentara ( 1 ) | Pošalji komentar