<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>
<rss version="2.0">
<channel>
<title>Rock &#039;n&#039; roll - Mladost je vjecna</title>
<description>Stranice posvecene r&#039;n&#039;r sceni bivse SFRJ</description>
<link>https://www.blogoye.me/haustor/</link>
<language>sr</language>
<lastBuildDate>Fri, 06 Nov 2026 13:43:59 +0100</lastBuildDate>
<generator>BlogOye!</generator>

    <item>
    <title>BOLERO (Sarajevo)</title>
    <description>&amp;nbsp; 

Grupa Bolero osnovana je početkom osamdesetih godina kada Livnjak Mi&amp;scaron;o Bartulica dolazi na studije u Sarajevo. Grupa je dugo vremena imala status demo benda, često mijenjajući članove, naročito pjevača. Mi&amp;scaron;ove pjesme su bile izuzetno zahtjevne u pogledu glasovnih mogućnosti tako da veliki broj pjevača nije uspio da se pronađe u njima. Postoji podatak da je kratko vrijeme član benda bio Mladen Vojičić Tifa. Nakon &amp;scaron;to u grupu dolazi mladić iz Vare&amp;scaron;a Mile Anđelić stvari polako poćinju da dobijaju obrise profesionalnijeg i ozbiljnijeg rada. Sastajali&amp;scaron;te ovih momaka bio je dom &amp;ldquo;Vaso Pelagić&amp;rdquo; na Grbavici gdje su puno vremena provodili uvjezbavajući svoj repertoar. Ne praktikujući objavljivanje singlova, grupa 1986. godine napokon izdaje svoj prvijenac &amp;ndash; album &amp;ldquo;Na kraju slavlja&amp;rdquo; za sarajevski Diskoton. Iako izuzetno slabo medijski propraćena i promovisana zbog Mi&amp;scaron;ovog odlaska u JNA, ploča dostiže zavidan tiraž. Hitovi &amp;ldquo;Galebovi&amp;rdquo;, &amp;ldquo;Sjećanja&amp;rdquo;, &amp;ldquo;Moja generacija&amp;rdquo;, &amp;ldquo;Na kraju slavlja&amp;rdquo;, &amp;ldquo;Dajana&amp;rdquo; velikom brzinom se uvlače u u&amp;scaron;i slu&amp;scaron;alaca i osvajaju njihova srca, prije svega toplinom i snažnom emocijom pjevača koji je za vrijeme snimanja bio na kraju neuspjele ljubavne veze. Postavu koja je snimila prvi album sačinjavali su: Miroslav Mi&amp;scaron;o Bartulica &amp;ndash; gitara, Dino Olovčić &amp;ndash; klavijature, Mustafa Čizmić Čizma &amp;ndash; bas, Zoran Grabovac Graba &amp;ndash; bubnjevi i Mile Anđelić &amp;ndash; vokal.
Drugi album, takođe pod okriljem Diskotona izlazi 1988. godine i predstavlja svojevrstan omaž životu i djelu Sergeja Jesenjina, &amp;scaron;to predstavlja presedan i poduhvat vrijedan pažnje u domaćoj diskografiji. Albumu je dat simboličan naziv &amp;ldquo;O Jesenjinu&amp;rdquo;. Koliko je prvi album lansirao bend Bolero na tada&amp;scaron;nju scenu, toliko ga je ovaj drugi na toj poziciji i učvrstio. Po mnogima najveći hit ove grupe, prekrasna balada &amp;ldquo;Jelena&amp;rdquo; na&amp;scaron;ao je svoje mjesto na ovom albumu. Pored nje tu su jo&amp;scaron; energične &amp;ldquo;O Jesenjinu&amp;rdquo; i &amp;ldquo;Sviri harmoniko, tugo, tugo&amp;rdquo; po autentičnom Jesenjinovom tekstu, zatim obrada revolucionarne &amp;ldquo;Konjuh planinom&amp;rdquo;, emotivna &amp;ldquo;Ko&amp;scaron;čate ruke&amp;rdquo;, te duboko humana &amp;ldquo;Pismo majci&amp;rdquo;. Kolorit i poseban ugođaj cijelom albumu dalo je gostovanje doajena jugoslovenske glumačke i muzičke scene Radeta &amp;Scaron;erbedžije.

Nakon solo albuma &amp;ldquo;Ludnik&amp;rdquo; (2005-2006) Mi&amp;scaron;o Bartulica, izlazeći u susret velikom broju starih kao i sve većem broju novih po&amp;scaron;tovalaca grupe Bolero istu ponovo okuplja polovinom 2006. godine. Urađena je numera &amp;ldquo;Basna o Bosni&amp;rdquo; sa njegovog solo albuma kao singl najava novog projekta i koncertnih aktivnosti grupe Bolero.
Diskografija:
Na kraju slavlja&amp;nbsp;(Diskoton, 1986)&amp;nbsp;

1. Galebovi
2. Moja generacija
3. Dajana
4. Kalifornija u mojoj glavi
5. Misli na mene
6. Sjećanja
7. Na kraju slavlja
8. Dru&amp;scaron;tvo te čeka
9. Sama
Miroslav Mi&amp;scaron;o Bartulica - gitara, Dino Olovčić - klavijature, Mustafa Čizmić Čizma - bas, Zoran Grabovac Graba - bubnjevi, Mile Anđelić &amp;ndash; vokal
Muzika, tekst i aranžman: M. Bartulica, osim (1) &amp;ndash; tekst: Oliver Cvijetić; (4) tekst: Bato Kecman
O Jesenjinu (Diskoton, 1988)

1. Jelena
2. O Jesenjinu
3. Ko&amp;scaron;čate ruke
4. Recital &amp;ndash; Doviđenja, druže, doviđenja&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 
5. Sviri harmoniko, tugo, tugo
6. Krčmarska Moskva
7. Za&amp;scaron;to umiru proleteri
8. Konjuh planinom
9. Pismo majci
Miroslav Mi&amp;scaron;o Bartulica &amp;ndash; električna gitara, akustična gitara, vokal, Nedžad Nele Hadžić - klavijature i harmonika, Mustafa Čizmić Čizma - bas, Zoran Grabovac Graba - bubnjevi, Mile Anđelić &amp;ndash; vokal
Muzika, tekst i aranžman: M. Bartulica, Osim (3) tekst: Svetozar Ivetić; (4) Sergej Jesenjin, 25.12 1925, Lenjingrad, (5) tekst: Sergej Jesenjin (prevod Vladimir Gerić);&amp;nbsp;(6) nastala inspirisana periodom Jesenjinovog raskala&amp;scaron;nog života kojeg je on opisao u svom opusu &amp;ldquo;Krčmarska Moskva&amp;ldquo;, (7) prva strofa iz pjesme &amp;ldquo;Pismo majci&amp;rdquo; S.Jesenjina; (8) tekst: revolucionarna, partizanska pjesma, (9) četvrti stih iz pjesme &amp;ldquo;Pismo majci&amp;rdquo; S.Jesenjina;&amp;nbsp;
Kori&amp;scaron;teni motivi iz knjige &amp;ldquo;Među Jesenjinovima&amp;rdquo; Slobodana Markovića&amp;nbsp;&amp;nbsp;
Gosti: Jadranka Stojaković &amp;ndash; usna harmonika (7)
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Rade &amp;Scaron;erbedžija - recital (4)
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Vokalna grupa Mehmeda Barjaktarevića
Materijal miksan i sniman u Studiju RTV Sarajevo, januara i februara 1988 god.
Inžinjer tona: Rajko Bartula Doktor
Miks: Damir Begović
Producent: Mi&amp;scaron;o Bartulica
Foto: Milomir Kovačević Stra&amp;scaron;ni
Dizajn: &amp;laquo;Trio&amp;raquo;
Izvr&amp;scaron;ni producenti: Boro Petrović i Veso Đorem
Bartulica M.M. &amp;ndash; Ludnik (Aquarius Records / Morris Studio, 2004/2005)



1. Ludnik
2. Kad odete &amp;quot;Vi&amp;quot;...
3. Basna o Bosni
4. Običan dan
5. Put prema Ti&amp;scaron;ini...
6. ...Ti&amp;scaron;ina
7. Kapi ki&amp;scaron;e i miris nedjelje
8. Comme d' habitude (Kao obično)
9. Faun
10. Slomljena gitara

</description>
    <pubDate>Wed, 06 Feb 2008 04:34:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/haustor/33811/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>SFRJ rock 'n' roll kultura</title>
    <description>&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
&amp;ldquo;Kao da je bilo nekad&amp;rdquo; u &amp;ldquo;jednoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu&amp;rdquo;


O rađanju rock 'n' roll-a 
Bila je godina 1955, kad je znameniti engleski DJ Alan Freed prvi put upotrijebio riječ &amp;quot;rock'n'roll&amp;quot;, kao izraz za &amp;quot;novu vrstu muzike&amp;quot;, koja je ru&amp;scaron;ila dotada&amp;scaron;nje uvriježene &amp;scaron;lager i jazz pozicije. Bila je godina 1956, kad je Bill Haley uzviknuo &amp;quot;Rock around the clock&amp;quot;, u filmu o maloljetničkoj delikvenciji &amp;quot;Blackboard jungle&amp;quot;, postaviv&amp;scaron;i tako temelje za prvi rock standard. Od tada do danas, rock je prestao da bude samo muzički pravac, postav&amp;scaron;i načinom mi&amp;scaron;ljenja, rada i života uop&amp;scaron;te. Rock'n'roll kao bunt protiv učmalosti, kičerske ispraznosti i &amp;quot;od sedam do tri&amp;quot; konformizma, bio je duhovni sublimat koji je, od &amp;quot;My-ding-a-ling-a-ling&amp;quot; naovamo, omogućavao junacima ove i sličnih priča, ako ni&amp;scaron;ta drugo, izbacivanje svoje kreativne energije, ličnu afirmaciju i usmjeravanje pažnje na sebe. Od te zaraze nijesu pobjegli ni oni iz prve, kao ni oni iz posljednje generacije rokera biv&amp;scaron;e nam domovine. 
(citat preuzet od Željka Milovića, novinara i rock publiciste iz Bara, Crna Gora)
A kod nas?&amp;nbsp; 
Sistem je bio zatvoren, većina pokusaja &amp;ldquo;oslobađanja&amp;rdquo; sankcionisana, ali je muzika živjela. Muzika je bila sve. Danas imamo obrnutu i zaista kontradiktornu situaciju &amp;ndash; sistem je otvoren, demokratija je tu, oko nas, a muzičari pjevaju o nekim temama koje su na nivou početka intelektualnog razvoja homo sapiensa. Postavlja se pitanje: kako i da li uop&amp;scaron;te sviraju, ako ovako pjevaju?
Rock&amp;rsquo;n&amp;rsquo;roll kultura u biv&amp;scaron;oj SFRJ, manifestovana kroz različite oblike umjetničkog izražaja, zaokružena je u jedan cjeloviti sistem razmi&amp;scaron;ljanja i djeloavnja.&amp;nbsp;I to alternativnog. Uvijek se i&amp;scaron;lo i pozivano je da se ide &amp;ldquo;drugom stranom&amp;rdquo; (&amp;Scaron;tulić). Taj put je u mislima tada&amp;scaron;njih momaka i djevojaka de&amp;scaron;ifrovan kao jedna vrsta kreativnog haosa. Kao jedna vrsta &amp;ldquo;izbavljenja&amp;rdquo;, stvaranja svjetlije budućnosti. I sa tom energijom se i&amp;scaron;lo naprijed. I u mnogo težim vremenima nego &amp;scaron;to su ova sada, uspijevalo se preživjeti. Osnovni zadatak r&amp;rsquo;n&amp;rsquo;r je, korak po korak grabio ka svom ispunjenju. Ispostavilo se da je upozoravanje Milana Mladenovića da &amp;ldquo;imamo jo&amp;scaron; samo par godina za nas&amp;rdquo; (1989) bilo uzaludan vapaj jednog &amp;ldquo;&amp;scaron;a&amp;scaron;avog&amp;rdquo; momka. Ljudi ga nisu slu&amp;scaron;ali &amp;ndash; do&amp;scaron;lo je &amp;ldquo;dum dum&amp;rdquo; (1991). Danas nam je sve &amp;ldquo;ružičasto&amp;rdquo;, od ekrana, preko dnevnih novina do kreatora aktuelnog muzičkog ukusa. Danas se u pjesmi svi volimo, niko ne poziva na stvarne probleme. A i za&amp;scaron;to bi kad ih, po njima, očgledno i nema.
Počev&amp;scaron;i od pionira domaćeg rocka koji su električnim gitarama parali vazduh krajem pedesetih i početkom &amp;scaron;ezdesetih (Siluete, Iskre, Crveni koralji, Bele vrane, Mi, Plamenih pet, Elipse...), preko utemeljivača (Korni grupa, Time, YU grupa, Drago Mlinarec, September, Buldožer...), preko mega selera (Bijelog dugmeta, Riblje čorbe, Bajage i Instruktora...), svima omiljenih novotalasovaca (Azre, Haustora, Idola, Lačnog Franza, Filma, Električnog orgazma, Prljavog kazali&amp;scaron;ta, Pankrta, &amp;Scaron;arlo akrobate...), do opskurnih ali ne manje zanimljivih (Doktor Spire i ljudskih bića, Lune, Gustafa, Gori u&amp;scaron;i Winnetou, KUD Idijota, Satan Panonskog) i mnogih drugih, čini se da lo&amp;scaron;eg benda i izvođača nije ni bilo. Moglo je samo biti da se u ličnoj percepciji neko doživi potpunije od ostalih. Ali se drugi nisu zapostavljali jer pored razloga ličnog ukusa, drugih nije ni moglo biti. 
Bila je to muzika za ljude sa glavom. Uz nju se moglo dobro razmisliti o svijetu u kome smo se na&amp;scaron;li, a da se pri tom ne zaboravi mrdanje kukovima. Jer kako Crvena Jabuka napisa na omotu svog prvog poratnog albuma:
Nadamo se da vas do sad nismo razočarali i da ćete opet u nekoj pjesmi, u nekom stihu, nekoj riječi ili tek tonu, pronaći dio sebe, dio života u kojem ste se na&amp;scaron;li, jer svijet u kojem živimo, malo je lijep, malo nikakav, ali jedini kojeg poznajemo.&amp;quot;
Ove stranice su posvecene tom vremenu, koje, ako iole držimo do sebe ne smijemo zaboraviti, jer &amp;ndash; bar djelić istorije leži jo&amp;scaron; uvijek u nama. Ove stranice su posvećene pravu na drugačije razmi&amp;scaron;ljanje i djelovanje.
&amp;nbsp;</description>
    <pubDate>Wed, 06 Feb 2008 04:59:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/haustor/33809/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>Dobrodošli !!!</title>
    <description>

*** Karavan dobre muzike i pr&amp;scaron;tećih r'n'r riffova ponovo u va&amp;scaron;em gradu ***
Dru&amp;scaron;tvo, dragi prijatelji i prijateljice, ljubitelji kvalitetne muzike i r'n'r načina življenja,
pred vama je ne&amp;scaron;to sasvim novo i drugačije u moru internet sadržaja posvećenog muzici, a naročito muzici sa prostora biv&amp;scaron;e SFRJ. Iz razloga &amp;scaron;to se na netu te&amp;scaron;ko može naći mjesto na kom je na pravi način sistematizovan materijal koji nam daje uvid u scenu koja već davno ne postoji [a drmala je urnebesnim zemljotresom mnogo van granica biv&amp;scaron;e domovine] odlučio sam da ozbiljno &amp;quot;preturim&amp;quot;&amp;nbsp;po svojoj arhivi&amp;nbsp;muzičkog opusa&amp;nbsp;biv&amp;scaron;e Juge (a nemam ba&amp;scaron; malo toga) i da to podijelim sa vama. Blog je zami&amp;scaron;ljen kao platforma na kojoj ćete naći diskografske i biografske podatke o dragim grupama i izvođačima, kao i mjesto na kome ću objavljivati moje autorske tekstove sa muzičkom tematikom. Ukoliko budete imali neki zanimljiv tekst iz va&amp;scaron;eg pera iliti ne&amp;scaron;to za &amp;scaron;to lično smatrate da može obogatiti ove stranice, slobodno po&amp;scaron;aljite. Moja mejl adresa je: zvrckoct@yahoo.com. Samim tim &amp;scaron;to se radi o platformi, a one u biti imaju osobinu &amp;scaron;irenja i jačanja, potrudiću se da to bude slučaj i sa &amp;quot;Mlado&amp;scaron;ću koja traje vječno&amp;quot;. Na&amp;scaron;om zajedničkom, naravno, uz r'n'r
E da, umalo da zaboravimMoje ime je Marko, imam 23 godine, živim na Cetinju, Crna Gora. Sa hobijem vas neću zamarati
Toliko od mene na samom početku, a kasnije se javljam sa konkretnim stvarima
Pozz,
Marko&amp;nbsp;
&amp;nbsp;
&amp;nbsp;</description>
    <pubDate>Wed, 06 Feb 2008 03:23:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/haustor/33808/</link>
    </item>
    
</channel>
</rss>