<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>
<rss version="2.0">
<channel>
<title>DnEvNiK iz ZiVoTa</title>
<description>srecu ne treba traziti,doci ce sama od sebe..</description>
<link>https://www.blogoye.me/bluemoon/</link>
<language>sr</language>
<lastBuildDate>Fri, 17 Jul 2026 11:14:39 +0200</lastBuildDate>
<generator>BlogOye!</generator>

    <item>
    <title>Svim zaljubljenima.....</title>
    <description>Srecan Dan Zaljubljenih!!


Kraj ce biti kad ja prestanem voleti..
Besan sto me vise nemas,rekao si suvise.
Odlazi napokon i nek te bude stid,
sto posle svega,svako secanje na tebe 
se zavrsava gadjenjem.

&amp;quot;Zbog tebe bez potrebe,
ti i ja smo odavno presi na &amp;quot;vi&amp;quot;,
ti i ja smo jedno drugom vukovi!&amp;quot;

I posle tebe ce biti jos proleca,i posle tebe ce biti jos ljubavi!

</description>
    <pubDate>Wed, 13 Feb 2008 13:57:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/34498/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>Inspirisana od jednog blogera.....</title>
    <description>Ljubav je cudna stvar,upoznat ces je kad tad,bio mlad ili star:
Ispremestace ti sve kockice u glavi,imaces osecaj da tvoje telo neprestalno slavi.
Sve je moguca pozitivna sema,ljubav je kao droga jer od jednom nema problema.
Uzivas u njoj,grlis je i upijas u sebe,pustas da kao toplinski val,potece kroz tebe.
Imas vizije,cvece raste,a grane cvetaju,makar bila zima tebi ptice pevaju.
Sneg nije bljuzgava,zima i guzva u gradu,sneg je beli pokrivac koji budi nadu.
Vrucina nije nikakav problem jer ljubav je klima,kisa ne smeta jer ljubav i kisobran ima.
Ljubav je nesto lepo,ali ne vecito.Ljubav nestaje,gubi se i tu nastaju problemi;kisa te smocila,zima ti je i tu je kraj pozitivnoj semi. Ljubav je droga,postajes ovisnik i trazis jos,ali neko te je zguzvao kao stari papit i bacio u kos!
Gore glavu,zivot je lep!!</description>
    <pubDate>Tue, 05 Feb 2008 15:35:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/33756/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>Princ na belom konju...</title>
    <description>Moj princ na belom konju?
Zgazene duse,srca slomljenog hiljadu puta,ociju sa milion isplakanih suza,usana sa toliko nedorecenih reci,bez daha,bez osmeha iskrenog,bez pogleda toplog-trazim ga... ili cekam?!
NJEGA koji ce mi doneti radost u zivotu,NJEGA koji ce promenuti navike,Njega koji ce me imati u potpunosti,u celosti,koji ce me dobiti podatno,toplo,nezno,iskreno.

Cekam ga da dodje na vrata srca mog,da zavlada celim mojim bicem,da me veze lancima za svoje srce,cekam ga,tog princa iz snova iz maste.

Nije savrsen,jer savrsenstvo ne postoji,nije idealan jer ideala nema. Jednostavno cekam ga,ma kakav da je,cekam NJEGA, s kim cu podeliti svoj zivot,svoje mane, jer ih imam i ja,cekam NJEGA s kim cu se savrseno uklopiti u mozaik zivota.

Cekam ili trazim?

Sve jedno,on mora doci,on ce cuti moj glas i pojavice se da utesi ranjeno srce,da zagrli skrhano telo,da poljubi vrele usne. Trazim njegov lik u plavetnilu neba,u zelenilu gora,u prozirnim daljinama. Trazim osmeh njegov,oci njegove,glas...Cekam princa da dodje da me probudi,ne iz sna,nego iz iscekivanja...</description>
    <pubDate>Thu, 31 Jan 2008 21:14:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/33300/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>Sam svoj....</title>
    <description>&amp;nbsp;Budi svoj,recenica koju vecina starijih ljudi nam govori.
Savet ili prazna fraza koji gubio svoj smisao.Uvek izrecena u dobroj nameri,mada cesto protumacena drugacije.U danasnjem drustvo tesko je biti svoj.U nasim godinama to je jos teze.Mi jos uvek ne znamo ko smo,sta smo i sta zelimo,trazimo svoj identitet uplicemo se u mrezu ispletenu od sumnji i straha od nepoznatog. Cilj je pronaci sebe i vecina dostigne svoj cilj,pre ili kasnije,nakon kojega sledi novi cilj,biti prihvacen bez obzira na posledice.Zeleci biti deo neceg,imati osecaj pripadnosti mnogi mladi tonu u paklu zavisnosti,ali retki se izvuku iz toga ili pobede to iskusenje.To je najtezi i najopasniji nacin pripadnosti,osim toga postoje i drugi oblici.Niko ne daje veliku paznju kada te odbacuju ili te krivo gledaju zbog nacina odevanja,na koja mesta izlazis i kakvu vrstu muzike slusas.Takve stvari te ne unistavaju fizicki kao droga i alkohol,ali nanose veliku stetu tvojoj psihickoj sukvenazi i volji. A ko nas uci takvom ponasanju? Pa cine se svi,pocevsi od medije,pa cak u nekim slucajevima i roditelji sami.
Mozda je jednostavno doslo takvo vreme kad svi izgledaju jednako,ponasajuci se po nekim nadmetnutim standardima. Biti svoj u danasnjem svetu,izjednaceno je i uklopi se.
Vlada strah,strah od toga da budes drugaciji.Vlada strah od toga da budes svoj.
Zato sa sigurnoscu i bez preterivanja,mogu reci da ljudi koji smognu hrabrost i prevladaju strah,koji krse standarde,koji su svoji,istinski su heroji danasnjice.
POSTANIMO I MI HEROJI...</description>
    <pubDate>Tue, 29 Jan 2008 17:22:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/33049/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>Mojoj zelji ne ostvarenoj!</title>
    <description>Novi dan,nova stranica...
sve se menja,samo ti ostajes isti,isti u mojim ocima...
Zauvek si duboko sakriven u meni,kad te nema,kao da nisam ziva,uzalud se opirem od osecaja da sam tvoja,ja znam da jesam i borim se sa tim...
Ti ne znas....
Vrisnula bih ponekad,pogledaj me,zar ne vidis da ti pripadam?!
Predomislim se...
Pitam se da li bi razumeo?
Znam da sam kukavica da ti priznam i da nikad necu znati sta ti osecas!
Jer ti si isti,osecam da se plasis isto kao i ja...
Ne zelis da primetis kakva smo celina....ti i ja....
Bezbroj puta pozelim da te pozovem,bojim se,reci bi nestale samo kad bih tvoj mio glas cula....
Ne znas da si mi inspiracija,moje savrsenstvo!
Sanjam,usne sam ti dotakla,pomilovao si mi kosu i rekao &amp;quot;dugo ti je trebalo...&amp;quot;!
Trgnem se iz sna i pitam se da li cu ikada moci da ne mislim na tebe?
Robujemo,Bog se plasi da sastavi nas dvoje,bili bi jedna savrsena celina,ceo svet bi bio nas,na dlanu bi drzali zvezde...
Kad bi bilo...
Nadam se da ces me preduhitriti jednom i reci da ti je stalo...
Da ne gledam daljinu izmedju nas jer ona ne postoji...
Sve su to lazni izgovori tvoji i moji...
I to sto se izbegavamo nije zato sto se ne volimo,ne,mi umiremo od srece kada smo zajedno!
A to znas i ti....
Zeljo moja kako da znam da li ces mi se ikada ostvariti...?</description>
    <pubDate>Mon, 28 Jan 2008 03:35:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/32885/</link>
    </item>
    
    <item>
    <title>....</title>
    <description>
&amp;nbsp;
Mozda je tuga neka vrsta neizvesnosti.Ulovite kad si sam i drzi te nesigurnim dok neko do kaga ti je stalo odlazi ili umire.
Tad znas da buducnost vise nece biti ista kao proslost,ali nemas informaciju o tome kako ce ona izgledati. U mraku si i nista te nemoze nagovoriti da gledas pozitivnije-takve stvari ce se vremenom dokazati.
A tebi ostaje da naviknes oci na mrak i da cekas prvu svetlost.</description>
    <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 14:54:00 +0100</pubDate>
    <link>https://www.blogoye.me/bluemoon/32817/</link>
    </item>
    
</channel>
</rss>