Niz tragicnih havarija tankera na Crnome moru i na Tihome oceanu 

Crno more: ekoloska katastrofa nezapamcenih razmjera

Iz golemih tankera izlivena je enormna kolicina nafte i mazuta, a posljedice su vec sada katastrofalne, osobito za tisuce i tisuce zasticenih vrsta ptica koje zive u priobalnom podrucju te za sav zivot u moru 

Nevjerojatan niz pomorskih nesreca dogodio se uzastopno na crnomorskom podrucju. Havariju je dozivjelo pet teretnih brodova, a sve su se te pomorske nesrece dogodile u nedjelju, kada je nad tim podrucjem vladalo veliko nevrijeme.

Nakon prvotnog soka zbog nevidjene oluje na Crnome moru i pogibije pomoraca, uslijedio je novi sok zbog nezapamcene ekoloske katastrofe. Iz golemih tankera izlivena je, naime, velika kolicina nafte i mazuta i vec u prvom valu usmrtila na tisuce zasticenih vrsta ptica koje zive u priobalnom podrucju te stotine tona ribe.

Ruski tanker »Nakicevan« je u strasnom nevremenu prepolovljen, pri cemu je iz njega isteklo 1300 tona mazuta. Da stvar bude jos gora, havariju su u istim vodama dozivjela jos cetiri teretnjaka. Tri su prevozila sumpor koji je takodjer istekao u more, sto je dodatno otezalo situaciju. Jedan od tankera, takodjer ruski, »Volganjeft 139« koji je prevozio 4000 tona nafte, dozivio je istu sudbinu kao i »Nakicevan«. Uslijed oluje i on se prepolovio i uskoro potonuo na pucini kod Kerckih vrata izmedju Azovskog i Crnog mora.

Da je doslo do vrlo ozbiljne ekoloske katastrofe, potvrdio je i Oleg Mitvolj, zamjenik celnika ruske drzavne agencije za ekologiju Rosprirodnadzor. 

Nedugo nakon nesrece u istoj je oluji potonuo i teretni brod u Kerckom prolazu koji je prevozio 2000 tona sumpora. Dok je glasnogovrnik Mitvolj davao izjavu, stigla je vijest o nesreci jos jednog naftnog tankera, »Volganjefta 123«.

On je djelomicno potonuo nakon sto mu je u trupu nastala pukotina zbog snaznih udara velikih valova. Iz ruskog ministarstva za izvanredne situacije upuceno je upozorenje protiv plovidbe u tom podrucju znatno prije teskih oluja, ali sada je ocito kako su neki kapetani »grdosija« odlucili ignorirati savjete i otisnuli se na pucinu, sto ukazuje da bi se protiv njih mogle poduzeti i kaznene sankcije.

Nesto bolje srece bili su brodovi »Kapetan Ismael«, registriran u Gruziji, te »Zija Koc« koji plovi pod turskom zastavom. Oni su se nasukali na obali, nedaleko od lokalnih hotela, te su njihovi spremnici bili prazni.

Upravo u turistickim sredistima na Crnom moru alarmirane su sve dostupne sluzbe za spasavanje i medicinsko osoblje, dok su u nekim podrucjima, na poziv ekoloskih udruga, u pomoc pozvani i stanovnici koji su vec poceli cistiti zagadjene plaze kako bi spasili sto se spasiti da.
Puno pesimisticniji je Mitvolj koji je kazao kako je stanje vrlo tesko, osobito zbog cinjenice da je mazut teska materija koja je zasigurno zavrsila na morskom dnu, sto ovaj incident svrstava u jedne od najtezih ekoloskih katastrofa.

Hina

Zelimo li slicnu sudbinu Jadranskome moru?

Dopustamo da tzv. megatankeri (nosivosti vise stotina tisuca tona) udju u Jadran u sklopu projekta Druzbadria, a radi ruskog interesa?

Dopustamo izgradnju terminala i ulaz tankerima za transport ukapljenog plina, a radi interesa EU-a?