Opasno zatopljenje «

ZAGADENJE IZAZVANO LJUDSKOM RUKOM GURA SVIJET U VELIKE KLIMATSKE PROMJENE, UPOZORAVAJU NASA-ini STRUCNJACI

opasno zatopljenje

 

Temperatura na Zemlji podigla se za 0,6 Celzijevih stupnjeva u zadnjih 30 godina, pokazalo je
istrazivanje. Sadasnja vrucina rekord je u posljednjih 12.000 godina.

Temperature na Zemlji najvise su u zadnjih 12.000 godina, sto je rezultat rapidnog zatopljenja u posljednjih 30 godina, pokazalo je najnovije istrazivanje.

Klimatolozi NASA-e zakljucili su da se na Zemlji temperatura povisila za otprilike 0.2C (0.4F) tijekom svakog od protekla tri desetljeca. Zagadenje izazvano ljudskom rukom naime gura svijet u opasni stupanj klimatskih promjena, upozorili su NASA-ini strucnjaci. Radi toga biljne i zivotinjske vrste nastoje sto brze seliti u hladnija podrucja, tvrde znanstvenici.

»Cinjenice pokazuju da se priblizavamo opasnim razinama ljudski izazvanog zagadenja«, upozorio je James Hansen, upravitelj NASA-inog Goddard Instituta za svemirska istrazivanja u New Yorku.

Istrazivanje koje su proveli znanstvenici sa sveucilista Columbia University i University of California u Santa Barbari (UCSB) pokazalo je najvece zatopljenje na velikoj geografskoj sirini sjeverne polutke, a ono je izrazenije nad kopnom nego nad oceanima. Porast temperature u ovoj regiji je rezultat nedostatka snjeznog i ledenog pokrivaca, potvrdili su istrazivaci. Kako se Zemlja zagrijavala, snijeg i led koji su se otapali razotkrili su tamno tlo koje je upilo vise Sunceve energije, sto je rezultiralo vecim zatopljenjem - procesom poznatim kao »positive feedback« (pozitivna povratna veza).                                                         

 

efekt staklenika.

 

Vece zatopljenje zabiljezeno je nad kopnom nego nad oceanima, jer se mora zagrijavaju sporije. Simon Tett, znanstvenik pri britanskom centru Hadley Centre for Climate Prediction and Research, tvrdi da su rezultati istrazivanja potvrdili ranija predvidanja dr. Hansena, koja su isprva nailazila na kritike. »Istrazivanja su pokazala da su predvidanja Jamesa Hansena iznesena krajem 80-ih u skladu s onim sto se kasnije stvarno dogodilo«, rekao je dr. Tett. »Ideja da su ta rana predvidanja iznesena da bi se izazvala panika te da nisu bila osnovana, je potpuno pogresna«, naglasio je Tett. Istrazivanje je ujedno pokazalo da je nedavno zatopljenje dovelo temperature na 1C (2F) od procijenjene maksimalne temperature u zadnjih milijun godina. NASA-ini istrazivaci, zajedno s timom iz UCSB-a, izvrsili su usporedbu promatrajuci prosle temperature na povrsini tropskih oceana. Ucinili su to mjereci kolicinu magnezija u ljuskama mikroskopskih morskih zivotinja koje zive na povrsini vode, pronadenim u oceanskom sedimentu. To istrazivanje je pokazalo da je zapadno ekvatorijalno podrucje Tihog oceana i Indijskog oceana bilo jednako toplo - ako ne i toplije - poslije velikog ledenog doba, otprilike 12.000 godina unazad. Istrazivaci smatraju ta otkrica vrlo vaznima, jer su ta oceanska podrucja bila indikativna kod promatranja promjena globalne

temperature.

 

kriticna razina

 

Keith Briffa, iz Odjela za klimatska istrazivanja pri sveucilistu University of East Anglia, tvrdi da su tropska oceanska podrucja medu najpouzdanijim pokazateljima velikih temperaturnih promjena.
»Ako trazite podrucje koje najbolje pokazuje prosjecne globalne temperature, onda promotrite tropska oceanska podrucja, jer moderna istrazivanja pokazuju da ta podrucja vjerno odrazavaju promjene globalne temperature kroz proteklo stoljece«, objasnio je Briffa. On je, medutim, upozorio da koristenje podataka kao sto je kolicina magnezija u ljuskama,
poznatih kao »zamjenski podaci«, kroz duza dva celzijeva stupnja mijenjaju sve

------------------------------------------------
            Povecanje globalne temperature od 2C bit ce dovoljno da:
            * smanji biljni urod u zemljama u razvoju i razvijenom svijetu
            * trostruko umanji urod u Europi i Rusiji
            * izazove opseznu seobu ljudi u sjevernoj Africi zbog sirenja pustinje
            * uzrokuje nedostatak vode za 2,8 milijarda ljudi
            * uzrokuje nestanak 97 posto koraljnih grebena
            * izazove potpuni nestanak ljetnog leda na Arktickom moru, izazivajuci izumiranje morza i polarnog medvjeda
            * potakne sirenje malarije u Africi i sjevernoj Americi
---------------------------------------------------

razdoblja povecava broj potencijalnih problema. »Pretpostavke na kojima se zasnivaju nase interpretacije vjerojatno su tocne kada se primijene na podatke poslije zadnjeg ledenog doba ili zadnjih nekoliko tisucljeca. No sto idemo vise unazad u proslost, vjerojatnije je da je prica
kompliciranija te bi netocnosti u nasim interpretacijama »zamjenskih podataka« mogle biti vece«, upozorava Briffa. »Jedan od nasih velikih problema pojavljuje se kada promatramo razdoblja od nekoliko stotina tisucljeca te nemamo izravnih podataka da bismo rigorozno vrednovali zamjenske podatke«, nadodaje Briffa.
          Istrazivacki tim je upozorio da stupanj seobe (migracije) zivotinja i biljaka ne uspijeva drzati korak s novim porastom temperatura. »To znaci da ce daljnje globalno zagrijavanje od 1C oznaciti kriticnu razinu«, rekao je dr. Hansen. »Ukoliko se zatopljenje zadrzi na manjoj razini, svijet bi se mogao nositi s ucincima globalnog zagrijavanja.
No ako dostigne porast od dva do tri stupnja, Zemlja ce se znatno promijeniti«, nadodao je. »Ako ne usporimo ritam globalnog zatopljenja, mnoge vrste bi mogle izumrijeti. Prakticki ih tjeramo s planeta«, rekao je Hansen.                                                                             

 

razina mora porast ce za 7 metara

     

Povecanje koncentracije staklenickih plinova moglo bi imati ozbiljnije posljedice nego sto se prije vjerovalo, pise u velikom znanstvenom izvjescu »Avoiding Dangerous Climate Change«. Izvjesce, koje je objavila britanska vlada, kaze da postoji vrlo mala vjerojatnost da ce nivo
staklenickih plinova ostati ispod opasne granice. U izvjescu se izrazava zabrinutost da ce se ledeni pokrov Grenlanda otopiti te tako izazvati podizanje morske razine za 7 metara u 1.000 godina. Najsiromasnije zemlje bit ce najteze pogodene ovim promjenama, pise u izvjescu.
          Izvjescem su objedinjeni dokazi koje su znanstvenici predstavili na konferenciji u britanskom Meteoroloskom centru u veljaci 2005. Na konferenciji su postavljena dva glavna cilja: zapitati se koja razina staklenickih plinova u atmosferi je prevelika te koje su moguce strategije izbjegavanja te razine. U uvodu izvjesca britanski premijer Tony Blair pise
da »je danas jasno da ispustanje staklenickih plinova uzrokuje globalno zatopljenje u razini koja nije prihvatljiva«. Britanska ministrica za okolis Margaret Beckett je pak rekla da bi zakljucci izvjesca mogli biti sokantni za mnoge. »Javnosti mozda jos nije dovoljno poznato da bismo mogli doci do tocke kada bi stanje bilo nepopravljivo«, rekla je Beckett za Radio
4's Today. »Ne kazem da bi se to moglo dogoditi za pet minuta, naravno, mozda ce se dogoditi za tisucu godina, no ta nepopravljivost situacije je zabrinjavajuca i treba probuditi javnost«, nastavila je ministrica. Izvjescem su predstavljeni ucinci raznih nivoa porasta temperature.
          Europska unija odredila je za cilj sprjecavanje porasta globalne temperature za vise od 2C. No to bi, prema spomenutom izvjescu, moglo biti preveliko zatopljenje, jer bi s povisenjem temperature za 2C moglo doci do otapanja ledenog pokrova Grenlanda. To bi utjecalo na globalno podizanje razine mora, iako bi trebalo tisucu godina za porast razine od 7 metara. »Porastom globalne temperature vecim od 2C rizik bi se znatno povecao te bi doslo do odumiranja velikog broja biljnih i zivotinjskih vrsta, do sirenja gladi medu stanovnistvom te pomanjkanja vode, posebno u zemljama u razvoju«, upozoravaju strucnjaci u ovom izvjescu.

 

nitko ne zatvara elektrane

     

 Nijedna zemlja nece zatvoriti svoje elektrane u kojima se proizvodi toliko zeljena energija samo da bi rijesila problem zatopljenja. Sada atmosfera sadrzi oko 380 ppm (milijuntih dijelova) ugljicnog dioksida, staklenickog plina koji izaziva najvise zabrinutosti, dok je njegova razina prije industrijske revolucije iznosila 275 ppm. Da bi se postigao EU-ov cilj, razina bi se trebala stabilizirati na 450 ppm ili nize, stoji u izvjescu. No govoreci za Today, glavni znanstveni savjetnik u britanskoj vladi sir David King je izrazio uvjerenje da se to vjerojatno nece dogoditi. »Dostici cemo 400 ppm u deset godina, siguran sam. I nijedna zemlja nece iskljuciti svoje elektrane - moramo se s tim pomiriti«, rekao je King te nadodao da mu cilj neprelazenja 450 ppm izgleda nedostizan.
          No Myles Allen, predavac atmosferske fizike na sveucilistu Oxford University, tvrdi da je odredivanje »sigurne razine« ugljicnog dioksida u atmosferi »kao da pitate lijecnika kolika je kolicina cigareta dnevno sigurna za zdravlje«. »Ne postoji takvo ogranicenje, no ljudi svejedno puse i zive do 90. godine«, tvrdi Allen.
          S druge strane, o drugom pitanju s konferencije 2005. koje se odnosi na sprjecavanje opasnih koncentracija staklenickih plinova u atmosferi, u izvjescu pise da tehnoloske opcije za reduciranje ispustanja plinova postoje. Zakljucuje se da najvece prepreke na putu do koristenja obnovljivih energetskih resursa i »cistog ugljena« leze u stecenim interesima, nespremnosti za promjene i jednostavnom nedostatku svjesnosti.

 

pripremila slavka anicic

/ Napomena: Tekst OPASNO ZATOPLJENJE, objavljen je u Novom Listu, subota 2. prosinca, 2006. godine. http://www.novilist.hr/

 

Potpišite peticije «

Spasimo istru!

---------------

 

 

peticija na: http://petitiononline.com/istra/petition.html

http://www.saveistria.com/

 

Pozdrav svima! Slijedi tekst o Tvornici za proizvodnju i izvoz kamene vune "Rockwool" koja se upravo gradi u srcu Istre! U centru jedne od najplodnijih istarskih dolina, izmedju s jedne strane zakonski zasticenog krajolika ( 570 ha), a s druge strane Parka prirode Ucka, gradi se najveca tvornica kamene vune na svijetu. Picanska opcina prodala je (poklonila) 51 ha plodnog zemljista po simbolicnoj cijeni od 1.98 eura po metru kvadratnom danskom proizvodjacu kamene vune tzv. Rockwool - u. Proces proizvodnje kamene vune vrlo je riskantan po okolis i krajnje opasan po ljudsko zdravlje. Cak i iz manjkave "Studije o utjecaju na okolis" koju je narucio Rockwool, a izveo Ekoenerg d.o.o. iz Zagreba , saznajemo niz vise nego alarmantnih podataka. Iz tri dimnjaka (75m, 30m i 10m visokih ) sprovoditi se se emisija znatnih kolicina: sumpornih oksida (godisnje najmanje 2 700 tona), koncentriranih kiselina (1000 tona), ugljikovog monoksida - osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate kolicine iznimno otrovnih spojeva teskih metala, dioksina, amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksicne prasine iz veceg dijela postrojenja ect ... Tvornica bi prema Studiji trebala ispustati 200%, 300% pa i 500% vece kolicine navedenih tvari i spojeva iznad dopustenih razina prema evropskim propisima, a za sumporne  okside (sumporna kiselina, kisele kise) cak i 3 600% iznad dopustenog. Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godisnje. Podsjecamo da u okolici vec postoje: Cementara ( 30 km udaljena) koja koristi 40.000 tona ugljena godisnje, Vapnara (10 km) koristi 20.000 t ugljena godisnje i Elektrana ( 8 km) koja koristi 600.000 tona ugljena godisnje. Studijom izostavljeni visokokancerogeni ugljikovodici (PAH), zatim teski metali(ponajprije ziva i kadmij) i neke bitne informacije, imale su za cilj prikriti prave razmjere oneciscenja i opasnosti po zdravlje gradjana. Tvornica bi radila 333 dana u godini, 24 sata na dan. Za pocetak bi lokalnim cestama neprekidno prometovalo 140 kamiona na dan a za par godina kada se tvornica prosiri, tj. dublira, taj broj bi bio 252 kamiona dnevno. Lokacija na kojoj se tvornica upravo gradi je konkavna dolina u podnoju Ucke gdje je slabo strujanje zraka, a osobito pri oblacnom vremenu. Pri proizvodnji kamene vune oslobadja se velika toplina, tolika da ce dovesti do topljenja snijega na Ucki. Isto tako, lokacija tvornice je iznad i pored nekih od najvecih podzemnih vodotokova tako da je realna mogucnost da se emisije iz proizvodnog procesa trajno zagaditi lokalne i cjelokupne istarske vodotoke ( krs, porozno tlo) i ozbiljno ugroziti zdravlje svih stanovnika Istre pa i sire. Ves sada je u Istri stopa odredjenih vrsta raka za 50% visa nego u ostatku RH. Zavod za javno zdravstvo Pula vec sada skriva podatke analize vode (nisu dostupne ni novinarima ni gradjanima Istre). U radijusu od samo 10 km koji se navodi kao "impact zona" Rockwoolovih emisija nalazi se 30-tak agro-turistijskih gospodarstava koji su uzeli kredite od drzave, a sada im se tu dovodi teska industrija (PRAVNA DRZAVA). Zanimljivo je i napomenuti da su uz prodaju zemljista lokalni politicari i hrvatska vlada Rockwoolu velikodusno zajamcili i niz dodatnih koncesija. Opcina Pican je oslobodila Rockwool placanja 5,7 miliona eura koje su oni bili duzni platiti za komunalni doprinos i druge naknade, a uz to im oprostila placanje poreza na dobit na 10 godina. Isto tako HEP se obavezao izdvojiti 2,75 milijuna eura iz svog djepa kako bi preuredio trafostanicu za potrebe tvornice. Dakle kada se sve zbroji, ispada da su hrvatska vlada i opcina Pican u stvari platili Rockwoolu kako bi dosao u Istru.
Postavljaju se pitanja: - Zasto je jedna od najplodnijih lokacija u Istri prodana za tako  smijesan iznos, manji cak od iznosa koji je Slovenska vlada trazila od Rockwoola za lokaciju u podnozju nuklearke Krsko - Kako se ova sumnjiva investicija uklapa u viziju Istre kao turisticke destinacije i "ocuvanja bioloske i krajobrazne raznolikosti" koja se spominje u nedavno zavrsenom nacrtu "Regionalnog operativnog programa" Istarske Zupanije? - Kome je u interesu da se zbog jedne tvornice kamene vune Zrtvuje zdravlje i egzistencija svih gradjana Istre? Mole se svi da ovo pismo proslijede dalje svojim prijateljima i poznanicima koji su ekoloski malo osvjesteniji, a osobito onim prijateljima koji rade u medijima i turizmu. Sto vise ljudi bude upoznato sa stanjem stvari - to bolje. Isto tako svi oni koji smatraju da na neki nacin mogu pomoci i doprinijeti zaustavljanju projekta Rockwool preko
saveistria@gmail.com mogu stupiti u kontakt te isto tako potpisati i internet-peticiju. Sve ovo je jako hitno. Tvornica se vec gradi i do ljeta 2007 bi trebala biti gotova. Ona je samo prva u nizu prljavih investicija koje sadasnja istarska vlast ima namjeru instalirati u Istri. Ako Rockwool pocne s radom lancano za sobom povlaci i gradnju Plomina III (sadasnja energija nece biti dovoljna za rad tvornice) te lako moguce terminal za ukapljeni plin koji snizuje temperaturu mora za ca 6°C, a biti ce postavljen u Plominski ili u Raski zaljev ili u Omisalj na Krku. Isto tako spominje se i tvornica asfaltnih baza koja ce se graditi vjerojatno u blizini Rockwoola itd. Suvisno je spominjati Sto ce se dogoditi s turizmom ako se ovaj mracni scenarij pocne odvijati. Sa strane niza eko-udruga i jedne politicke stranke ulozene su zalbe na nezakonitu prenamjenu poljoprivrednog u industrijsko zemljiste od strane opcine Pican i na zakonitost Rockwool-ove Studije o utjecaju na okolis, medjutim do sada niti jedna od obavijestenih i odgovornih institucija nije reagirala. Ovdje iznesene podatke sakupila je jedna hrvatska znanstvenica iz SAD-a, a podaci o emisijama stetnih tvari dodatno su verificirani i od kemijskih strucnjaka.

*******************
Katica Biljakovic
Institute of Physics
HR-10001, Zagreb
P.O.Box 304
Croatia

telephone:
office: 385-1-46988-21    lab: 385-1-46988-86
fax:   385-1-46988-89
home: 385-1-2330-373   mob: 385 98 91 396 72
e-mail: katica@ifs.hr
http://biljakovic.ifs.hr/
workshop organization: http://skradin06.ifs.hr/

-----------------------------------------------

 

PETICIJE
---------

1.peticija

Potpisivanjem ove peticije utjecem na
ocuvanje i uredenje zelenih površina:
prestanak betonizacije Škurinjske drage, srdocke
šume za Autotrolejevu garažu i crnogoricne šume
na Katarini, te zahtijevamo uredenje parka s
pratecim sadržajima na citavoj Delti, koje
prema prostornim planovima ocekuje prenamjena za
sadržaje nepotrebne u centru grada.

2.peticija

Ovom peticijom, mi gradani Rijeke zahtijevamo da
se sprijeci uništenje naše povijesne baštine-
željeznickih skladišta na Žabici, da se iskoriste
za nove kulturne i druge sadržaje, te da se nade
nova lokacija za autobusni kolodvor.

http://www.gopetition.com/online/10240.html

http://www.gopetition.com/online/10241.html

------------------------------------

 

3. Peticija

Postovani
peticija koju ste potpisivali je na zalost bila
nesluzbena i nastala je na inicijativu nekolicine koji
su zeljeli da se cuje njihov glas PROTIV HE Lesce, tj.
ZA spas predivnog kanjona rijeke Dobre. U medjuvremenu
je Zelena Akcija organizirala peticiju koju mozete
potpisati na njihovim web stranicama i tako mozete
najbolje izreci svoje protivljenje ovom suludom
projektu unistavanja nase zajednicke prirodne bastine.

Peticiju mozete potpisati na webu Zelene akcije:
http://www.zelena-akcija.hr

Ili direktnim linkom:
http://www.zelena-akcija.hr/ZANoviWeb/component/option,com_akobook/Itemid,377/func,sign/lang,hr/

O problemu saznajte vise na:
http://www.zelena-akcija.hr/ZANoviWeb/content/view/377/247/lang,hr/

I vas glas se broji.

HVALA VAM NA PODRSCI

Srdacan pozdrav i

Neka Dobra ne umre bez BORBE!!!

Kresimir Zganec
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematièki fakultet
Rooseveltov trg 6
kreso@zg.biol.pmf.hr       

-------------------------------------------------

 

Za mir medu ljudima

http://www.rekindering.com/peace/PeaceIsForTheAsking.html

http://www.internationaldayofpeace.org/
 
http://www.people4peace.net/songs/worldpeaceanthem.htm
 
-------------------------------------------------

 

Declaration Marks Critical First Step to End the Seal Trade

Dear borivoj,

Help us spread the news! Share this link with your friends.

Learn more about the campaign to stop the seal hunt at protectseals.org.

Yesterday was a truly historic day for the seals!

I am writing from Strasbourg, France, where the European Union has just adopted a Resolution calling upon the European Commission to ban all trade in harp and hooded seal products. This is a crucial step toward achieving legislation that will save millions of seals from a horrible fate.

The news is already spreading across Canada – now help us spread it across the world!

In the 1980s a European ban on the import of products from newborn seals brought Canada's commercial seal hunt to a virtual standstill. Tragically, the Canadian government subverted the intention of that legislation, allowing sealers to slaughter baby seals when they are just a few days older. After a brutal death, the pups' fur is traded in European fashion markets.

A European Union ban on the trade in all products from harp and hooded seals—regardless of the age of the animals—would eliminate a major market for the Canadian commercial sealing industry.

I've witnessed horrific cruelty at the seal hunt for eight years. But yesterday was about hope. Real hope for the seals, because Europeans no longer want to provide a financial incentive for commercial seal hunts. In passing this declaration, the European Parliament is observing the will of its citizens.

The writing is clearly on the wall for the Canadian sealing industry. And from here in Strasbourg, the future looks good for the seals.

http://www.hsus.org/protect_seals.html

Rebecca Aldworth
Director of Wildlife Issues
HSI Canada

-------------------------------------------------

 

Zastitimo životinje

Pomozite nam postici globalno priznanje da su životinje važne, da mogu osjecati bol te da je naša odgovornost da stanemo na kraj okrutnosti širom svijeta. Tražimo 10 milijuna potpisa kako bismo pokazali vladama svijeta da smo ozbiljni u namjeri postizanja Univerzalne deklaracije o dobrobiti životinja pri Ujedinjenim narodima.
(preuzeto sa http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php)

Molim Vas posjetite http://www.animalsmatter.org/default.asp i potišite peticiju.Niti pola minute posla nije,a svaki glas dobro ce doci.

Hvala

------------------------------------------------

Volim Motovun

Dragi naši

Na web stanici http://www.volim-motovun.org/ naš je sugradanin Ranko Bon pokrenuo potisivanje peticije "Volim Motovun" kojom se apelira na premijera i predsjednika Hrvatske, istarskog župana i motovunskog gradonacelnika.

Molim vas da odete na tu web stranicu, procitate o cemu je rijec (kratko je) i potpišete ili ne potpišete peticiju "Volim Motovun".
Potrebna nam je široka podrška i molimo vas da o ovoj web stranici obavijestite vaše prijatelje i poznanike.

Karmela i Miroslav Kiš

Dear Friends,
Please go and visit web site http://www.volim-motovun.org/ where our friend and citizen of Motovun initiated signing the petition "I love Motovun".

Read it (it is short, and there is English version) and decide to sign/not sign.
We need wide support, so please spread the word about this web site.

Yours,
Karmela and Miroslav Kiš

preuzeto sa   http://www.volim-motovun.org/

 

Srdačan pozdrav, Borivoj

VRIJEME NIJE NA NAŠOJ STRANI «

NE BRZA SAMO COVJEK, UBRZAVA NAM I PLANETA 1999. ZEMLJA JE ZAPOCELA MISTERIOZNO UBRZAVATI

vrijeme nije na nasoj strani

Brzina nas opsjeda, ali i izjeda. Brzo se hranimo, na brzaka parimo, brzo se sastavljamo, jos brze rastavljamo, ubijaju nas brzi brainstorming sastanci, rapidno starimo unatoc injekcijama botoksa i kolagena, u trku ispijamo kave i gutamo sendvice, dok si dlanom o dlan prevaljujemo enormne udaljenosti vremenskim zonama i umoru unatoc, u hipu konzumiramo TV-program i blokove reklama, u javnom prijevozu na putu za posao u zurbi progutamo besplatne novine, stalno nesto stizemo, ne hodamo, trckaramo, nikad off, uvijek on...

Prosli je tjedan Ministarstvo unutarnjih poslova priznalo da ni vece kazne za prometne prekrsaje, i to upravo one koje su najcesci uzrok stradavanja u prometu, a to su brzina i alkohol, nisu poboljsale stanje sigurnosti, bas naprotiv. Zbog brzine je u deset ovogodisnjih mjeseci poginulo 50 osoba, sto je 14 izgubljenih zivota vise nego lani. Ubrzan tempo
zivota, od kojega je onaj na cesti tek vrsak ledenog brijega, srucio se ponajvise dva posljednja desetljeca na nasa post-post moderna pleca kao elementarna nepogoda kojoj, ma koliko to htjeli i zeljeli, ne mozemo umaknuti niti pedalj. U utrci za uspjehom (hrvatski: ucinkovitoscu) nase je informacijsko-globalizacijsko doba preuzelo baklju progresa iz pare i zupcanika industrijske revolucije da bismo sada osvijetljeni tim svjetlom mahnito radili i slabo zaradivali, a djecu pretrpavali obvezama. Jesmo li postali produktivniji? Ako je suditi po 130 milijuna prosle godine diljem svijeta odbacenih mobitela i 250 milijuna rashodovanih PC-ja, vjerojatno jesmo. Brzina nas opsjeda, ali i izjeda. Brzo se hranimo, na brzaka parimo, brzo se sastavljamo, jos brze rastavljamo, ubijaju nas brzi brainstorming sastanci, rapidno starimo unatoc injekcijama botoksa i kolagena, u trku ispijamo kave i gutamo sendvice, dok si dlanom od dlan prevaljujemo enormne udaljenosti vremenskim zonama i umoru unatoc, u hipu konzumiramo TV-program i blokove reklama, u javnom prijevozu na putu za posao u zurbi progutamo besplatne novine, stalno nesto stizemo, ne hodamo, trckaramo, nikad
'off' uvijek 'on'... vrijeme nije na nasoj strani. Jednako tako, u tomu suludom tempu brzo zaboravljamo tudju dobrotu, brzo ulijecemo u neprilike, brzo planemo, brzo potezemo nazalost sve vise oruzje, brzo izgaramo stalno stizuci repove fantoma koji se zovu produktivnost, uspjesnost, 'in', trend, imidz...ubija nas sat - minutama i sekundama

Rezultat te mahnite dnevne i nocne dinamike u pravilu dovabit ce barem jedan-dva-tri stresa per capita dnevno, ako ne iz sata u sat. Da bismo suzbili to stresno, grdo stanje duha i tijela, posegnut cemo za nekim od anksiolitika za ublazavanje laganih psihickih poremecaja, neuroza, tim slatkim malim drazejicama poput apaurina, ansilana, praxitena, lexaurina, da
bismo lakse usnuli i otplovili u neku zemlju u kojoj sat nije Bog Sabaot.
Onda, opet, sat ce zazvoniti, pa makar to bila i nasa omiljena melodija na koju smo ga narihtali. I, trka pocinje. Zaboravili smo pouku iz Ezopove basne o kornjaci i zecu. Zato nam jako pati miokard. Koronarne srcane bolesti ne silaze s vrha top-ljestvica ubojica ljudi u vecini zemalja.
Nismo iznimka, nazalost. U Americi gotovo 1,5 milijuna ljudi godisnje ima infarkt miokarda. Jedna cetvrtina svih smrti rezultat je infarkta miokarda, sto ga cini vodecim uzrokom smrti. Rizicni faktori za razvoj koronarne srcane bolesti su visoki krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesna masa, pusenje, povisen kolesterol i trigliceridi, nizak HDL-kolesterol te starija dob. Svaki od tih faktora ponaosob sazrije u nasem jutarnjem trku za otvorenim vratima zadnjih tramvajskih kola koja krecu ili u grcu stopala na papucici gasa da bismo do posla kroz zuto prije crvenog. Naposljetku uvijek profitiraju mrtvozornici. Njima je uvijek upaljeno zeleno. Ubija nas sat. Minutama i sekundama. Nemilosrdno.

Sat je, pise kanadski novinar Carl Honoré u proslogodisnjem hitu »U pohvalu sporosti« (»In Praise of Slow«), operativni sustav industrijskoga kapitalizma, stvar koja cini mogucim sve - sastanke, rokove, ugovore, proces proizvodnje, dnevni raspored, transport, radne smjene.
Pocetkom proslog stoljeca Frederick Taylor, savjetnik uprave celicane Bethlehem Steel Works, primijenio je »znanstveni menadzment« kako bi odredio trajanje svakog radnog zadatka do u sekundu. »U proslosti, covjek je bio prvi«, grmio je Taylor, »u buducnosti na prvom mjestu mora biti sustav«.
Primjena Taylorova modela kod radnika je vec u pocetku izazivala primjetan zamor i stres. Taylorove ideje o efikasnosti definirale su nacin na koji danas zivimo, veli Michael Schwarz, producent TV-dokumentarca o Tayloru, i to ne samo nas posao, nego i nas osobni zivot.

Prije izuma sata ljudi su zivjeli pomocu tzv.prirodnog vremena, odnosno naseg vlastitog »unutarnjeg sata« koji je nepogresivo zvrndao kada je trebalo ustati, jesti, ici na spavanje. Tada nismo jeli natrk u pauzama izmedu iscrpljujucih sastanaka, nismo prozdirali instant delikatese iz mikrovalne citajuci izvjestaje s burze potpuno nesvjesni da jedemo, nismo
zaspali na radnom stolu pred kompjutorom koji je uvijek, dakako, »on line«, nismo se subotom navecer opustali uz mamu cocu i Johnnyja Setaca, ne nismo.

 

ljubitelji sporog nacina zivota

 

Brzo i Sporo je nesto vise od pukih opreka. To su smjerokazi za nacine postojanja, filozofiju zivota. Brzo je zaposleno, zeljno kontrole, agresivno, uzurbano i analiticno, stresno, povrsno, nestrpljivo, aktivno, kvantitativno vise nego kvalitativno. Sporo je, naravno, suprotno: spokojno, brizno, prijemljivo, mirno, intuitivno, neuzurbano, strpljivo, refleksivno, kvalitativno vise nego kvantitativno. Sporo je sposobno uspostaviti zbiljske i znacenjem ispunjene veze s ljudima, kulturama, radom, hranom, bilo cim i, paradoksalno, obavljanje zadace na spor nacin nerijetko zna donijeti brze rezultate. Moze se djelovati brzo sa »sporim« umom i to nije jos
jedna »money making« teorija dokonih publicista. Radi se o necemu mnogo sirem, zapravo o globalnom pokretu ljubitelja sporog nacina zivota u kojem god se obliku zivot, ta zacudna kozmicka cinjenica, manifestirao.
»Pokret cine ljudi poput tebe i mene«, porucuje Honoré, »koji zele zivjeti bolje u brzom ritmu suvremenog svijeta«. Zato se filozofija Sporog moze podvesti pod jednu jedinu rijec: ravnoteza. Budi brz kada treba biti brz, a spor kada je vrijeme tomu. Nastoj zivjeti prema onomu sto glazbenici zovu tempo giusto - primjerenom brzinom. Ziveci i radeci brzo, brze, najbrze, ne razmisljamo nego iskljucivo reagiramo. »Brzo misljenje« koje je linearno i
logicno upravo je ono koje nam se namece pod vremenskom presom zvanom »vrijeme je novac«. »Sporo misljenje« koje nam na lakim krilima doleprsa, recimo, dok uzivamo ispod okrepljujuceg mlaza tusa ili za setnje plazom, nerijetko rezultira vrijednim spoznajama i snaznim kreativnim nabojem. Drukcije kazano: sporo se misljenje ne da ujarmiti, ono je nepredvidljivo, slobodno.

Prema Honoréu pokret sporoga nije nekakav stozerni pokret; prije ce biti da se radi o zbiru pokreta usmjerenih k istome cilju - prema uravnotezenom, zdravom zivotu. Prije sest godina skupina od tridesetak talijanskih gradova koji su rekli »ne« fast-food delicijama i drugim globalizacijskim nedonoscadima osnovali su Ligu sporih gradova,  nadajuci se da ce sacuvati atmosferu i usporen ritam zivota malih gradova. Dvadesetak godina ranije, takoder u Italiji, zazivio je pokret »spore hrane« tamosnjih poljodjelaca. Usprkos atributu »sporo« iz naziva pokret se strelovito prosirio na sve strane svijeta. Milanska umjetnicka skupina Umjetnost
sporog zivljenja zalaze se da 17. veljace postane prvi medunarodni dan sporosti. Nadaju se da ce se toga dana ljudi predati uzicima sporog tempa zivota i na miru razmotriti sve blagodati koje im pruza sporost te da ce, na kraju krajeva, i usporiti. Je li to odzvonilo brzini?

 

valja nam uciti od kornjaca

 

Medutim, ne brza samo covjek. Ubrzava nam i planeta. U 18. su stoljecu astronomi vjerovali da Zemlja usporava brzinu okretanja. Kada je u tridesetim proslog stoljeca izumljen kvarcni sat, tada najtocnija  naprava za mjerenje vremena, dokazano je da Zemlja uistinu usporava i to 1.5 milisekundu po jednome danu u stoljecu. Kako bi se mogli nositi s tim problemom, izumljena je i tzv. leap second, odnosno sekunda koja se ubacivala kako bi se moglo uskladiti medunarodno mjerenje vremena sa stvarnom brzinom Zemljine rotacije. Prva je takva sekunda ubacena 1972. Ipak, u 1999. Zemlja je zapocela ubrzavati na jednako
misteriozan nacin kako je ranije pocela usporavati. Postoje brojni razlozi zasto Zemlja nije uskladena s nasim ocekivanjima. Gravitacijska sila Mjeseca, premjestanje vrele magme u Zemljinoj kori, pa cak i topljenje leda na Zemljinim polovima moze utjecati na brzinu njena okretanja.

Tko je na kraju kriv za brzinu koja nas melje - Zemlja ili covjek? Prije ce biti da je to covjek jer taj je ubrzavao i pocetkom proslog stoljeca kada je Zemlja usporavala. I dalje ubrzava, sada i na ubrzanoj Zemlji. Brzina nam je sudena. Dok Zemlja ubrzava zbog faktora koje ne moze kontrolirati, mi to cinimo zbog faktora koje mozemo, ali ne zelimo kontrolirati.

Valja nam uciti od kornjaca. Zive dugo i bez zurbe stizu na odrediste. Hvalisavi zec uvijek je u zaostatku.

pise omer rak

/ Napomena: Novi Lst, subota, 2 prosica 2006.->pogled: Vrijeme nije na nasoj strani. http://www.novilist.hr/

 

 

WHA «

 

World Haiku Association
------------------------

The 39th WHA Haiga Contest (11/2006)

- http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/39th/borivoj_bukva.html  zapušteno/kukuruzno polje/nanovo rađa

- http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/39th/zeljko_sepic.html  gusjenica/na kraju puta-/leptirov san

Ako zelite pregledati i preostale haiga radove:
http://www.worldhaiku.net/  -> klikni pod "haiga"

 

Dolje u prilogu je moj osvrt na umjetnicki opus Željka Šepica.

UMJETNICKI OPUS...

Nemir i strast ispod mirne povrsine, u sebi Zeljko Sepic krije snazne emocije i mnogo strasti. Erotican je i izazovan, nadasve posesivan. Sklon je riziku i ispitivanju svojih mogucnosti do krajnjih granica.

Ne robuje strogim pravilima u izradi umjetnickih fotografija, vec njeguje svoj stil kojeg ce svakom novom prilikom promjeniti nekim novim detaljima.
Voli reskirati izazovnim snimcima, osobito kada je rijec o prolaznom ili trajnim u nekim vaznim dogadjanjima. Obozava i nalazi sebe u izravnom kontrastu boja, u fotografijama cvijeca, leptira, morske obale ili zalaska sunca. U sebi krije i preferira tamne boje, i tad ce prednost dati crnoj boji i tamnim nijansama, fotografije drveca, sume ili planinskih visova.

Zeljka Sepica krasi snazna energija, volja i ustrajnost u onome sto naumi. Uziva u izazovnim fotografijama, testira i provjerava sve mogucnosti.
Izuzetno senzibilan, svaku mogucnost ili primjedbu prima k srcu, a i najmanji dodir prijateljskih osoba kod Zeljka Sepica moze izazvati provalu strasti.

Njegove duboke emocije i goruci temperament, najbolje se oslikava u rascvjetavanju ruze ili cvijeca, nadasve pupoljka koji oslikava golemi erotski potencijal. U prvim je redovima kad treba dokazati snagu i suprostaviti se nepravdi ili onom nepocudnom, ako ne tjelesno, onda barem verbalno. Valovito more ili pjena odbacena i rasprsena o morski greben, tako i sunce pri zalasku koje svojim zrakama probija tamne oblake.

Poslovica kaze: Pametni mijenjaju svijet, a mudri sebe.

Dar je s neba zadnjih godina koji je ocit u radovima Zeljka Sepica, njegova prisutnost sve vise dolazi do izrazaja, On stjece na samouvjerenosti a narocito na odvaznosti. Zeljko ce znati prepoznati sebe u najboljem svjetlu, a u kriznim trenucima krasit ce ga borbeni duh i velika upornost. Ne postoji problem koji ce moci slomiti entuzijasticki duh Zeljka Sepica.

Svoju misticnost i fatalnu privlacnost u umjetnickim fotografijama, novim spoznajama te znacajnim odlukama koje ce unijeti promjene u njegov nacin razmisljanja i odlucivanja, mijenjat ce i nas koji pratimo Zeljka Sepica na njegovom umjetnickom putu.

U Rijeci, 21.11.2006.  Borivoj Bukva, pjesnik i slikar

                      * * *

--- Zeljko Sepic , Rijeka.............> wrote:

HVALA NA LIJEPIM RIJECIMA. TEK DANAS SAM IH
PROCITAO.

ZELJKO.

                      * * *

 

U Rijeci, 29.11.2006.              Borivoj Bukva

 

Put u nepoznato «

 

PUT U NEPOZNATO

Povratak u rano djetinjstvo nezaobilazno za sobom povlaci sjecanje na vrijeme koje je prethodilo svim nasim snovima i nastojanjima vezanim uz razvoj vlastite osobnosti - dragom okruzenju koje nas je s velikom paznjom u odgoju podrzavalo i uzdizalo, ka stvarnosti ni malo snovitoj i tako lijepoj kao u zacetku samog zivota.

Rano djetinjstvo i sjecanje na prve korake ucinjene u nepoznato, sa do tada nedodirljivom i nezamislivom tajnovitoscu, uvest ce nas u svijet maste i snovidjenja, s kojim cemo prozivjeti veci dio preostala zivota. Ta prekrasna, nezamisliva, nedirnuta i divlja ljepota!
To fantasticno u trenutku vidjeno preljepo snovidjenje, u isto vrijeme po zivot opasno i nedostupno, prvi put vidjeno u stripu i filmu - Kekec, ponavljat ce se cijeli zivot.

Kekec, djecacic iz stripa ili filma, iz maste i snova, uvijek ce buditi zelju za jos nevidjenim i nedostpnim planinskim visovima! Sto bi to moglo biti? Prisjecanje, izgubljen san, masta ili java? Dali sam nekada - nekad davno, tu pod planinskim visovima Martuljskih Alpa zivio, trcakarao poput Kekeca i verao se po stijenama do samih Triglavskih visina?

To neuhvatljivo sto nam svakodnevno uzmice, lagano ali sigurno izmedju prstiju, iz sake, ruku, iz pogleda i misli, kao da nikad ni posjedovali nismo. Sto bi to moglo biti?

Upravo taj Martuljski splet Julijskih Alpa koji u sebi krije tajanstvenu moc, sto nadilazi razum i osjecaje, u svakom trenutku ispunjava nas zeljom da prevazidjemo granice nemoguceg i krenemo u nepoznato.

Tajna koju samo rijetki umovi mogu dosegnuti, samo mastom; dohvatiti rubove te velike nesagledive tajne, nalazimo u bozanskim visinama Martuljskih Alpa.

Martuljski splet vezan uz vrhove gorja, kanjon potoka Martuljek, potok Martuljek, Savu Dolinku, Slap I, Slap II, prikazujem u svojim pjesmama i crtezima, kao nedirnuti dio prirode, gdje covjek jos nije u potpunosti utisnuo pecat svojih ruku.

Martuljek je potrebno ostaviti, ne dirati ga, samo tako ostat ce najljepsi i nedirnuti dio prirode, nama i mladjim generacijama na znamen, kao uspomena; da smo htjeli i umijeli sacuvati barem dio djevicanske nam priride.

                                                                                                              Borivoj Bukva

 

                                               

Otok Cres, Zasticena zona, Orintoloski rezervoat "Podokladi" do mjesta Orlec. Na slici Borivoj Bukva.
Foto: Mojca Vilar

 

 

/Napomena: Uvod iz knjige, SA PEROM U RUCI, Rijeka, 2004. /