proizvodnja piva
26/10/2007

Pivo nastaje pravljenjem sladovine, tako što sirova zrna žitarice i krupicu sipamo u vrelu vodu u velike tankove. U unutrašnjosti tih tankova nalazi se sistem propelera koji stalno mešaju kominu. Sipajući krupicu u vodu koja je zagrejana do prave temperature, a koje ima dva ili tri puta više od njene težine, stvaramo sladovinu. Krupica se rastvara u komini, dok se skrob pretvara u šećer. Filtrirana sladovina pumpa se u kazan za kuvanje. Trajanje kuvanja zavisi od stepena isparivanja, tj. količine sladovine koju pivar želi da ispari tokom određenog vremena. Tokom kuvanja smese, što obično traje sat i po, pivar dodaje hmelj, i ukoliko se koriste u toj vrsti piva, korijander ili kirasao. Sladovina se hladi tako što prolazi kroz uređaj za prenos toplote, na 6 do 12 stepeni celzijusa za piva koja se dobijaju donjim vrenjem, i 15 do 25 stepeni za piva koja se dobijaju gornjim vrenjem. Ohlađenoj sladovini dodaje se kvasac koji se uzgaja usamoj pivari. Kvasac se hrani šećerom i aminokiselinama iz sladovine, pretvarajući ih u alkohol i ugljen-dioksid. Alkohol ostaje u sladovini, dok ugljen-dioksid isparava. Što više šećera ima u sladovini (gustina), to više nastaje alkohola i ugljen-dioksida, uglavnom u jednakim količinama. sadržaj šećera u sladovini postepeno se smanjuje tokom fermentacije, dok se sadržaj alkohola povećava, pa sladovina više nije gusta. To pivari zovu "razblaživanje". Na kraju procesa fermentacije, samo 20% nije fermentisano. Sladovina sada sadrži alkohol i vec se može nazvati pivom, doduše mladim, pa ga tako zovu i "zeleno pivo".

Filtracija uklanja maksimum kvasca iz zelenog piva pre nego što se ono pošalje u tank za "odležavanje" gde će sazreti. Tokom odležavanja, ukus piva se definiše, a njegova aroma se rafiniše uklanjanjem svih sumpornih i karbonskih jedinjenja. U pivu se taloži još kvasca i ono nastavlja fermentaciju. Kao rezultat toga, nivo CO2 raste na onaj nivo koji je pivar prethodno odredio. To se naziva saturacija. Pivo se čuva na niskoj temperaturi (1/2 stepena), kako bi hladnoća stvorila zamagljenost u pivu. Efekat zamagljenosti stvoren hladnoćom (pahuljice belančevina + tanin) i kvasac koji se još nalazi u pivu, treba ukloniti finom filtracijom, posle koje nastaje čisto i sjajno pivo. Filtracija se vrši pumpanjem piva kroz filtere. Saturacija piva se prilagođava nakon filtracije, kada se u njega ubrizgava CO2 koji je natao fermentacijom. Tada imamo gotov proizvod, PIVO koje je spremno za pakovanje i otpremu. Svaki pivar strahuje od kontaminacije piva, stoga se u proizvodnji primenjuju veoma stroga higijenska pravila. Kako bismo izbegli gubitak saturacije kod piva tokom procesa punjenja, svaka boca se predhodno puni CO2 pod pritiskom. Ukoliko se pivo izvozi i ako postoji mogućnost da predugo bude uskladišteno, ono se i pasterizuje. ovaj proces uništava sve preostale ćelije kvasca, koje bi, uprkos finoj filtraciji, mogle biti prisutne u pivu.

Objavio *oliver* u 13:05 | kategorija:
Permalink | < Obavesti prijatelja | Komentara (7) | Pošalji komentar