Islam

VRIJEME ISLAMA DOLAZI

Wed, 19 Sep 2007 12:44:00 +0200

Svi sistemi propadaju, samo ce Islam ostati!

Ljudi se, Allahovom voljom moraju vratiti Islamu!

Obecana pobjeda ce doci, ako Bog da, ali nakon sto ispunimo sve uvjete koji su potrebni, jer Allah daje pobjedu onima koji je zasluze.
Jasni dokazi i mnoge radosne vijesti iz Kur’ana i sunneta, kao i stvarno stanje materijalne civilizacije koja je pocela propadati, upucuju na to da vrijeme Islama dolazi. Na to upucuje i stanje islamskog ummeta koji se pocinje buditi iz dubokog sna, kako bi povratio svoj ugled i svoju vodecu ulogu.
Allah kaze: ”A, Allah ce sigurno pomoci one koji vjeru Njegovu pomazu, ta Allah je zaista Mocan i Silan. One, koji ce, ako im damo vlast na Zemlji, molitvu obavljati i milostinju udjeljivati, i traziti da se cine dobra djela, a odvracati od nevaljalih – a Allahu se na kraju sve vraca.”
(Al-Hadzdz, 40-41)

Iz ovog ajeta vidimo da u svojstva onih, koji zasluzuju Allahovu pobjedu, spadaju i svojstva vezana za buducnost. A, niko od ljudi ne moze garantovati da ce ih ispuniti…“One koji ce, ako im damo vlast …”

A, ko moze garantovati da ce ovi mudzahidi, ili one daije, ako im bude data vlast, obavljati namaz, davati zekat, naredivati dobro i odvracati od zla..?!
Ali, kada se nadu oni, za koje Allah zna da ce ustrajati i nakon pobjede, i da ce biti i dalje dosljedni u svojoj vjeri, zbog koje su se borili. Allah ce takvima podariti pobjedu, ali nakon dzihada tj. nakon sto uloze sve svoje ljudske napore, jer pobjeda ne dolazi bez zrtvovanja, a i ako dode, takva pobjeda ne moze potrajati.

Mnogi ajeti i hadisi govore o radosnoj buducnost za Islam. Citanje takvih serijatskih tekstova budi nadu u dusi svakog muslimana i skida s njegovog srca pokrov beznada.

U dusama mnogih prosirilo se ubitacno beznade do te mjere da kada cuju hadis koji nam govori o svijetloj buducnosti Islama, nisu u stanju da pokazu ni najmanji osmijeh. Njihovo stanje kao da nam govori: kako ce muslimani pobijediti, dok su snaga, bogastvo, oruzje i ovosvjetska znanja u rukama njihovih naprijatelja? Svi znamo da su Arapi porazeni od tako malog broja Jevreja, kako ce se ovaj ummet nositi sa velikim svjetskim silama, njihovom tehnikom, ljudima, oruzjem…?!

Ovakav nacin razmisljanja i ovakva logika svojstveni su onima kojima nedostaje imanski duh. Njihovo rasudivanje o svijetu zasniva se samo na materijalnim temeljima. I jos vise, ovo je logika onih koji ne poznaju Allahove zakone u ovome svemiru, zakone koje je Allah uspostavio u zivotu drustava i pojedinaca. A, bas ovi zakoni, Allahovom voljom upravljaju historijom covjecanstva.

Zar tocak historije nije u stalnom pokretu. Zar nismo svjedoci neprestane smjene medu kulturama i civilizacijama; i zar nevidimo kako jedna civilizacija smjenjuje drugu na svjetskoj pozornici.
Da, periodi dominacije nikako nisu staticni i oni se neprestano smjenjuju medu ljudima, kao sto Allah dz.s. kaze : “Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima.” (Ali Imran, 140)

I na kraju, svi dokazi kao i sama stvarnost upucuju na jednu golemu istinu:

SVI SISTEMI PROPADAJU, SAMO CE ISLAM OSTATI!
LJUDI SE, ALLAHOVOM VOLJOM MORAJU VRATITI ISLAMU!

sejh Selman ibn Fahd el-Awde

Mustafa Spahic - Predislamski period kod Arapa

Thu, 06 Sep 2007 16:59:00 +0200

Nijednom narodu kao Arapima priroda i klima nisu toliko odredili na�in �ivota i crte njihovog karaktera. Zbog zemlje, stanovništvo se dijeli na: beduine, seljake i gradsko stanovništvo.
Beduini od Maroka do Jemena �ive istim �ivotom, imaju iste navike i obi�aje kao i prije dvije hiljade godina. Osim vjere, u njihovom �ivotu nije se ništa promijenilo. Patrijarhalno ure�enje se ne mijenja od biblijskih vremena. Beduini su vje�ne skitnice, niti imaju iza sebe historije niti kakve civilizacije. Veliki su ratnici i konjanici. Vrhovni autoritet je plemenski šejh ili emir. Starješina beduina je samo prvi me�u jednakima. Beduini su istovremeno sangvini�ni i ponizni, sujevjerni, egzaltirani, skloni realnom vjerovanju i fikcijama, nemirni i sposobni za najve�e stvari. Slobodni, velikodušni, dare�ljivi, ali �esto svirepi i osjetljivi, juna�ki i puni smjelosti. Slobodu i nezavisnost vole iznad svega. Svi osvaja�i starog svijeta: Perzijanci, Grci i Rimljani nikad ne podjarmiše pustinjske Arape.

Taj osje�aj slobode je bio toliki da je u Arabiji bilo zabranjeno �ito sijati, ku�e graditi i vo�ke gajiti. Ratovanje i sto�arstvo su glavno zanimanje beduina. Istovremeno su gostoljubivi i bezobzirni. Zato su oni bili najve�i ratnici islama. Odvajkada su prezirali tekovine civilizacije. Beduini su osjetljivi, bistri, duhoviti i dosjetljivi. Pored osje�aja slobode i nezavisnosti gostoljublja i zadane rije�i, beduin se ponosi i svojim lijepim i �istim jezikom, kojeg semitolozi smatraju najbogatijim i najharmoni�nijim.
Ma� i sloboda, rje�itost i pjesma, to je ponos pustinjskog Arapa. Sva njegova duša i srce, sve njegove mahane i vrline, osje�anja i strasti, ljubav i mr�nja - sve se to ogleda u njegovoj pjesmi. Nijema pustoš, gluha i veli�anstvena no�na tišina, plavo i �isto zvjezdano nebo, zelenilo oaza, smrtonosni samum konj i kamila, ljubav i prijateljstvo, slava plemena i viteška djela narodnih junaka, ismijavanje i ruganje protivnicima, sve to inspiriše arapskog pjesnika. Arapska pjesma je vrlo stara.
Po�etak pisane knji�evnosti po�inje stolje�e prije ro�enja Muhammeda (a.s.). Izme�u Taifa i Nahle, nedaleko od Mekke nalazi se mjesto Ukaz gdje se u predislamsko doba svake godine u mjesecu zu-l-kade odr�avao glavni godišnji sajam. Iz cijele Arabije ljudi su dolazili na sajam, a poslije sajma hodo�astili su Mekku da se poklone idolu svoga plemena. To je bio sajam za sve, za razliku, od lokalnih. Na sajmu su se natjecali i pjesnici u šatoru od crvene ko�e. Takvih sedam pjesama, Muallakata seba’ bilo je sedam.

• Vjera Arapa prije islama

Na tlu Arabije djelovali su Allahovi vjerovjesnici: Hud, Salih, Ibrahim, Ismail, te mnogi drugi i Muhammed (a.s.).
Na tlu Arabije su �ivjeli, prvi u Kur’anu spomenuti, narodi ad i Semud.
Na tlu Arabije je prva i najstarija, u ime Allaha, sagra�ena ku�a Bejtullah (Ka’ba, Kibla) sa Haremi Šerifom. Sva sveta, od Allaha, odre�ena mjesta: Ka’ba, Zemzem, Saffa, Merva, Mina, Muzdelifa, Arefat i Medina su na tlu Arabije. Arabija se nalazi na sredini izme�u Azije, Afrike i Evrope. Predislamski Arapi bili su politeisti-mušrici-višebošci i obo�avali su idole-kumire; drvene, kamene i zemljane kipove. Svako pleme imalo je svoga idola. U haremu Ka’be bilo je 365 idola od kojih su najpoznatiji: Hubel, Lat, Uza i Menat. U haremu Ka’be bila je statua Ibrahima (a.s.) sa sedam strijelica za predskazivanje budu�nosti. Vjerovali su i u nebeska tijela: Mjesec, Sunce i razne zvijezde. U gatanju su upotrebljavali posebne strijelice (ezlam), na kojima je sa jedne strane bilo napisano-Emereni rabbi, a sa druge-Nehani rabbi. Bili su odani svim vrstama poroka: kocki, pi�u, ubijanju i zakopavanju �ive �enske djece u pijesak, la�ima, kra�i, psovci, potvori i bludu. U ovoj mješavini mitsko-magijskih vjerovanja i obi�aja pojavio se islam kao naj�istija monoteisti�ka vjera, vjera Tewhida i Kelime’i šehadeta.

• Arapski narod

Arapi se dijele u dva plemena. Pleme koje je izumrlo, Arabi Baide su potomci Samovi, sina Nuhova. Glavni ogranci ovog plemena su: Ad, Semud, Amalike, Tasm, D�edis, Emin, D�urhum i Hadrameut. O rodu Amalike malo se zna. Jedan ogranak plemena naselio se oko Ka’be. Nakon lutanja, zdru�iše se sa plemenima Moabita i Amonita, te zauzeše ravnice Petrejske i Pustinjske Arabije. Odavde su dugo napadali Hebreje dok ih nije pobijedio Davud. Ostali ogranci prastanovnika Arabije rastrkaše se po Damasku, Bahrejnu i Hadramevtu.
Arabi Muteehhire ili Baije dijele se na dva glavna ogranka. Arabi Mutearibe prebivali su u Jemenu i XXX stolje�a prije hid�re osnovali su svoju dr�avu na �elu s Kahtanom. Njegov sin Jareb osvaja Hid�az. Tu postavlja sina D�urhuma.
Iza Abduššemsa vladao je sin Himjar, dinastija Himjarita. Arabi Mustaribe su potomci Ismailovi, ve�inom se odadoše pustinjskom �ivotu. Izme�u plemena D�urhum i Ismailovih potomaka dolazi do sukoba oko upravljanja Hid�azom, ko da vodi glavnu rije�i u ratu i ulogu nad Mekkom. Dok su Arabi-Mustaribe tvrdile da je Mekka sa Ka’bom odvajkada središte i svetilište svih plemena, dotle su se Mutearibe otimale za Sanu i tra�ile da to bude glavni grad pozivaju�i se na bogatstvo i plodnost Jemena. Ova je borba dugo trajala i dovršena je u prilog Mekke tek u VI stolje�u, poslije neuspjeha Ebrehe da poruši Ka’bu. Arapi kao i Sirijci, Aramejci, Hebreji, Feni�ani, Babilonci i Asirci pripadaju Semitima. Kroz povijest su siromašni i necivilizirani barbari pobje�ivali narode na vrhuncu civilizacije, jer lagodan �ivot oduzima hrabrost.
Arapi su jedan od najstarijih naroda svijeta. Imali su velika carstva. Mnoge nepravilnosti i problemi u hebrejskom i drugim semitskim jezicima, lahko se mogu protuma�iti pomo�u normi i pravila arapskog jezika. To je mogu�e zbog slijede�eg: 1) Arapi su stari kao i najstariji semitski narodi; 2) sa�uvali su �isto�u jezika.
Doista, poezija i proza iz vremena Muhammeda (a.s.) ne razlikuju se od današnje ni u rje�niku, ni u gramatici, ni u morfologiji, mada je prošlo 1415. godina.
“Arapi �e kroz cijeli srednji vijek sa�uvati narodni talenat i svojstvenu im snagu. U ustrojstvu islama bilo je nešto što izmi�e našoj spoznaji. Krš�anski je svijet mogao biti tako jako zgo�en samo ne�im što predstavlja u�inak nama nepoznatih prauzroka. Mo�da su oni narodi ro�eni u pustinji pro�ivjeli u dalekoj domovini u�as gra�anskih ratova kroz koje su se o�eli�ili ljudski zna�aji, oblikovale velike nadarenosti, šiknuli neodovoljivi nagoni, ili još nešto sli�no tome” (Napoleon).
Od Ismaila do Muhammeda (a.s.) u Hid�azu nije bilo reformatora i osvaja�a. Islam koristi unutarnje rezerve snage i nadarenost ovog naroda usmjerava boljim putevima nego iko prije. Islam u�i muslimane da preziru smrt, rado �rtvuju �ivot za stvar vjere, a u isto vrijeme da štede tu�u krv (demm). Bez manje prolijevanja krvi, nije se niko br�e širio. Zemljoradnici i zanatlije teško se upuštaju u daleka putovanja. Tome su skloni trgovci i beduini. Arabija je hiljadama godina trgova�ki tranzit izme�u Evrope, Indije i Kine. Mekkansko pleme Kurejšija bilo je na �elu me�unarodnih trgovaca. Imali su ugovore sa Bizantom, Perzijom, Abesinijom, Jemenom i izvrsno su poznavali obi�aje, narav, zakone pa i puteve tih krajeva. Konji i deva slu�e im za osvajanje.
U gradovima-dr�avama, Mekki, Medini i Taifu postojala je odre�ena demokratija i ravnopravnost gra�ana i stranaca. Vjerovali su u vrijednost svake jedinke. Najve�i dio Arabije imao je uvijek neku autonomiju. U godini ro�enja Muhammeda (a.s.), veliki je pohod Abesinaca, naroda na slonovima, koji je krenuo na Mekku s cijem da poruše Ka’bu.

• Arabija pred pojavu islama

Arabija kao geografsko, povijesno i svako drugo središte izme�u Afrike, Azije i Evrope, podjednako je udaljena od sva ta tri kontinenta. Posmatrano sa stajališta uticaja klime, Arabija se odlikuje sa tri zna�ajke. Mekka ima klimu afri�ke pustinje, Medina plodnost umjerenog pojasa, a Taif podneblje Ju�ne Evrope. Ta tri grada na �elu sa Mekkom odvajkada su me�usobno povezana u neformalnom savezu. Arabija je pred pojavu islama jedina zemlja na koju su ekonomski i politi�ki utjecale dr�ave triju kontinenata: Sjeverna Arabija bila je pod prevlaš�u Bizanta, isto�na i sjeveroisto�na pod protektoratom Irana, a Jemenom vlada Abesinija.

• Jezik

Izbor arapskog jezika ima svojih prednosti. Prije svega, nijedan jezik ne mo�e se usporediti sa arapskim u pogledu ritma, tvorbe rije�i, pravila usprezanja i fonetike. To je vrlo koncizan i vrlo precizan jezik. Osim zamjenica, glagoli razlikuju muški i �enski rod. Bogatstvo rje�nika omogu�uje mu izraziti vrlo tanahne nijanse na vrlo elegantan na�in. Poslanikova poruka jasna je danas kao i u momentu prenošenja. Jezik koji ne bi bio tako ustaljen ne bi bio pogodan za Svetu knjigu, za nadahnuti nauk.

• Mekka (Bekka, Ummul-Kura)

Mekka je majka gradova od pradavnih vremena. Kao grad u središtu pustinje nije bila privla�na ni plja�kašima ni osvaja�ima. U dolini okru�ena velikim brdima, Mekka je �ivjela od karavanskih prihoda. U Mekki (Bekki) je svetište, ademovo, Šitovo, Ibrahimovo. Ve�ina gradova imala je po jedan sajam a oko Mekke su �etiri: u Mini, Med�enni, Zu-l-Med�azu i Ukazu. Mekka je u�ivala tri sveta mjeseca u godini a drugi gradovi po jedan mjesec. U Mekki je postojala organizacija be’sl, koja je obitelj tog grada štitila punih osam mjeseci u godini. Zbog raznih ugovora, Mekka je u�ivala najve�u sigurnost u Arabiji. Koliki je zna�aj Mekke najbolje govori �injenica da su se sve carevine trudile da je osvoje. Grad-dr�ava je bio organizovan na oligarhijskoj osnovi. Resori su bili trajno u rukama desetak porodica, a upravne du�nosti podijeljene su ve�em broju gra�ana. To ministarsko vije�e nadzirao je parlament koji su sa�injavali svi odrasli gra�ani.
Premda pismenost nije bila na velikom nivou, bilo je razvijeno pjesništvo, retori�ka proza i usmena predaja. Iako su bili mnogobošci, u Arapima je postojala ideja o Svevišnjem, Jedinom, Svemo�nom Bogu, Allahu (ta rije� nema ni �enskog roda ni mno�ine), kojem su ostali bogovi ili idoli slu�ili samo kao posrednici. Arapi su pokazali veliko razumijevanje i toleranciju za druge religije. U blizini Ka’be bili su idoli svih plemena.

Nepoznati svijet islama

Wed, 29 Aug 2007 12:16:00 +0200

Muslimani hiljadu godina u Vijetnamu

Ima li mjesta na zemlji na kome ne �ive muslimani? Mo�da negdje u Kambod�i ili… u Vijetnamu!? Ali, vjerovali ili ne, u Vijetnamu vec hiljadu godina �ivi narod koji se pokorava Allahu, d�. š. Narod Cama nekada je vladao prostranstvima Vijetnama i cinio dio islamskog hilafeta. Gotovo da je polovina toga naroda poubijana u vrijeme vladavine komunista. Sada oni otpocetka grade svoju zajednicu

Cak i u nama tako uda-ljenim zemljama (kao što su Vijetnam ili Kambod�a) nalazimo da je i vrlo davno uspostavljen Allahov zakon. Prije svih ostalih, pripadnici plemena Cama su ti koji su, napuštajuci hinduizam, u velikom broju prihvatili islam. Njihova zemlja prije se zvala Campa. Prostirala se na ju�nom i jugoistocnom dijelu Vijetnama.
- U blizini Fang Ranga u Vijetnamu pronadeni su arapski natpisi uklesani na kamenu. Njihov nastanak datira iz 10.-11. stoljeca, i to su najstariji podaci o postojanju muslimana u Campi - navodi Bill Strubbe u clanku “The People Persist”.

Islam je tu stigao preko Indije i Malezije, jer je i sam jezik Cama malezijsko-polonezijskog porijekla. Prije svega, plemici i obrazovani sloj društva prihvatali su islam. Do devedesetih godina 15. stoljeca vecina pripadnika ovog plemena prihvatila je islam. Potom dolazi do sukoba medu raznim dinastijama u Vijetnamu i gubitka neovisnosti camskog naroda. Bili su primorani napustiti svoja ognjišta i iseliti se u Kambod�u. Kraljevski dvor Cama ostao je u Fang Rangu sve do 1693. godine. Zatim se i on seli u susjednu Kambod�u, gdje nastavlja sa radom, ali na mnogo manjoj teri-torirji.

�ivot u ropstvu

Camijci koji su ostali u domovini vijetnamske dinastije izolirani su od ostatka islamskog svijeta. Prije svega, ta izolacija sprjecavala je kontakt Camijaca sa zemljama pod uticajem islamske Malezije. U 19. sto-ljecu Francuska je zaposjela Vijetnam i ucinila ga svojom kolonijom. Francuzi nisu otvoreno radili na asimilaciji preostalih muslimana, vec su, jednostavno, ignorirali njihovo postojanje. Podrucja u kojima �ive muslimani u Vijetnamu prostiru se du�inom jugoistocne obale koju zapljuskuju valovi Ju�nog kineskog mora, kao i na jugu, prije svega u gradu Ho Ši Min (prije Saigon). U Kambod�i �ivi nezanemarljiv broj muslimana u Kampong Camu, Kampong Cangu i na jugu u Tajlandskom zaljevu. Mnogo je slicnosti izmedu naroda Cama koji �ivi u Vijetnamu i Kambod�i i muslimana u Maleziji i Indoneziji. I jedni i drugi su sunniti. Njihove kulture veoma nalikuju jedna drugoj. Sela u kojima �ive nazivaju se kampognima. Muškarci plemena Cam su odjeveni u takozvane batik-lunge (vrsta du�e suknje), koje su zavezane u cvor na pojasu, a takve nose i muškarci u Indoneziji. In-done�ani nose crne kape, dok Camijci nose bijele, poput muslimana u vecini islamskog svijeta. Stariji Camijci nose bijele odore i turbane. Muslimani Vijetnama i Kambod�e ponekad sklapaju brakove sa �enama iz nemuslimanskih plemana, kao što su Kmeri, što kasnije rezultira time da islam prihvataju njihovi bracni drugovi. Muslimani Vijetnama i Kambod�e su pretrpjeli ogromne patnje u doba komunisticke vladavine. Prije nego što je Saigon pao u ruke komunista iz Sjevernog Vijetnama, Camijci su obavljali vjerske obrede, što je znacilo i odlazak na had�d�, ali im je to odjednom bilo zabranjeno. Muslimani Vijetnama pali su u zaborav. Niko nije cuo njihove vapaje.

Ponovno budenje

Naprotiv, oni su, uprkos podnesenim �rtvama, krenuli u obnavljanje vjerskog i društvenog �ivota. Camijci su veoma siromašni, ali izdvajaju fenig po fenig za ponovnu izgradnju svojih d�amija i medresa. Ponovo, nakon toliko godina patnje i genocida, ljudi iz plemena Cam, odazivajuci se Allahovom pozivu, krecu ka muslimanskim svetinjama na arapskom poluotoku. Opet odjekuju rijeci telbijje “Lebbejk allahume, lebbejk!” (Odazivam ti se, Gospodaru, odazivam!) iz desetina grla naroda Cam, o kome mnogi muslimani nisu još ni culi. Vecina ce pomisliti - kad ih vidi dok presretni tavafe oko Kaabe sa svojom nacionalnom nošnjom - da se radi o Indone-zijcima ili Malezijcima. Camijci ula�u maksimalne napore kako bi reintegrirali islam u svoj �ivot. Allahovom odredbom, danas i Vijetnamci iz sjevernog dijela zemlje prihvataju islam, poput studenta koji je u maju 2000. godine, napunivši 26. godinu, pred prepunom d�amijom u Belgiji izgovorio šehadet. Roden je u Hanoju, glavnom gradu Vijetnama. Istra�ujuci vjeru sa naucnog aspekta, on je, ka�e, uvidio da je islam jedina ispravna vjera. Pogotovo kad je saznao da i u Vijetnamu �ive muslimani, njegov interes za islamom se još više povecao. Zani-mljiva je i prica 13-godišnjeg djecaka Bruca Doa, sada Adema Abdullaha. Primio je islam zahvaljujuci utjecaju svoje majke. Prije toga je bio kršcanin. Ka�e da ga je u islamu posebno zadivilo to što muslimani pet puta dnevno obavljaju namaz, poste ramazan, daju zekat i izgovaraju bismillu prije svakog obroka, kao što su mu se svidjeli drugi obredi kojima se aktivno iskazuje vjera u Allaha. U kršcanstvu je, ka�e, vjera kod njegove porodice bila svedena na praznike uz koje se mnogo jelo i kad su se davali darovi.
Izolacija muslimana u neislamskoj sredini dovela je do toga da su muslimani poprimili neke od paganskih obicaja. Stoga je danas jedan od prioriteta, prije svega medu Camijcima u Vijetnamu, rad na ispravnom tumacenju vjere. Zahvaljujuci dobrim odnosima sa Malezijom, vijetnamska vlada je umnogome povratila vjerske slobode muslimanima. Nakon du�e birokratske procedure, dozvo-ljeno je proširivanje i ponovna izgradnja d�amija. Na više mjesta (uglavnom, pri d�amijama) mo�e se naci halal-hrana, a u Hanoju je otvoren i halal-restoran.

U ju�novijetnamskoj provinciji postoji Institut za više islamske studije. Camijci koji �ive u inozemstvu godinama rade na prijevodu knjiga iz islamske akide i drugih osnova vjere. Te knjige se uvijek ne objave radi još uvijek nedemokratskih uvjeta u Vijetnamu. Ali, vec u skoroj buducnosti je planirano štampanje 1.000 primjeraka prijevoda znacenja Kur’ana na vijetnamski jezik.

izvor: www.iltizam.org