- Pizdim... -
12.7.2008

Upravo sam plakala jedno pola sata bez prestanka... Sve uz pesmu Kamelota "Don't you cry", what an irony! A, shto sam plakala... zbog gluposti kao i obichno!

Svratila drugarica da mi trazi lim ili reshetku za roshtilj jer je poshla sa njenima na ovu nashu planinu i zaboravili su da ponesu. Ja naravno nisam mogla da nadjem reshetku ni lim, pa reko' da joj dam pleh. Zovnem ja mamu da je pitam mogu li i ona kaze "daj"... Posle 10 min. kad su oni vec otishli ona zove i kaze "Nisi im valjda dala pleh koji ide uz shporet, poshto mi sad rekoshe koleginice da se pleh unishti na roshtilju... a takav nema vishe da se kupi jer se dobija uz shporet" Ja jesam naravno jer nisam chula da drugi ima u kuci... Onda me natera da zovem drugaricu i da joj kazem da se vrati da joj dam neshto drugo, ali njena mama mi kaze da ona ima isti takav i da ce mi ga dati ako ovaj unishti.

I 'ajde sve to, nego dodje moja majka sa posla i pochne da se dere na mene shto im nisam rekla da nemam pleh, da nemam nishta da im dam!!!!!!! 'Alo ko josh u kuci nema pleh ili bilo shta nalik tome??? I josh kaze kako su oni bezobrazni shto nisu rekli da ce to da sagori,i da ce ga vratiti malo sutra, a lepo sam je pitala da l' da dam pleh. I shta, hoce li umreti zbog jednog pleha... ne mogu da verujem do koje mere sebichnost ide! Samo ne daj Boze da ja jednog dana budem takva... I onda pochne da sere shto su uopshte doshli kod nas da traze, a to mi je shkolska iz susednog grada u koji idem u shkolu i jedino mene zna sa ove debilne planine, jedino je od mene mogla da trazi!

Ja tu popizdim, izderem se na nju kroz suze i odem u sobu...da plachem... I tu sam josh uvek samo shto sam se malo smirila...


Objavio SiLLyGirL u 13:31 | Kategorija:
Permalink | Obavesti Prijatelja | Komentara (10) | Pošalji komentar